Džibuti je država površine 23.200 kilometara četvornih i jedna je od najmanjih zemalja u Africi u kojoj živi manje od milijun stanovnika. Radi se o bivšoj francuskoj koloniji pa je logično da u toj zemlji Francuska ima svoju vojnu bazu, no imaju je i SAD, kao i pojedine europske i azijske države, a u gradnji su nove baze.
Nakon terorističkih napada 11. rujna, SAD je u Džibutiju osnovao Kamp Lemonnier, svoju jedinu trajnu vojnu instalaciju u Africi, u cilju borbe protiv terorističkih prijetnji u Jemenu i na Afričkom rogu. Talijani također imaju svoju bazu, dok su vojnici iz Njemačke i Španjolske česti gosti Francuza, piše list Politico.
Japan planira proširivanje baze
Svoju je bazu u Džibutiju izgradio i Japan, radi se o prvoj prekomorskoj vojnoj bazi te zemlje. I Kina je prošlog ljeta učinila isto, a sada i Japan planira proširiti bazu kako bi se suprotstavio rastućem utjecaju Kine. U tijeku je i izgradnja baze još jedne bogate zemlje - Saudijske Arabije.
Priča se i da Indija razmatra da uzme dio ovog 'najskupljeg imanja na svijetu'. Ako se to dogodi, svaka će velika svjetska sila, osim ruske, imati svoju bazu u Džibutiju.
Portugalski političar i znanstveinik Bruno Makaes napisao je tekst o Džibutiju u okviru serijala tekstova pod nazivom 'Ratovi koji dolaze'. 'Ovdje će početi Treći svjetski rat', rekao je Makaes koji je opisao svoj posjet Džibutiju gdje je vidio kineske i američke vojnike kako koriste svaku priliku da fotografiraju suparničku vojnu opremu i logistiku.
'Vrhovni zapovjednik obalne straže Džibutija rekao mi je da je morao uvesti red nakon što su kineski mornari stalno snimali nedopuštene fotografije američkog broda razarača', rekao je Makaes.
Zašto baš Džibuti?
Ova se zemlja nalazi na Rogu Afrike u blizini konfliktnih zona u Africi i na Bliskom istoku. Vojni udari iz Džibutija mogu stići do Somalije, Sudana, Jemena, Sirije i Iraka za nekoliko minuta. Džibuti se također nalazi u blizini Sueskog kanala, jednog od najprometnijih vodenih puteva koji je na čestoj meti pirata. Nekoliko zemalja rukovodi svojim antipiratskim operacijama iz Džibutija. Zemlja također graniči sa Somalijom, jednom od glavnih centara regionalnih pirata.
Što ako se sukobe zemlje s bazama u Džibutiju?
Mnogo toga ovisit će o prirodi potencijalnog konflikta. Ako Indija zaista otvori vojnu bazu u toj zemlji, svaki budući potencijalni sukob bi se trenutačno raširio na tom teritoriju jer je Džibuti od iznimnog značaja za Kinu. Ako bi došlo do konflikta između SAD-a i Kine u Južnom kineskom moru, njihove baze u Džibutiju sigurno bi bile stavljene u stanje uzbune, a mogle bi ostati i po strani.
Jedna od mogućnosti je i da zaraćene države izaberu upravo Džibuti kao poprište ograničenog sukoba. Svaki teritorijalni spor između Kine i Japana toliko je opterećen opasnošću da je moguće da će dvije zemlje prije željeti obračunati se daleko u Africi.
Novi način ratovanja
Nedavna epizoda potvrđuje ta tumačenja. Naime, u jednom tekstu službenog lista kineskog Vrhovnog tužitelja otkriveno je da je prošle godine japanski brod poslao ronioce da špijuniraju kineski ratni brod u trenutku kad su oba broda pristajala u Džibutiju. Konflikti su u prošlom stoljeću bili pažljivo organizirani uz jasne granice i sfere utjecaja, no danas je globalizacija utjecala na to da se rivali nalaze veoma blizu jedni drugima. Džibuti je savršena slika takvog novog svijeta gdje su velike sile prisiljene da dijele isti prostor.
