U budućnosti će se pandemije događati češće, ubijat će više ljudi i nanosit će još veću štetu globalnom gospodarstvu nego što je to učinila pandemija koronavirusa. U četvrtak je povjerenstvo UN-a za biološku raznolikost priopćilo je kako bez temeljnog pomaka u načinu ljudskog ophođenja prema prirodi neće biti ni otpora pandemijama.
Upozorili su da postoji 850.000 virusa koji, poput novog koronavirusa, postoje u životinjama i možda mogu zaraziti ljude. Panel, poznat kao IPBES (Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava), rekao je da pandemije predstavljaju "egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu", prenosi Science Altert.
Gubitak bioraznolikosti kao pokretač pandemija
Autori posebnog izvješća o biološkoj raznolikosti i pandemijama rekli su da su uništavanje staništa i nezasitna konzumacija dovele do toga da će bolesti koje se prenose životinjama biti mnogo vjerojatnije da će u budućnosti doprijeti do ljudi.
"Nema velike misterije o uzroku pandemije COVID-19 - niti bilo koje moderne pandemije. Iste ljudske aktivnosti koje pokreću klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti također potiču rizik od pandemije svojim utjecajem na našu poljoprivredu", rekao je Peter Daszak, predsjednik Saveza za ekološko zdravlje i predsjedatelj radionice IPBES koja je izradila izvješće.
Poruke panela kažu da je Covid-19 šesta pandemija od izbijanja gripe 1918. godine, a sve je to "u cijelosti je bilo potaknuto ljudskim aktivnostima". To uključuje neodrživo iskorištavanje okoliša krčenjem šuma, poljoprivrednom ekspanzijom, trgovinom divljinom i potrošnjom - što sve dovodi ljude u sve prisniji kontakt s divljim i uzgajanim životinjama i bolestima koje imaju. Čak 70 posto novih bolesti, poput ebole, zike i HIV / AIDS-a, podrijetlom su "zoonoze", što znači da cirkuliraju životinjama prije nego što "skoče" na ljude. Među ljudima svake godine izbije oko pet novih bolesti, od kojih svaka može postati pandemija, upozorio je panel.
Troškovi sprječavanja pandemija su sto puta jeftiniji od odgovora na njih
IPBES je u svojoj periodičnoj procjeni stanja prirode prošle godine rekao da je više od tri četvrtine kopna na Zemlji već ozbiljno degradirano ljudskom aktivnošću. Trećinu kopnene površine i tri četvrtine slatke vode na planetu trenutno zauzima poljoprivreda, a korištenje resursa čovječanstva poraslo je 80 posto u samo tri desetljeća, navodi se.
IPBES je proveo virtualnu radionicu s 22 vodeća stručnjaka kako bi smislili popis opcija koje bi vlade mogle poduzeti kako bi smanjile rizik od ponovljenih pandemija. Priznala je poteškoće u računanju punih ekonomskih troškova Covida-19. No, stručnjaci kažu da će troškovi sprječavanja budućih pandemija vjerojatno biti sto puta jeftiniji od odgovora na njih, "pružajući snažne ekonomske poticaje za preobražajne promjene". Daszak navodi da je pristup zapravo stagnirao.
"I dalje se oslanjamo na pokušaje obuzdavanja i suzbijanja bolesti nakon što se pojave, cjepivima i terapeutima", govori on.
Što se predlaže?
Ono što je IPBES predložio jest globalni, koordinirani odgovor na pandemiju i za zemlje da se dogovore o ciljevima za sprečavanje gubitka biološke raznolikosti u okviru međunarodnog sporazuma sličnog Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama, piše Science Alert. Kreatori politike trebali bi imati mogućnost da smanje vjerojatnost ponovnog pokretanja COVID-19 su porezi ili nameti na potrošnju mesa, stočarstvo i druge oblike "aktivnosti visokog rizika od pandemije".
Njihova procjena također predlaže bolju regulaciju međunarodne trgovine divljinom i osnaživanje autohtonih zajednica za bolje očuvanje divljih staništa. Nick Ostle, istraživač iz CEH-ovog Centra za okoliš Lancaster sa Sveučilišta Lancaster, rekao je da bi procjena IPBES-a trebala poslužiti kao "usahnuti podsjetnik" na to koliko se čovječanstvo oslanja na prirodu.
"Naše se zdravlje, bogatstvo i dobrobit oslanjaju na zdravlje, bogatstvo i dobrobit naše okoline. Izazovi ove pandemije naglasili su važnost zaštite i obnavljanja naših globalno važnih i zajedničkih okolišnih sustava za održavanje života", rekao je Ostle koji nije bio uključen u istraživački proces.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
