Unatoč tome što nisu potpisnice Protokola iz Kyota, Sjedinjene Američke Države pokušavaju kroz svoje zakonodavstvo ipak ograničiti ispuštanje ugljik-dioksida u atmosferu. Na sastanku u Kopenhagenu je dobru volju i odlučnost da se to napravi pokazao i predsjednik Barack Obama. Međutim, velike se korporacije protive tome, jer strahuju od smanjivanja profita, te pokušavaju sebe i druge uvjeriti kako je globalno zatopljenje samo zavjera znanstvenika i zemalja trećeg svijeta. Tko su ti ljudi i zašto nas sve žele sve pobiti? Upoznajte neke od njih
WARREN BUFFET Unatoč tome što je bio jedan od glavnih Obaminih savjetnika u vrijeme financijske krize, najpoznatiji američki investitor uništava pokušaje američkog predsjednika u smanjivanju globalnog zatopljenja pri tome se služeći istim lažima kao i republikanci s krajnje desnice. Prijedlog klimatskog zakona kojeg guraju demokrati s većinom u Kongresu naziva samo 'velikim porezom i ničim drugim'. K tome tvrdi kako će zbog te mjere najsiromašniji plaćati puno više za struju. Ne smeta mu to što je nestranački Kongresni ured za budžet ustvrdio kako će taj zakon najsiromašnijim Amerikancima uštedjeti oko 40 dolara godišnje. Istina je u tome da je Buffet mulitmilijarder čije ga investicije, posebno u nekoliko posljednjih mjeseci, kroz njegov Berkshire Hathaway i ostale kompanije u industrije koje proizvode ugljik dioksid čini prilično zainteresiranim da se taj zakon ne donese. Jer očuvanje okoliša znači velike troškove, a to znači manji profit. Njegov konglomerat Berkshire Hathaway je dodao 1,28 milijuna dionica najvećeg američkog zagađivača okoliša ExxonMobila na svoju listu vlasništva. A u studenom je ista firma osigurala i buduće zagađenje ugljenom, kupnjom željezničke kompanije Burlington Northern Santa Fe za 26 mlijardi dolara. BNSF je najveći američki prijevoznik ugljena, prevozi 300 milijuna tona godišnje, dovoljno da se električnom energijom obasja 10% kućanstava u SAD-u. Energijom koju proizvodi još jedna tvrtka u vlasništvu Berkshirea, MidAmerican energy. Iako je Berkshire najveća američka tvrtka koja nije otkrila podatke o proizvodnji ugljičnih plinova, i druga svjetska, nakon Bank of China, zna se kako njihove operacije imaju najgori intenzitet emisije plinova u Americi, u atmosferu su ispljunuli 65 milijuna tona ugljičnog dioksida u 2008.
RUPERT MURDOCH Kada je 2007. najmoćniji svjetski medijski mogul objavio svoje novo uvjerenje kako globalno zatopljenje 'predstavlja očiglednu katastrofičnu prijetnju' činilo se kako će istina o klimatskim promjenama dobiti pažnju koju zaslužuje. Murdoch je obećao kako ne samo da će njegov News Corp. postati 'carbon-neutral' do 2010., nego će njegovi medijski outleti objasniti hitnu potrebu za smanjenjem emisije štetnih plinova, bez obzira hoće li biti ubačeno u radnu serije 24 ili će se o tome izvještavati na Fox News. Od tog su trenutka Murdoch i njegovi mediji postali glavni izvori dezinformacija o klimatskim promjenama u SAD-u. U studenom je Fox Business pustio duži prilog nazvan The Carbon Myth u kojem su pozvali nekog kvaziznanstvenika neka objasni kako je zagađenje ugljikom zapravo 'dobro za okoliš'. Wall Street Journal i New York Post su nastavili lagati o globalnom zatopljenju, napadati zakonodavstvo i sastanak u Kopenhagenu kao skup prevaranata i lopova iz zemalja trećeg svijeta. Na Fox Newsu je desničarski prezenter Sean Hannity lagao gledateljima kako je 2009., peta najtoplija godina u posljednjih 130, bila jedna od najhladnijih godina od kada se mjere temperature. U jednoj je proširenoj rečenici izgovorenoj u eter sažeo sve luđaštvo tog poricanja koje se proteže kroz Murdochovo medijsko carstvo – 'Ne vjerujem kako je klimatska promjena stvarna, mislim kako se svijet zagrijava histerijom i uzbunjivanjem.'
JACK GERRARD Predsjednik American Petroleum Instituta, cehovske udruge američkih proizvođača nafte i zemnog plina koja obuhvaća oko 400 kompanija među kojima su i one najveće svjetske poput Exxona, Shella, BP-a i Halliburtona. Javno je objavio kako API 'podržava gospodarstvo s manjom emisijom štetnih plinova', ali je daleko od očiju javnosti radio na tome ne bi li spriječio zakonodavstvo koje bi podržalo takvo gospodarstvo. U kolovozu 2009. je procurio interni memo kojim je sve kompanije u API-u savjetovao neka mobiliziraju svoje zaposlenike na protestnim skupovima u 20 država protiv ograničenja emisije štetnih plinova.
REX TILLERSON Tillerson je CEO ExxonMobila, najveće svjetske naftne kompanije. Zaključio je kako su 'plinovi jedan od čimbenika koji utječe na klimatske promjene'. No to ne znači kako najveći američki zagađivač planira zaustaviti ubijanje klime. Exxon je odgovoran za 397 milijuna tona ugljik-dioksida u zemljinoj atmosferi godišnje, 6,5% onoga što Amerika godišnje izbaci. Kao dio njegove kampanje za zaustavljanje zakonodavstva, za koje tvrdi kako će zaustaviti ekonomski rast, 2008. je potrošio 29 milijuna dolara. Iako je obećao kako će zaustaviti financiranje anti-kampanje, nastavlja davati lovu lažnim istraživanjima desničarskih institucija poput Heritage Foundfation koja tvrdi kako 'rastući znanstveni dokazi bacaju sumnju na to predstavlja li globalno zatopljenje takvu prijetnju.'
MARC MORANO 'On je središnja stanica mašinerije uključene u poricanje klimatskih promjena', izjavio je za magazin Rolling Stone Kert Davies, direktor istraživanja u Greenpeaceu. ' Do sada je bio vrlo efikasan u odgađanju akcije vezane uz tu krizu.' Morano vodi Climate Depot, website kojeg sponzorira novac od proizvodnje nafte. Kaže kako klimatski znanstvenici prodaju strah i vode rat protiv moderne civilizacije. Andrew Watson, britanski profesor ga je krajem godine u jednoj raspravi na BBC-u najbolje opisao izjavom na kraju emisije: 'What an asshole.'
JOHN McCAIN Republikanski senator koji je izgubio na predsjedničkim izborima od Baracka Obame je 2003. predložio zakon sličan onome koji američko zakonodavstvo pokušava donijeti danas. No, s obzirom da je izgubio od Obame, odlučio se iskaliti na planetu. Sada svim silama pokušava spriječiti zakon koji je nekada predlagao. Opravdava to time što bi zakon značio 630 milijardi USD novih poreza korporacijama. Ali odbija vidjeti onaj dio koji kaže da bi te iste korporacije dobile 690 milijardi USD poticaja, ako odluče kako nas ipak ne žele sve pobiti.
TOM DONOHUE Predsjednik Trgovačke komore SAD-a je najveću lobističku organizaciju na Capitol Hillu pretvorio u najvećeg prijatelja zagađivača. U prvih je 9 mjeseci prošle godine potrošio 65 milijuna dolara na kampanju kojom je želio spriječiti Kongres u ograničavanju emisije štetnih plinova. Čime je Komora nakon nekoliko desetljeća poricanja klimatskih promjena pretvorila svoju aktivnost u sprečavanje onih koji nešto žele poduzeti u vezi toga. Donohueovo ekstremno stajalište je čak i protivno stajalištu nekih kompanija članica. Od 23 kompanija u glavnom odboru koje su se javno izjasnile o zakonodavstvu samo su četiri protiv njega, a tri od njih se bave ugljenom. On se čak ponosi time što nema pojma o čemu govori. 'Je li znanost u pravu? Je li znanost u krivu? Ja ne znam.' Neke kompanije poput Applea su zbog njegovog djelovanja napustile Komoru, a Nike je izašao iz glavnog odbora.
DON BLANKENSHIP On inzistira na tome kako je globalno zatopljenje samo velika prevara. On je CEO Massey Energya, četvrte najveće kompanije za proizvodnu ugljena u SAD-u, koja iskopa više od 40 milijuna tona ugljena, često dižući u zrak vrhove planina. Blankenship je negativac poput onih iz stripova – glasan, brkat, rastura sindikate i koristi bogatstvo koje mu je na raspolaganju kako bi politika radila za njega. Potrošio je nedavno 3,5 milijuna USD na kampanju smjenjivanja suca Vrhovnog suda koji je često presuđivao protiv njegove firme. Uspio je tweetati i ovo: 'Moramo zahtijevati neka se pali još više ugljena kako bismo spasili Zemlju od globalnog zahlađenja.'
FRED SINGER Nekad je svoj rad ovaj znanstvenik predao u službu duhanske industrije, a sada njegova 'znanost' služi pri poricanju globalnog zatopljenja. Umirovljeni fizičar, danas 85-godišnjak je svojevremeno pokušao poreći i opasnost od ozonskih rupa. Neko je vrijeme govorio kako se zemljina klima zapravo hladi, a onda je kroz dokument na preko 800 stranica izrađen u desničarskom Heartland Instituteu zaključio kako je zatopljenje zapravo dobro. Zašto, pitate se? Zato jer 'povećanje razine ugljik-dioksida povećava rast biljaka i čini biljke otpornima na sušu i nametnike.'
