Dugogodišnji šef Zavoda za zdravstveno osiguranje prije dva mjeseca sjeo je u fotelju ministra zdravstva. Slovenac Samo Fakin krenuo je u bitku s listama čekanja.

"Hoće li se raditi više da liste čekanja budu manje? Ako puno ljudi čeka, treba raditi više. Pokušat ćemo pronaći rješenje unutar već postojećeg radnog vremena. Prije svega da opterećenje svih zdravstvenih djelatnika bude jednako, prije svega doktora", kaže slovenski ministar zdravstva Samo Fakin.

U nekim bolnicama primjerice na pregled magnetskom rezonancijom je moguće doći sve do navečer - liječnici rade do 22 sata. Otkad je Fakin ministar pregledi se obavljaju i poslijepodne i subotom i nedjeljom.

"Ne vidim ni jedan razlog da ne pregleda dva, tri četiri pacijenta za vrijeme dežurstva  i tako skratio liste čekanja."

U Sloveniji postoje tri kategorije čekanja. Ako je u prvoj kategoriji hitnosti - na redu ste najkasnije za 3 tjedna. Ako nije jako hitno - onda je to 71 dan i u najgorem slučaju čeka se četiri mjeseca.  Ali bitno je znati da svaki Slovenac za zdravstvo godišnje izdvoji 1700 eura - u Hrvatskoj je taj iznos 750 eura. 

"Tako je organizirano da na internetu možete pogledati gdje je najbolje. Možete u Celje ili Novo Mesto i tamo nije tolika gužva. Možeš birati", kaže Maja iz Ljubljane.

"Je li se dugo čeka na preglede? Da i ne. Ja sam iz jednog malog mjesta i tamo nije problem, ovdje ne znam", kaže Vid.

"Mislim da je više dobrog nego lošeg. Što je dobro? Prenatalno razdoblje i skrb za žene", kaže Marijeta.

Slovenci magnet mozga čekaju 8 do 30 dana. U Hrvatskoj se tu pretragu, prema službenim podacima HZZO-a, najkraće čeka u KBC-u Osijek, 36 dana, a u Zagrebu ćete na red najranije doći u rujnu 2019. - za 315 dana.

Slovenci su bolji u listama čekanja, ali kažu imaju još toga za pohvaliti se. 

"Mi smo jako dobri u preventivnim pregledima kardiovaskularnih bolesti. U posljednjih 20 godina smo kod muškaraca smanjili kardiovaskularne bolesti za 50%, a kod žena za 45%. Mi smo jedna od prvih zemalja koja je uspjela da manje muškaraca umire od kardiovaskularnih bolesti, nego od raka", kaže Matija Cevc iz Kliničke bolnice Ljubljana.

Kardiovaskularne bolesti su u svijetu ubojica broj 1. Ipak, i Slovence muči nedostatak liječnika, medicinskih sestara i stari uređaji. Baš kao i ministar Kujundžić, tako i Fakin razmišlja o poskupljenju cigareta i alkoholnih pića. 

"Moj prijedlog je da se što brže vidimo i da napravimo to što smo se već dogovorili, a to je da se Slovenija i Hrvatska na području zdravstva bolje povežu, prije svega na području složenije medicine, jer imamo i jedni i drugi situaciju da pacijente šaljemo izvan zemlje, što je užasno skupo."

Kaže, od Hrvatske može i učiti. I jedna i druga zemlja imaju na raspolaganju tri milijarde eura za zdravstvo, ali Hrvatska zato ima dvostruko više stanovnika.