David Simon počeo je kao novinar u Baltimore Sunu, zatim je napisao knjigu Ugao (The Corner) o prodaji droge na ulicama Baltimorea, da bi tu priču potom preselio na male ekrane snimivši istoimenu seriju, te megapopularnu seriju Žica. Surađivao je i na dokumentarcu Kuća u kojoj živimoEurenea Jareckija, koji se bavi ratom protiv droge u Americi.
U dokumentarcu se analizira na koji način taj rat protiv droge funkcionira kao izvor nesmiljene zarade privatnog zatvorskog sustava i to preko leđa najsiromašnijih, najranjivijih i marginaliziranih. Simon u intervjuu koji je dao Guardianu rat protiv droge naziva distopijom.
"Nisam uvjeren da rat protiv droge nije smišljen kao rat protiv sirotinje", kazao je Simon priznajući da je u jednom trenutku možda značio borbu protiv teških droga, ali se pretvorio u alat socijalne kontrole. Ističe da je industrija u Americi u potpunom kolapsu posljednjih desetljeća, što je dovelo do velikog broja nezaposlenih, neobrazovanih i ljudi potpuno nepotrebnih ekonomiji.
Zanemareno društvo
"Nalazimo se usred egzistencijalne krize za siromašne. I na neki strašan način mi se čini da je sirotinja 'riješena' na način da se 'ciljalo' na nju", kaže Simon, navodeći da Americi nedostaje socijalni sporazum i da nije osoba koja bi izgovorila nježne posmrtne riječi za Margaret Thatcher ili Ronalda Reagana, koji su udarili temelje takvoj ekonomiji.
"Posljednjih 30, 40 godina se dogodilo krivo shvaćanje kapitalizma. Pretvorio se u nešto što ne bi trebao biti. Nisam osoba koja bi odbacila kapitalizam tek tako, jer jedva da postoji alternativa. Nisam marksist. Ali vidim da toliki naši vođe ne razumiju da kapital ne može biti mjera za izgradnju pravednog, inkluzivnog i održivog društva, nego je isključivo mjera za to koliko novca možete proizvesti", kazao je ističući da je naglasak na brzom ostvarivanju profita koje nema veze ni s kakvim drugim ambicijama društva.
'Ljudska bića vrijede sve manje i manje'
"Šokantno je koliko smo postali nazadni (retrogradni). U ovom trenutku ljudska bića vrijede sve manje i manje, iz dana u dan. Tržišna ekonomija se pobrinula da bude tako", izjavio je Simon. Theodore Roosevelt je primijetio da kontrola od strane najbogatijih slojeva društva ugrožava demokraciju i tako je nastalo kolektivno pregovaranje, podsjetio je, no ono je uništeno u posljednjih 30, 40 godina, kao i srednja klasa.
U tom spletu okolnosti, dogodilo se da se pojedini građani nisu probili do srednjih slojeva društva i postali su presiromašni i nepotrebni.
Nevjerojatna tvornica koja uvijek zapošljava
"I tada stvorite taj rat protiv droge, dijelove gradova u kojima je jedini stabilan (održivi) poslodavac – trgovina drogom. Tvornica nema! Nezaposlenost mladih crnaca u mom gradu, onih u dvadesetim i tridesetim godinama života, iznosi 50 posto", kazao je. To se ne događa zato što ljudi ne žele raditi, nego upravo suprotno – očajnički traže posao, ispričao je, no radna mjesta u dijelovima Baltimorea, St. Louisa i Philadelphije ne postoje.
"I onda pred njih stavite tu nevjerojatnu 'tvornicu' koja uvijek zapošljava. A to je ugao na kojem se prodaje droga. I onda počnete s moralizatorskih pozicija govoriti tim ljudima da ne idu na posao i da ne traže smisao u jednoj jedinoj industriji koja je preostala u njihovom svijetu. Govorite im da govore 'ne' drogi. Moral je na neki način posljednje utočište hulja, poput patriotizma", poentirao je dodajući da kad Amerikanci jedni drugima u ovakvim situacijama drže lekcije o moralu, to je onda vrlo ciničan čin.
Američki gulag
Kazao je da se nada da će se droga dekriminalizirati u dovoljnoj mjeri da se njegova zemlja ne pretvori u "američki gulag".
"Imamo najviše zatvorenika na planetu i ne samo po glavi stanovnika! U ovom trenutku je više Amerikanaca nego Kineza u zatvorima, a njih ima više od milijardu, a nas 300 milijuna", kazao je upozorivši da postoje korporativni interesi koji lobiraju za stroži rat protiv droge i za postroženje antiimigrantske politike.
Nepostojeći 'čisti' kapitalizam
"Profitna industrija zatvorskog sustava je kreacija najgoreg zla i ideja da vlada ne propisuje moral, nego da to prepuštamo tržištu je bolesno", kaže Simon. Ne postoji čisti kapitalizam, naglasio je, to se nije dogodilo u povijesti i zato smatra izrazito nezrelim težnje libertarijanaca kojima je ideal upravo postizanje kapitalizma u njegovom (nepostojećem) čistom obliku.
Progovorio je i o krizi sustava upravljanja njegovom zemljom jer elektorski sustav ne odražava želje birača, a demokracija u Americi ugrožena jer novac upravlja politikom.
"Izbori se svode po tome koliko novca možete baciti na hrpu", izjavio je.
