Švedska se u našoj politici često uzima kao uzor demokracije i uređenosti, zbog čega se HRT-ov novinar Branimir Farkaš sa snimateljem Ognjenom Golubićem uputio na sjever ne bi li pitao mlade zaposlene Šveđane kakvo je njihovo povjerenje u državu i institucije i - što danas znači biti Šveđanin.
"Šveđani imaju dva lica. Jedno ljeti, a drugo zimi. I dok su ljeti veseli, otvoreni, srdačni i vrlo pristupačni, zimi su natmureni, pomalo depresivni, a s posla idu ravno kući te im nije do druženja", kaže HRT-ova sugovornica Kim Jorpes, koja smatra da ako zaista želite upoznati Šveđane, trebate doći na ljeto.
No nisu godišnja doba ono što brine mlade Šveđane već promjena političke struje koja ih nije zaobišla kao ni ostatak svijeta.
"Da ste me pitali prije nekoliko godina rekla bih da smo solidarni i da se brinemo o sugrađanima, o izbjeglicama. Da smo zdravo i stabilno društvo.
LGBT Pride u Švedskoj/Profimedia
No politička klima u Švedskoj se mijenja kao i u mnogim drugim europskim zemljama, što nas je sve duboko uzdrmalo. Tako da sada, ako gledate dublje, više nismo sigurni tko smo mi zapravo. S druge strane, površno gledano, Šveđani vole modu, tehnologiju, vole naučiti nešto novo... Obožavamo putovati i stjecati nova iskustva. Šveđanima je to u krvi", govori Kim.
Jaka ekološka osvještenost i pitanje privatnosti
Camilla Lamberg radi u IT-u i za sebe kaže kako nije tipična Šveđanka. Tvrdi kako ljudi danas više nisu naviknuli na "prirodan" način pronalaziti prijatelje.
"Ljudi tu i tamo susreću svoje susjede, ali ih nažalost zapravo ne poznaju. Živim u stanu. Katkad kada uđem u svoju zgradu, počnem se penjati i čujem nekoga na stubištu. Zatim shvatim da je ubrzao korak da me izbjegne. Mislim da se tu prije svega radi o privatnosti, jako poštujemo svoju privatnost", govori Camilla koja baš kao i veliki broj njezinih prijatelja ne posjeduje automobil.
Nije to toliko čudno ako se uzme u obzir da se i sama država bori protiv onečišćenja automobilima kroz visoke poreze, cijene parkinga i benzina.
Stockholm/Profimedia
"Šveđani nemaju jako izraženu vlastitu kulturu te rado prihvaćamo trendove. Tome uvelike pridonosi jak izvoz, ali i izloženost stranim utjecajima preko ljudi koji dolaze ovamo raditi. Sekularno smo društvo, slavimo kršćanske blagdane ali nismo baš neki vjernici, dok su novi trendovi dosta orijentirani prema ekologiji. Nisi Šveđanin ako jedan tjedan nisi bio vegetarijanac i ako ne nastojiš smanjiti unos crvenoga mesa kako bi smanjio uzgoj životinja zbog hrane", priča Camilla.
Nova politika
Ono što Šveđane ipak naviše brine jačanje je desnice koja je u Švedskoj s tri posto u osam godina došla na 20.
"To je tendencija u cijelom svijetu. Stoga je teško utvrditi točan uzrok u Švedskoj. To je na neki način povezano s gospodarskom situacijom. Nismo se pobrinuli za imigrante na onaj način na koji smo trebali. Strpali smo ih u prihvatne centre i nismo im osigurali normalan život zbog čega se osjećaju izopćeno iz društva. To je jedan od uzroka. Drugi je taj što je postalo društveno prihvatljivo javno se deklarirati kao rasist.
Ljudi su prije o tome šutjeli, a sada o tome otvoreno govore i ne vide ništa loše u tome", kaže Kim. Smatra da je do toga došlo manipuliranjem javnim mišljenjima putem društvenih mreža.
No koliko god ih brine smijer politike, Šveđani imaju povjerenja u svoj sustav da će im omogućiti dobru javnu uslugu i pružiti poštene mogućnosti, dok će im niska razina korupcije i poslovne odgovornosti omogućiti ekonomsko blagostanje.
Malmo, Švedska/Profimedia
Prilog je emitiran u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".
