Kada je 8. ožujka cijena sjevernomorske nafte Brent dosegnula 131 dolar po barelu svijet se pribojavao najgorega i nekontroliranog rasta cijena.
No dogodilo se, ipak, smirivanje tržšta i danas se trguje za 112.67 dolara po barelu. Dramatične najave o 300 dolara po barelu zasad se ipak čine neosnovanima, ali vrijeme će pokazati kako će ruski napad na Ukrajinu utjecati na cijene, donosi revija HAK.
Čini se da bi na obuzdavanje cijena mogli utjecati veliki napori američke administracije da se poveća proizvodnja nafte u SAD-u i Saudijskoj Arabiji te otvore nova tržišta koja su dosad bila pod sankcijama, poput Venezuele i Irana. Tako bi se premostile neizvjesnosti oko isporuke i prodaje ruske nafte. Također i neke druge zemlje, također proizvođačice nafte, sada su u igri za podizanje proizvodnje crnog zlata.
Amerika trenutno proizvodi oko 2 milijuna barela nafte dnevno, što je još uvijek milijun barela dnevno manje nego prije pandemije koronavirusa.
Rezerve očigledno postoje, a Bidenova administracija sad ih pokušava otključati te dodatno smanjiti cijene nafte i držati inflaciju pod kontrolom.
Podsjetimo, kako bi smanjila cjenovni udar energenata, hrvatska Vlada donijela je paket mjera pa je, između ostalih, na 90 dana zamrznula marže za dizelsko gorivo na 2,86 kuna za tisuću litara te za benzin na 3,46 kuna za tisuću litara. Trošarine za benzin smanjila je za 40 lipa i za 20 lipa za dizel.
Na temelju smanjenja marže i trošarina, cijena benzina je 12,19 kn/l, dizela 12,53 kn/l, a plavog dizela 8,04 kn/l. Te odluke ne odnose se na cijene premium goriva te se njihove cijene mogu i dalje slobodno formirati.
