Jedan insajder iz regionalne zdravstvene mreže Vitalité u kanadskoj pokrajini New Brunswick, u razgovoru za Guardian otkrio je kako već više od dvije godine jedna progresivna neurološka bolest zbunjuje tamošnje liječnike, zdravstvene stručnjake i javnost. Bolest uglavnom pogađa mlađe odrasle osobe, koje prethodno nisu imale većih zdravstvenih problema, uzrokujući kod nekih nagli pad kognitivnih sposobnosti.
Niz zabrinjavajućih simptoma
Prema tom anonimnom izvoru, broj slučajeva raste, a oboljeli razvijaju niz zabrinjavajućih simptoma poput naglog gubitka težine, nesanice, halucinacija, poteškoća u razmišljanju pa čak i ograničene pokretljivosti. Službeno je zabilježeno 48 slučajeva koji se i dalje istražuju, ali taj broj datira još od ranog proljeća 2021. godine. Više izvora tvrdi da je oboljelih sada već oko 150.
"Uistinu sam zabrinut zbog ovih slučajeva jer se čini da se bolest brzo razvija. Smatram da oboljelima dugujemo nekakvo objašnjenje", kazao je anonimni izvor Guaridana, inače djelatnik zdravstvene mreže Vitalité.
Usto je zabilježeno najmanje devet slučajeva u kojima su dvije oboljele osobe u bliskom kontaktu, ali bez genskih veza, što sugerira da bi čimbenik u ovoj zagonetnoj bolesti moglo biti zagađenje okoliša.
Gubitak težine, halucinacije, atrofija mozga...
Jedan sumnjivi slučaj uključivao je muškarca sa simptomima demencije i ataksije (gubitka koordinacije mišićnih pokreta) i njegovu suprugu koja ga je njegovala kada je razvio simptome. Ona je iznenada počela patiti od nesanice, atrofije mišića i halucinacija. Sada je njezino stanje gore od njegova. Nadalje, medicinska sestra u 20-im godinama, koja je njegovala oboljelu ženu u 30-ima, nedavno je počela pokazivati simptome neuroloških problema. U trećem slučaju, mlada majka naglo je izgubila čak 60 kilograma te počela patiti od nesanice i halucinacija. Snimanje mozga pokazalo je uznapredovale znakove atrofije kod nje.
Zaposlenik Vitalitéa, koji se obratio Guardianu želeći ostati anoniman, kaže da je to učinio ozbiljno zabrinut zbog brzine kojom se pogoršava zdravstveno stanje oboljelih mladih ljudi.
"Ovo nije bolest New Brunswicka, no vjerojatno je izraženija kod nas jer smo područje gdje su ljudi izloženiji rizičnim čimbenicima okoliša", kazao je.
Sigurna dijagnoza tek kad pacijent umre
Očekuje se da će ovoga mjeseca vlasti pokrajine New Brunswick izaći u javnost s priopćenjem da su dosadašnji slučajevi, za koje se doznalo prošle godine kada su informacije procurile u javnost, bili krivo dijagnosticirani, odnosno da su pogrešno bile grupirane nepovezane bolesti. Posebna klinika za neurodegenerativne poremećaje u gradu Monctonu centar je za liječenje pacijenata upućenih iz New Brunswicka, ali i susjednih provincija. Tamo su slučajevi zbunili liječnike odoljevši nizu standardiziranih neuroloških testova koji se koriste za isključivanje određenih stanja.
Tim neurologa i epidemiologa u toj klinici odlučuje trebaju li pacijentima daljnje pretrage ili ipak boluju od neke poznate bolesti. Utvrđivanje toga tko bi trebao na daljnje pretrage, ako je riječ o nepoznatoj bolesti, vrlo je subjektivan jer je mozak izuzetno težak za proučavanje. Posve sigurni u dijagnozu liječnici mogu biti tek ako pacijent umre pa se cerebralno tkivo može temeljito ispitati.
Bolest povezana s čimbenicima iz okoliša?
Jesenas su zdravstveni dužnosnici u New Brunswicku ustvrdili da je osam slučajeva sa smrtnim ishodom bilo rezultat pogrešne dijagnoze, tvrdeći da su žrtve, umjesto zajedničke neurološke bolesti, umrle od poznatih, ali međusobno nepovezanih patoloških stanja. No neki upućeni stručnjaci zabrinuti su ponajviše zbog dobi oboljelih, jer su neurološke bolesti rijetke kod mladih ljudi.
"Činjenica da ovdje imamo mlađi spektar pacijenata snažno se protivi onome što tvrde zdravstvene vlasti New Brunswicka - da su dosadašnji slučajevi bili greškom povezani", kazao je za Guardian jedan kanadski stručnjak za neurodegenerativne bolesti, koji je također želio ostati neimenovan.
U listopadu su zdravstvene vlasti New Brunswicka objavile da nema dokaza o tome da bi bolest mogla biti povezana s utjecajem hrane i izloženosti (zagađenom) okolišu.
Neurotoksini kojih ima u jastozima
Laurie Beatty, umirovljeni djelatnik jedne hardverske tvrtke, umro je 2019. godine, nedugo nakon što je oko Božića mentalna zbrka (delirij) označila početak brzog pogoršanja njegova stanja. Njegov sin Tim kaže da je obitelj bila zapanjena saznavši da je njegov otac jedna od osmero osoba za koje je javno objavljeno da im je postavljena kriva dijagnoza te da je zapravo umro od Alzheimerove bolesti.
Beatty i njegova sestra molili su se da se očevi ostaci testiraju na neurotoksine, uključujući β-metilamino-L-alanin (BMAA), za koji neki smatraju da bi mogao biti odgovoran za nepoznatu bolest. Prema jednoj studiji, visoke koncentracije BMAA pronađene su u jastozima, čiji izlov je industrija koja čini okosnicu gospodarstva mnogih obalnih zajednica New Brunswicka. Očigledni otpor pokrajine da provede testiranja na sumnjive čimbenike iz okoliša doveo je do nagađanja među obiteljima da se povezanost među oboljelima nastoji politički zataškati.
'Ako su htjeli pomoći teoretičarima zavjera, uspjeli su'
"Ako su htjeli pomoći teoretičarima zavjere, onda je naša vlada napravila prekrasan posao u promicanju toga. Pokušavaju li nam samo prodati priču za koju misle da ćemo je tek tako progutati? Jednostavno to ne razumijem", kazao je Tim Beatty, sin preminulog.
Dokumenti koje su državne vlasti po zakonu morale podastrijeti javnosti govore da u kanadskoj Agenciji za javno zdravstvo razmatraju BMAA kao mogući uzrok bolesti, ali tvrde da je pokrajina New Brunswick ipak trebala naručiti testiranje.
"Ne znam zašto to nisu učinili. Imaju posmrtne ostatke moga oca, dali smo im dopuštenje da rade toksikologiju i učine što je potrebno, ali ipak ništa nije učinjeno", kazao je sin pokojnog Laurieja Beattyja.
Čeka se službeno izvješće
Stručnjaci, pak, napominju da je samo testiranje teže nego što javnost to shvaća. Dok neki medicinski testovi mogu dati brze i jasne rezultate, druge vrste istraživanja zahtijevaju mnogo više posla.
"Ono o čemu pričamo zapravo predstavlja potpunu znanstvenu istragu, jer samo tako možemo znati što točno tražimo. Trenutno nemamo način protumačiti jednostavne podatke koje možete dobiti kada testirate moždano tkivo osobe na određeni toksin. Na primjer, kada razine toksina postaju razlog za zabrinutost", kazao je neimenovani znanstvenik.
Ovoga mjeseca trebalo bi biti objavljeno izvješće o tome je li u 48 zabilježenih slučajeva doista riječ o neurološkoj bolesti ili pogrešnoj dijagnozi neurologa.
