Ian Goldin, ugledni profesor s Oxforda, koji se u svom znanstvenom radu bavi globalizacijom i razvojem, smatra da pandemije predstavljaju rizik za čovječanstvo tisuću puta veći od ratova. Pandemije, prema njegovu mišljenju, pokazuju koliko je svijet postao međusobno ovisan.
"Protiv ove i drugih globalnih prijetnji, poput klimatskih promjena i otpornosti na antibiotike, jedino se možemo boriti zajednički, okupljanjem. Moramo izgraditi kooperativan, skladan svijet, u kojem ćemo shvatiti da smo jaki onoliko koliko su jaki najslabiji među nama", kazao je.
'Ova katastrofa se dugo čekala'
Bivši ekonomski savjetnik pokojnog južnoafričkog predsjednika Nelsona Mandele, Goldin, je u svojoj knjizi iz 2014. "Leptir defekt: Kako globalizacija stvara sistemske rizike i što učiniti u vezi s tim" predvidio da će sljedeća ekonomska kriza u svijetu proizići iz pandemije, piše China Daily.
"Ova katastrofa se dugo čekala, bilo je samo pitanje gdje i kada će započeti. Kina je bila jedan od mogućih izvora, ali ta kriza jednako je mogla započeti u bilo kojem od stotina tisuća gradova diljem svijeta", kaže Goldin.
On je također predvidio da će vjerojatni uzrok pandemije biti prijenos s čovjeka na čovjeka.
"Neizbježno je da se ti virusi ne pojavljuju samo u prijenosu sa životinje na čovjeka. Kombinacijom frekventnih zračnih luka i ljudi koji lete svijetom - a to je simbol globalizacije - širenje zaraze neminovno je bilo brže," kaže.
Kina pokazala liderstvo u ovoj krizi
On smatra da je sadašnja pandemija koronavirusa stavila čovječanstvo pred veliki ispit, ali dosadašnja reakcija na nju bila je, kaže, manje koordinirana od reakcije na globalnu financijsku krizu 2008. godine.
"Ne mora biti da će biti gore, ali zasad jest. Kina je brzo reagirala, no problem je s ostatkom svijeta. SAD je djelovao izrazito pogrešno. Izjave koje su stizale iz Bijele kuće bile su zabrinjavajuće. Optuživanje drugih teško može pomoći u ovoj situaciji. Nakon financijske krize, tadašnji američki predsjednik George W. Bush sazvao je hitni sastanak šefova najvećih država i zatražio da se i Kina uključi. Kina je tada, kao dio koordiniranog globalnog plana, uložila više novca nego sve ostale zemlje zajedno u davanju ogromnog fiskalnog poticaja", napominje Goldin.
On ističe da je Kina i sada pokazala liderstvo i spremnost da pomogne drugim zemljama.
"Niti jedna druga zemlja nije učinila išta u toj mjeri i brzinom kako je to učinila Kina. Kina je mobilizirala svoje medicinsko osoblje i zalihe za pomoć Italiji. Mi moramo pronaći cjepivo, a to zahtijeva globalni napor", kaže Goldin.
'Globalno upravljanje ne zna se nositi s ovom pandemijom'
Dodao je kako se se ova kriza javila u vrijeme kada neki na Zapadu počinju okretati leđa globalizaciji. "Globalno upravljanje potpuno je neprikladno za potrebe 21. stoljeća, a posebno za borbu protiv ove pandemije. Ta se stvar razvija, osobito na južnoj hemisferi, u Africi. Tim zemljama trebat će velika podrška, a mi zasad tu podršku ne vidimo", rekao je.
Prema njegovu mišljenju, problem globalizacije kao koncepta jest u tome što svi imaju različita viđenja, ovisno o tome gdje se nalaze. "Pogled na globalizaciju iz Europe i iz SAD-a posve je različit od pogleda iz Pekinga, Jakarte ili Mumbaija", rekao je.
Usprkos tomu, Goldin i dalje inzistira na tome da je globalizacija pokretačka snaga razvoja tehnologije i civilizacije.
"Globalizacija je bila najveća sila u ljudskoj povijesti koja donosi napredak i radna mjesta, osigurava prihode, potiče tehnologiju － uključujući proizvodnju cjepiva, bilo protiv malih boginja, ospica ili dječje paralize. Globalizacija je odgovorna za protok ideja, financija, trgovine i ljudi. Kina je imala neizmjerne koristi od nje, kao i čitava Azija", dodao je.
'Svijet bi mogao postati još podijeljeniji'
Međutim, Goldin kaže da je nakon globalne financijske krize na Zapadu došlo do neuspjeha u upravljanju globalizacijom.
"Stručnjaci i vlasti su pogriješili. Neki su postali bogatiji, a drugi izgubili posao, tako da je očito kako se javljaju velike nejednakosti. To je stvorilo politike kakve sada vidimo. Porast populizma i nacionalizma u Europi i SAD-u odražava bijes zbog toga. Bio je to apsolutni neuspjeh svjetskih elita u upravljanju globalizacijom", rekao je.
Goldin strahuje od opasnosti da svijet postane još podijeljeniji u svome stavu prema globalizaciji.
"Azija će vjerojatno nastaviti globalizaciju gledati kao dobru stvar i izvor daljnjeg rasta i mogućnosti. Na Zapadu će biti puno više nervoze. Ondje bismo mogli vidjeti više populizma i nacionalizma, a to bi bilo vrlo, vrlo loše", upozorio je Goldin.
'U pitanju je zajednička budućnost'
Odmak od globalizacije, smatra, može biti opasan jer globalni problemi poput pandemije koronavirusa, zahtijevaju globalna rješenja.
"Ne postoji dovoljno visok zid koji bi spriječio klimatske promjene, otpornost na antibiotike, sljedeću financijsku krizu ili pandemiju. Ideja da se možete izolitrati i istodobno biti bogato i prosperitetno društvo i otok usred svijeta koji je u krizi - potpuna je fantazija”, rekao je.
Goldin je uvjeren da će svijet izvući neke osnovne lekcije iz pandemije koronavirusa.
"Ne možemo opet biti samodopadni, već moramo shvatiti da se radi o rastućem riziku. Trenutačno je teško to prihvatiti, ali u budućnosti bi moglo biti još gore. Kad ovo prođe trebat ćemo zaustaviti sljedeću pandemiju. To neće sami moći učiniti ni SAD ni Europa niti Kina. Ovo zahtijeva novi način razmišljanja koji daje prioritet globalnom upravljanju te podjednako potrebama ljudi i samog našeg planeta. U pitanju je zajednička budućnost čovječanstva," poručio je Goldin.
