Nacrt izvješća međuvladina odbora za klimatske promjene (IPCC) preporučit će mnoge načine prilagodbe povećanju prosječnih temperatura u svijetu te toplinskim udarima, poplavama i rastućim razinama mora.
"Znanstveni razlozi za smanjenje emisije stakleničkih plinova i prilagodbu na klimatske promjene postaju sve uvjerljiviji", kaže predsjedatelj IPCC-a Rajendra Pachauri za Reuters u Pekingu.
Znanstvenici i predstavnici više od stotinu vlada na sastanku u Japanu od 25. do 29. ožujka trebali bi odobriti to izvješće. Ono će pomoći kreiranju politike uoči UN-ova summita u Parizu u 2015. na kojem bi se trebao postići dogovor o ograničenju porasta emisije stakleničkih plinova.
Nacrt na 29 stranica predviđa rizike poput nestašica hrane i vode i izumiranje životinjskih i biljnih vrsta. Procjenjuje se da bi se prinosi usjeva u budućnosti mogli kretati od zadržavanja sadašnjih razina do pada od dva posto na svakih deset godina u odnosu na svijet bez globalnog zagrijavanja.
Neki prirodni sustavi mogu biti suočeni s rizicima "iznenadnih ili drastičnih promjena" koje bi mogle značiti ireverzibilne trendove poput otapanja Grenlanda ili isušivanja amazonske prašume.
Izvješće upozorava na "znakove ranog upozorenja da se i koraljni grebeni i arktički sustavi nepovratno mijenjaju". Koralji su ugroženi zatopljavanjem mora a Arktik se brže otapa.
Klimatske promjene utjecat će na gospodarski rast, smatra odbor. Porast temperature od 2,5 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje mogao bi značiti "ukupne svjetske ekonomske gubitke između 0,2 i 2 posto dohotka".
Gotovo 200 vlada suglasilo se da ograniči zatopljenje na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje uglavnom ograničavajući emisiju koja je posljedica sagorijevanja fosilnih goriva.
Temperature su već narasle oko 0,8 stupnjeva Celzija.
"Široki raspon utjecaja klimatskih promjena već se događa", kaže Chris Field sa sveučilišta Stanford i supredsjedatelj IPCC-a. "Rizici su mnogo veći s porastom zatopljavanja nego bez toga zatopljavanja."
Izvješće se bavi opcijama poput poboljšanog planiranja za nepogode poput uragana ili poplava, napora da se razviju kulture otpornije na sušu ili poplave, mjera za očuvanje vodnih zaliha i energije ili raširenijeg korištenja osiguranja.
Prema istraživanju javnog mnjenja veliki dio stanovništva još uvijek ne vjeruje u opasnosti globalnog zatopljavanja. Tako u dvije zemlje koje su najveći proizvođači stakleničkih plinova tek 40 posto Amerikanaca i 39 posto Kineza vjeruje da zatopljavanje predstavlja veliku prijetnju.
