Po nalogu europske javne tužiteljice Laure Kövesi i njezinoga tužiteljskog tima, ujedno i najmlađeg tijela EU-a koje je s radom započelo prije četiri mjeseca, u srijedu je uhićena nekadašnja HDZ-ova ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac. Uz Žalac, uhićene su još tri osobe: ravnatelj Središnje Agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU-a Tomislav Petric te dvojica poduzetnika, Marko Jukić i Mladen Šimunc.
Njih četvero prve su osobe u Hrvatskoj uhićene po nalogu europskog javnog tužitelja, piše Jutarnji list.
Funkcioniranje Ureda javnog tužitelja
Ured europskog javnog tužitelja je neovisno tijelo EU-a koje ima ovlast istražiti, optužiti i pred nacionalnim sudovima država-članica zastupati optužnice za zloupotrebe novca EU-a.
Tako europski tužitelji istražuju i kazneno gone subvencijske prijevare, pranje novca, prekogranične kružne prijevare, odnosno sve makinacije povezane s novcem koji zemlje članice primaju iz proračuna EU-a. Također, procjenjuje se da u procesima transferiranja novca iz različitih EU fondova državama članicama kroz korupcijske kanale godišnje iscuri više stotina milijuna eura.
Za suzbijanje navedenog Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) se pokazao nedovoljnim, budući da jedino ima ovlasti provoditi administrativne istrage te je na uočene nezakonitosti mogao tek upozoriti nacionalna tužiteljstva država članica, a oni, u pravilu, nakon upozorenja ne bi poduzimali ništa. Zbog toga je EU u listopadu 2017. donio Uredbu o uspostavi vlastitog javnog tužiteljstva.
Dolazi iz pravničke obitelji
Prije dvije godine Europsko vijeće i Europski parlament izabrali su prvu europsku javnu tužiteljicu, bivšu rumunjsku antikorupcijsku tužiteljicu Lauru Codruța Kövesi koja je u izjavi nakon izbora kazala da je naporno, ali na momente i dramatično iskustvo antikorupcijske tužiteljice u rodnoj Rumunjskoj nije obeshrabrilo.
Europska javna tužiteljica Laura Codruța Kövesi
Europska javna tužiteljica je rođena 1973. godine u gradu Sfântu Gheorgheu u središnjoj Rumunjskoj. Otac joj je također bio javni tužitelj. Studij prava upisala je 1991., pet godina kasnije diplomirala je na temi korupcije i organiziranog kriminala, a od početka je profesionalnu karijeru gradila u tužiteljstvu.
"Prvo što sam čula kad sam rekla da želim postati tužiteljica bilo je da tužiteljstvo nije za žene... Morala sam raditi više od muškaraca kako bih dokazala da žena tužiteljica može biti jednako dobra kao i muškarac", kazala je svojevremeno u razgovoru za britanski The Guardian.
Na čelo odjela za istraživanje organiziranog kriminala i terorizma pri okružnom tužiteljstvu u Sibiu je došla 1999., a 2006. godine je imenovana glavnom javnom tužiteljicom Rumunjske. Tada je Kovesi imala svega 33 godine.
Pomela rumunjske kriminalce
Najdublji trag ostavila je kao tužiteljica rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije kojem je bila na čelu od 2013. do 2018. Antikorupcijskim istragama u tom razdoblju istraženo je i optuženo više tisuća članova rumunjske korupcijske mreže koja je bila satkana od ljudi iz svijeta politike, uključujući više desetaka gradonačelnika, nekoliko ministara i bivših ministara, 12 parlamentarnih zastupnika, ali i sudaca, novinara, poduzetnika i menadžera.
Spomenimo i to da je njezin Ured 2015. godine pokrenuo istragu protiv tadašnjeg rumunjskog premijera Victora Pontea zbog sumnje u kriminal i utaje poreza prije njegova ulaska u politiku.
Prema godišnjem izvješću koje je Kövesi podnijela 2015. njezin antikorupcijski Ured u do tada pokrenutim istragama i procesima zaplijenio je 431 milijuna eura mita. Istovremeno, vodeći antikorupcijske istrage u Rumunjskoj Kövesi je stekla moćne protivnike. Prije tri godine, nakon smjene vlasti u studenome 2018., tadašnji ministar pravosuđa Tudorel Toader zatražio je njezinu smjenu s mjesta voditeljice Ureda za borbu protiv korupcije, optužujući da je Ured vodila autoritarno te da je odluke donosila samovoljno i pristrano, kao i da je prednost davala slučajevima koji su imali veliki odjek u medijima.
Meta špijunaže u Rumunjskoj
S čela antikorupcijskog ureda smijenjena je početkom 2019. godine, a Vlada koja ju je smijenila i sama je pala 18 mjeseci kasnije. Prilikom natjecanja za prvu europsku javnu tužiteljicu 2019. godine dobila je snažnu potporu većine država članica EU-a, no ne i Rumunjske u kojoj je, zbog revnosnog i predanog odnosa prema svom poslu, bila meta špijunaže, cyber špijunaže i medijskih napada.
U radu europskog javnog tužitelja ne sudjeluju sve zemlje članice EU-a, već njih 22, dok se pet članica (Mađarska, Poljska, Irska, Belgija i Švedska) protive osnivanju ureda.
