Muškarac koji je kao dječak bio žrtvom katoličkog svećenika pedofila iz Njemačke, tužio je papu u miru Benedikta XVI. i još nekoliko visokih crkvenih dužnosnika kao one koji su "znali sve okolnosti i u najmanju ruku prihvatili da je riječ o opetovanom prijestupniku".
Vijest su objavili Die Zeit, Bayerische Rundfunk i istraživačko udruženje Correctiv. Tužitelj je postupak pokrenuo na Zemaljskom sudu u Traunsteinu, gradiću na krajnjem jugu Bavarske.
Premda je za eventualnu kaznenu odgovornost nastupila zastara, jer je riječ o slučaju iz 1980-ih, ako bi sud utvrdio odgovornost Benedikta XVI. i odnosno ili ostalih, to bi bio temelj za traženje odštete od Crkve, donose mediji.
Riječ je o događajima koji umirovljenog papu proganjaju već dugi niz godina, odnosno o svećeniku "Peteru H.", jednome od četvorice svećenika koje su žrtve optuživali za seksualno zlostavljanje. Petera H. je Benedikt XVI., u to doba još kao nadbiskup, kao svećenika uzeo u svoju nadbiskupiju početkom 1980-ih unatoč tome što je znao da je riječ o kažnjavanom pedofilu.
O ovom slučaju RTL.hr je pisao u siječnju, povodom otkrića da je Benedikt XVI. tijekom istraživanja Odvjetničkog društva Westpfahl Spilker Wastl (WSW) o seksualnom zlostavljanju stotina dječaka i djevojčica u Nadbiskupiji München i Freising od 1945. do 2019.
Benedikt XVI. je bio ključni svjedok slučaja Petera H. koji je iz Ruhrske oblasti premješten u Bavarsku. Rekao je da je on potpuno siguran da "dotičnu osobu nije sreo niti je bio upoznat s činjenicama ili s dokumentom". Ali, ispostavilo se da je on, tada nadbiskup Ratzinger, osobno nazočio zasjedanju u nadbiskupiji 15. siječnja 1980. kada se odlučivalo o sudbini Petera H.
Već tad se znalo da je riječ o zlostavljaču. Nešto kasnije Peter H. je pravomoćno kazneno osuđen kao seksualni zlostavljač.
Zbog očite nedosljednosti između svjedočenja pape u miru i činjenice da je osobno bio tamo, i to kao nadbiskup, na sastanku na kojem se odlučivalo o budućnosti čovjeka koji je osuđen 1986. za zlostavljanje 11 dječaka u dobi od 11 do 16 godina na 18 mjeseci uvjetno, papa u miru Benedikt XVI. morao je "korigirati" svoju izjavu. "Korekcija" je zapravo značila priznanje da je prethodno lažno svjedočio.
Petera H. djelomično su njegovom seksualnom divljanju osujetili krajem 1970-ih.
Nadbiskupija kojoj je tada na vrhu bio Ratzinger, o njegovoj budućnosti je odlučivala 15. siječnja 1980. u Münchenu. 1982. službeni crkveni izvještaji o njemu su u superlativima navodili da se za njegovog službovanja u novoj župi udvostručio broj vjernika koji dolaze na svete mise.
Kako je umirovljeni papa objasnio "korekciju"? Rekao je da se na tom zasjedanju "nije odlučivalo o svećenikovom daljnjem duhovničkom djelovanju", nego samo o tome da mu se "omogući smještaj tijekom njegove terapije u Münchenu". Tadašnja psihijatrijska procjena ga je, naime, prethodno proglasila opasnim za okolinu.
Izvještaj WSW-a je, inače, papu emeritusa spominjao u kontekstu nečinjenja u slučaju čak četiri zlostavljača u vremenu njegovog vođenja Nadbiskupije München.
