Aleksandar Lukašenko, diktatorski vođa Bjelorusije, pažljivo je balansirao tijekom rata u Ukrajini. Dana 24. veljače, ruske trupe koje su se nagomilale na bjeloruskom teritoriju prešle su granicu s Ukrajinom, koristeći njegovu zemlju kao poprište za najveću invaziji u Europi od Drugog svjetskog rata. No bjeloruski vođa se nije izravno pridružio ratu niti je poslao vlastite trupe u borbu, povremeno govoreći da osjeća da se invazija "odugovlači".
Sada su sastanci između Lukašenka i Vladimira Putina ponovno pobudili strahove da bi Bjelorusija mogla ući u borbu. Lukašenko je rekao da će Bjelorusija i Rusija rasporediti zajedničku vojnu skupinu i da će tisuće ruskih vojnika stići u njegovu zemlju sljedećih dana na vježbe, piše The Guardian. "Još jednom ističemo da su zadaće regionalne grupe snaga isključivo obrambene prirode. I sve aktivnosti koje se provode u ovom trenutku usmjerene su na pružanje dovoljnog odgovora na akcije u blizini naših granica", rekao je bjeloruski ministar obrane Viktor Hrenin u izjavi u utorak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij oglasio je uzbunu tijekom sastanka G7 u utorak, predlažući slanje mirovnih snaga UN-a na granicu između Ukrajine i Bjelorusije kako bi spriječili Lukašenka da pokrene "provokaciju".
Međutim, unatoč znakovima upozorenja, postoji određena sumnja prema tvrdnji da je Lukašenko spreman ubaciti vlastite snage u rat u Ukrajini, čak i ako je pod pritiskom Putina.
'Postoje načini kako Rusija može isprovocirati Bjelorusiju na borbe'
"Naravno da Putin ima puno utjecaja. Ali on ne može natjerati Lukašenka da počini političko samoubojstvo," rekao je Artjom Šraibman, bjeloruski politički analitičar i nerezidentni znanstvenik u Zakladi Carnegie za međunarodni mir. "Zbog toga mislim da će se Lukašenko definitivno pokušati oduprijeti svakom guranju u puni rat. S druge strane, ne mogu se kladiti da će zauvijek biti uspješan u tome", nastavio je. "Postoje načini na koje Rusija može djelovati koji bi isprovocirali Bjelorusiju na borbe."
Izuzev slanja svojih trupa u bitku, Lukašenko bi mogao dopustiti da se ruske trupe rasporede na bjeloruskim granicama kako bi se razvukla ukrajinska obrana ili bi eventualno dopustio Rusiji da koristi Bjelorusiju kao poligon za neke od desetaka tisuća mobiliziranih Rusa.
Prema Bjeloruskom Projektu Hajun, aktivističkoj promatračkoj skupini, zajedničke vježbe bi se mogle održati u blizini nekoliko općinskih zgrada u gradu Jelsk, samo 17 km od ukrajinske granice. Grupa je izvijestila da je nastava otkazana u glazbenoj školi u blizini lokalne policijske postaje i upravne zgrade. Mještanima je također rečeno da ne snimaju novu kolonu oklopnih vozila koja je trebala stići u srijedu, izvijestila je organizacija.
Konrad Muzika, neovisni obrambeni analitičar i direktor Rochan Consultinga, napisao je da malo organizacija prati stanje bjeloruske vojske jer su njihove oružane snage "relativno slabe, a osim [Lukašenkove] retorike, tu nema ničega". Vojska bi morala mobilizirati 20.000 ljudi kako bi postigla punu snagu, napisao je. I bilo bi dovoljno vremena za strateško upozorenje ako Bjelorusija počne mobilizirati i pomicati svoje trupe prema granici.
Bez obzira na to, Bjelorusija održava vježbe u najvećoj stopi od vremena hladnog rata, napisao je. "Minsk je testirao sve sposobnosti kao da se sprema ući u rat", napisao je.
Tri moguća scenarija iza neobičnog ponašanja
"Tri su moguća objašnjenja iza ovakvog ponašanja: Priprema za napad NATO-a; Vezati ukrajinske snage u blizini granice kako bi se spriječilo njihovo raspoređivanje u druga područja i Pripreme za napad na Ukrajinu", rekao je. Za sada je, napisao je, fokusiran na opcije dva i tri.
Videozapisi pokazuju da se umjesto da Rusija premješta teško naoružanje u Bjelorusiju u pripremi za napad na Ukrajinu odatle, događa upravo suprotno: Bjelorusija šalje tenkove, streljivo i kamione iz svojih skladišta u Rusiju. Bjeloruski projekt Hajun objavio je video osam tenkova T-72A koji se transportiraju iz Minska prema Rusiji i rekao je da su svjedoci vidjeli 15-30 tenkova i najmanje 28 kamiona Ural.
Franak Viačorka, viši savjetnik bjeloruske oporbene čelnice Svetlane Tsihanowskaje, rekao je kako ne vjeruje da će bjeloruske trupe aktivno sudjelovati u ratu u Ukrajini.
Institut za rat: Rusija izvlači streljivo iz bjeloruskih skladišnih baza
Institut za rat danas je objavio kako Rusija vjerojatno izvlači streljivo i drugi materijal iz bjeloruskih skladišnih baza, što je aktivnost nespojiva s planiranjem velikog ruskog i bjeloruskog kopnenog napada na Ukrajinu. Glavna vojna obavještajna uprava Ukrajine jučer je izvijestila da je vlak s 492 tone streljiva iz grada Gomela stigao na željezničku stanicu Kirovskaja na Krimu.
Objavili su i da Bjelorusija planira poslati dodatnih 13 vlakova s oružjem, opremom, streljivom i drugim neodređenim materijalom iz pet različitih bjeloruskih baza na željezničke postaje Kamenska i Marčevo u Rostovskoj oblasti. Geolokacijom je, piše institut, utvrđeno da najmanje dva bjeloruska vlaka prevoze tenkove T-72 i vojne kamione Ural u Minsku i lansere raketa zemlja-zrak Tor-M2 u Oršu.
“Kretanje bjeloruske opreme u Rusiju pokazuje da ruske i bjeloruske snage vjerojatno neće uspostaviti područja okupljanja u Bjelorusiji. Bjeloruska oprema i opskrba Krimu i Rostovskoj oblasti pokazuju da su ruske snage manje uvjerene u sigurnost ruskih kopnenih komunikacijskih linija koje prolaze kroz sjevernu i zapadnu Lugansku oblast s obzirom na tamošnju ukrajinsku protuofenzivu”, stoji u analizi instituta.
Mala vjerojatnost da će se napad na Ukrajinu dogoditi s bjeloruskog teritorija
Ukrajina, nastavlja Institut, nije uočila formiranje vojnih skupina u Bjelorusiji te je malo vjerojatno da će Rusija i Bjelorusija napasti Ukrajinu s bjeloruskog teritorija.
“Neovisno o tome, Bjelorusija materijalno podržava Rusiju i pruža njezinim vojnicima utočišta iz kojih mogu napasti Ukrajinu. Ruske snage u ponedjeljak pogodile su Kijev bespilotnim letjelicama Shahed-136 lansiranim s bjeloruskog teritorija”. poručuju iz instituta. Ukrajina je također izjavila da je Rusija prije dva dana rasporedila 32 drona Shahed-136 u Bjelorusiji te da će ih rasporediti još osam do petka.
