Ukrajinski parlament usvojio je u ponedjeljak u prvom čitanju ustavnu reformu koju zahtijeva Zapad, a koja daje više autonomije teritorijima na proruskom pobunjeničkom istoku.
U korist te odluke glasovalo je 265 zastupnika nasuprot nužnog minimuma od 226 na sjednici popraćenoj prosvjedima desnice ispred parlamenta.
Ukrajinski zastupnici prije toga pokušali su blokirati pristup govornici u parlamentu kako bi spriječili glasovanje o nacrtu reforme ustava koja predviđa veću autonomiju separatističkim područjima na proruskom istoku zemlje, ocijenivši ponuđeni dokument "protuukrajinskim" i "za Putina".
Više stotina pristaša stranke "Sloboda" prosvjedovalo je ispred parlamenta protiv prijedloga ustavne reforme, dok je krajnje desni pokret "Desni sektor" objavio da je blokirao promet u ilici ispred parlamenta.
Pristup govornici, gdje sjedi predsjednik parlamenta, blokirali su zastupnici Radikalne stranke koja je dio propredsjedničke koalicije, ali koja odbija poduprijeti tu reformu ustava. I stranka "Samopomoć", također dio koalicije koja podržava predsjednika Petra Porošenka, također se izjasnila protiv spomenute reforme koju traže zapadni saveznici Kijeva jer u tome vide način smirivanja oružanog sukoba.
Porošenko se tijekom vikenda sastao sa zastupnicima koalicijskih stranaka koji se protive reformi kako bi ih uvjerio da promijene mišljenje.
Ustavni sud Ukrajine dao je u srpnju zeleno svjetlo za nacrt ustavnih reformi o davanju veće autonomije separatističkim područjima na istoku. Prijedlog reforme daje veće ovlasti regionalnim i lokalnim vlastima, ali suprotno očekivanju proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine, nije potvrđen status polu-autonomije teritorija pod njihovom kontrolom.
Decentralizacija i specijalni status pobunjeničkih područja Donecka i Luganska predviđeni su sporazumom iz Minska koji je postignut uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea te u nazočnosti predsjednika Rusije Vladimira Putina.
