Policijske agencije u Bosni i Hercegovini imaju evidenciju o "stotinama" osoba koje mogu predstavljati terorističku prijetnju, no još više brine podatak o potencijalnim tisućama njihovih simpatizera koji se također mogu radikalizirati, a neki policijski dužnosnici u toj zemlji vjeruju kako su stoga vrlo izvjesni novi teroristički napadi na bosanskohercegovačkom tlu.
Te informacije novinarima su u utorak u Sarajevu potvrdili ministri unutarnjih poslova s različitih razina vlasti, koji su se sastali kako bi potpisali sporazum o upućivanju zajedničkog časnika za vezu u sjedište EUROPOL-a u Den Haagu.
Rezultat je to dugotrajnih pregovora vođenih između europske policijske agencije i različitih policijskih struktura iz BiH među kojima postoji tek labava koordinacija pa su i za njihov konačni dogovor o suradnji s EUROPOL-om trebale godine.
Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić kazao je kako je na kraju ipak zadovoljan jer suradnja s EUROPOL-om njegovoj zemlji otvara vrata ne samo za razmjenu podataka nego za sudjelovanje u zajedničkim operacijama bitnim posebice u borbi protiv terorizma.
Kazao je kao iz Den Haaga u BiH već pristiže ogromni broj različitih zahtjeva za provjerama i razmjenom informacija.
"To znači da oni nas trebaju no trebamo i mi njih", kazao je Mektić podsjećajući kako od 1. travnja 2016. u okviru EUROPOL-a djeluje posebno središte za borbu protiv terorizma u kojemu sada može sudjelovati i BiH.
Na izravno pitanje koliko u BiH ima osoba koje su u policijskim evidencijama pod sumnjom da mogu počiniti teroristička djela, Mektić je odgovorio kako je riječ o "stotinama" istaknuvši kako se osobno zalaže da se sve informacije o toj prijetnji učine javno dostupnima te da se razmjenjuju među policijskim agencijama.
"Sva priča o radikalizmu i terorizmu mora biti dostupna javnosti. Ništa ne smijemo gurati pod tepih jer će problem eskalirati", kazao je Mektić posebice upozoravajući na fenomen "brze radikalizacije" odnosno novačenje osoba kojih nema ni u kakvim kaznenim evidencijama.
Kazao je kako je policijskim agencijama u BiH poznato da osobe sklone islamskom radikalizmu i danas žive u nekoliko izoliranih zajednica u različitim dijelovima zemlje a postoje planove čiji je cilj potaknuti proces njihove deradikalizacije.
Kao primjer naveo je da će se ići u obitelji 46 povratnika sa sirijskog i iračkog ratišta a radit će se i s onima koji su zbog sudjelovanja u borbama na tim ratištima već osuđeni na zatvorske kazne. Umjesto da se s njima radi na deradikalizaciji oni sami u zatvorima radikaliziraju druge osuđenike, upozorio je ministar.
Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač kazao je kako je uvjeren da će se teroristički napadi osoba indoktriniranih radikalnim islamom ponoviti u BiH.
"Sve što se dogodilo dva puta ponovit će se", kazao je Lukač koji tvrdi kako radikalizacija u BiH nije u opadanju bez obzira na mjere koje se poduzimaju a da je deradikalizacija proces koji će potrajati a do tada se mora suočiti s objektivnim opasnostima.
Podsjetio je kako je Nermin Ibrić koji je prije dvije godine napao policijsku postaju u Zvorniku bio osoba bez kaznenog dosjea a istragom je utvrđeno kako je postupku radikalizacije prije toga bio izvrgnut tek šest mjeseci. Radikalizirao ga je muškarac koji je prije toga ratovao u Siriji na strani terorista.
To se dogodilo u mjestu Dubnica kod mjesta Kalesija na širem području Tuzle, a ministar Lukač tvrdi kako je to i dalje zajednica u kojoj se praktično vrši novačenje potencijalnih terorista s tim da se to ne radi uz vježbe oružjem nego vjerskom i ideološkom indoktrinacijom.
Takvih mjesta ima još puno diljem BiH, tvrdi Lukač.
Kazao je kako MUP RS ima evidencije o pojedincima koji su opasnost a posebice o onima koji su ratovali u inozemstvu no puno je veći broj simpatizera i onih koji im pomažu.
"Više stotina osoba na taj je način unovačeno i otišlo je na strana ratišta", kazao je Lukač.
Ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara nije želio govoriti o brojkama potvrdivši tek kako MUP FBiH ima registar osoba koje su potencijalna prijetnja i te podatke dijeli s drugim policijskim agencijama. On drži kako je problem islamskog radikalizma nešto s čim se policija sama ne može nositi.
"Imamo sreću da imamo ovakvu Islamsku zajednicu u BiH i to je olakotna okolnost a to nam govore i iz inozemstva", kazao je Čampara.
No njegov kolega iz RS sumnjičav je prema tome što IZ u BiH može učinii jer ocjenjuje kako se ona, unatoč dobrim nakanama, zbog prijetnji odlučila povući iz procesa sučeljavanja s radikalnim propovjednicima i njihovim sljedbenicima.
"Riječ je o tisućama simpatizera i članova vehabijskog pokreta", upozorio je Lukač dodajući kako bi bilo naivno misliti da ti ljudi nisu u stanju počiniti teroristički akt pa se na to mora biti spreman.
Podsjetio je kako se IZ u BiH u jednom trenutku pokušala "riješiti" paradžemata koje su vodili radikalni islamski propovjednici no u tome se stalo na pola puta.
"Mislim da taj projekt nije uspio. IZ se iz toga povukla jer je imala ogromne prijetnje", kazao je Lukač podsjećajući kako se na meti prijetnji islamskih radikala našao i sam reis Husein Kavazović.
Lukač je kazao kako su posljedice te situacije potencijalno opasne a za sve krivi i državne vlasti jer su i reis i Islamska zajednica prepušteni sami sebi.
"IZ je kazala da je napravila što je mogla a na potezu je država. Država nije napravila dovoljno da spriječi daljnji trend razvitka radikalizma u BiH i to ćemo u budućnosti svi osjetiti", zaključio je ministar policije RS.
