Novoosnovano Javno tužiteljstvo Europske unije (EPPO) krenulo je u borbu protiv korupcije u zemljama članicama. Razloga za osnivanje takvog tijela je mnogo, ali ponajprije je potrebna zaštita od zloupotrebe dodatnih milijardi iz fondova EU za oporavak poslije pandemije, piše RTL.
Šefica Javnog tužiteljstvo EU Laura Kövesi, koja je kao tužiteljica u Rumunjskoj izdržala pritisak vlasti boreći se protiv korupcije. Sjedište mu je u Luksemburgu, no ono dobrim dijelom ovisi o radu nacionalnih tužitelja, koje su dužne imenovati države članice.
Janša remeti suradnju
I tu se javljaju problemi. Najprije je Malta odugovlačila s imenovanjem svog tužitelja, a sada slovenski premijer Janez Janša sprječava imenovanje svog kandidata, nastojeći spriječiti rad Javnog odvjetništva EU.
"Skandalozno je to što se radi u Sloveniji. Kad Janša pušta poruke na Twitteru kao Trump, onda to pokazuje koliko su velike poteškoće“ na putu nove institucije, kaže zastupnik njemačkih liberala (FDP) u Europskom parlamentu Moritz Körner.
Šefica Kövesi i njezin zamjenik, njemački pravnik Andres Ritter, na čelu su tijela s ukupno 23 tužitelja, u kojem se odlučuje moraju li se pojedinačni istraženi slučajevi korupcije kazneno goniti. Ako EPPO utvrdi zloupotrebu europskog novca, slučajevi se sele na nacionalne sudove.
Dobrovoljna suradnja
No, suradnja s Javnim tužiteljstvom je dobrovoljna, jer je dogovorena u okviru "pojačane suradnje", što je način da EU pokene nove projekte bez mijenjanja postojeće regulative. Tako su pored desno orijentiranih Mađarske i Poljske, suradnju odbile Danska, Švedska i Irska. Razlog tomu je što Skandinavci imaju vlastitti stav o pravosuđu i unutarnjoj politici.
Mađari godinama kritiziraju lukrativne ugovore koji sljedbenicima Viktora Orbana osiguravaju dotok novca iz EU. Uvjereni su da bi tu bilo posla za EPPO, no Orban je osobno odbio suradnju s tim tijelom. Kövesi izbjegava davati bilo kakve političke izjave, pa tako nije komentirala odbijanje suradnje nekih zemalja članica.
Ipak, očekivanja su velika jer je Transparency International u donji dio svoje negativne liste smjestio upravo Mađarsku i Poljsku, ali i Rumunjsku, Grčku te - Hrvatsku. Navode da je u tom zemljama bilo mnogo slučajeva prijevare u kojima se koristio novac iz europskih fondova.
