Tvrda desnica jača već neko vrijeme, može se reći od početka ovog
desetljeća kao posljedica ekonomske krize, no u zadnje vrijeme
pojavljuju se drugi razlozi za njezin rast. Prije svih
izbjeglička kriza, a tu su predvodnici struje protiv
izbjeglica - Mađarska i Poljska, dvije zemlje članice EU, te
Makedonija i Švicarska gdje desnica također čvrsto drži
vlast.
Lideri Mađarske i Poljske Viktor Obran i
Andrzej Sebastian Duda glavni su igrači u
odbijanju koncepta europske solidarnosti, odnosno plana
razmještaja izbjeglica po europskim zemljama po utvrđenim
kvotama. Orban je prema Hrvatskoj zbog njih još lani digao
ogradu.
Nalazi se tu i nekoliko zemalja gdje se stranke tvrde desnice nalaze u vlasti, ali nisu u njoj jedine, odnosno u koaliciji su sa strankama drukčijeg spektra. Među njima su i ostale dvije zemlje višegradske skupine, Češka i Slovačka, također protiv izbjegličkih kvota. Tu je i Austrija koja je zbog izbjeglica podigla žicu, pa zatim Norveška, Finska, Latvija i Litva.
Među europske zemlje koje u svom parlamentu imaju stranke krajnje desnice spadaju i Francuska s Nacionalnim Frontom, Italija sa Sjevernom ligom i Nizozemska sa Strankom sloboda.
Sa sinoćnjim izbornim rezultatima iz Srbije i Austrije vidi se da se trend jačanja desnice nipošto ne zaustavlja. Štoviše, uzima još više maha.
