Priroda migracija u Njemačku se mijenja: povećava se broj useljenika koji u Njemačku dolaze zbog posla i studija, a smanjuje se broj onih koji traže političku zaštitu, proizlazi iz Migracijskog izvješća savezne vlade objavljenom u srijedu u Berlinu.
"Broj osoba koje u Njemačkoj traže azil se treću godinu zaredom smanjio. To je uspjeh brojnih mjera koje su proteklih godina poduzete protiv nekontroliranog useljavanja", rekao je prilikom predstavljanja Migracijskog izvješća ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer.
Godine 2019. je 111.094 osoba podnijelo zahtjev za azilom što je 14,3 posto manje nego godinu dana prije. Glavne zemlje porijekla podnositelja zahtjeva su i dalje Sirija, Irak, Iran i Afganistan.
Prema informacijama Saveznog ureda za izbjeglice preko 60 posto postavljenih zahtjeva za azilom je odbijeno ili prebačeno na zemlje u kojima su podnositelji zahtjeva ušli u Europsku uniju.
Godine 2018. u Njemačku je doselilo 1,59 a iselilo 1,2 milijuna osoba tako da je krajem 2018. u Njemačkoj živjelo 400.000 osoba više nego na početku iste godine.
Prema Migracijskom izvješću postoji trend pojačanog useljavanja zbog zaposlenja ili školovanja.
Više od dvije trećine useljanika dolazi iz neke od europskih zemalja, a više od polovine iz neke od zemalja-članica Europske unije, najviše iz Rumunjske, Poljske, Bugarske i Hrvatske.
"Useljavanje onih koji ovdje traže zaštitu je u padu. Pojačano dolaze oni koji ovdje žele studirati i raditi", rekao je glasnogovornik Savezne vlade Steffen Seibert.
Njemačka i u ovoj godini želi intenzivirati uvoz stručnjaka, pa je tako od ožujka ove godine na snazi novi zakon o useljavanju koji će omogućiti useljavanje stručnjaka i izvan Europske unije.
