Na pitanje tko treba biti odgovoran za nerijetke komentare s govorom mržnje ispod objava političara na društvenim mrežama, zastupnici u Hrvatskom saboru kažu da bi to trebali biti autori neprimjerenih poruka, dok je Europski sud za ljudska prava u jednoj presudi ipak kaznio političara.
U 2024. Hrvatska će prvi put imati niz od tri predizborne kampanje unutar samo 12 mjeseci. Osim na terenu, predizborne se kampanje vode i u online prostoru, posebice na društvenim mrežama gdje brojni političari i stranke imaju profile radi pridobivanja što većeg broja birača.
Međutim, u komentarima ispod objava političara na društvenim mrežama su, osim uvreda na njihov osobni ili stranački račun, prisutni i komentari ksenofobnog ili rasističkog sadržaja, oni koji potiču na diskriminaciju, ponekad čak i na nasilje - komentari koji se mogu svrstati u kategoriju govora mržnje.
Sanchez protiv Francuske
Na kome je odgovornost zbog vidljivih komentara s govorom mržnje? Je li ona isključivo na autorima tih komentara, koji se uglavnom skrivaju iz anonimnih imena ili lažnih računa, ili je dijelom i na političarima ako takve neprimjerene komentare nisu obrisali?
Europski suda za ljudska prava (ESLJP) je u slučaju ''Sanchez protiv Francuske'' iz 2023. donio presudu kojom je proširio platformu odgovornosti kada je riječ o političarima koji koriste društvene mreže u političke i izborne svrhe te utvrdio i njihovu odgovornost zbog govora mržnje objavljenog od strane trećih osoba.
Juliena Sancheza, lokalnog vijećnika u općini Beaucaire kod Avignona, tamošnje je pravosuđe kaznilo s 3 tisuće eura jer tijekom izborne kampanje nije izbrisao islamofobne komentare. Tužbu je pokrenula Sanchezova politička suparnica, a osim njega osuđena su i dvojica autora komentara kao supočinitelji.
Sanchez je s ovim slučajem došao na Europski sud za ljudska prva jer je smatrao da mu je osuđujućom presudom povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja. No, sud je odbio njegovu žalbu u procesu u kojemu je po prvi puta ispitao odgovornost korisnika društvenih mreža zbog komentara trećih strana.
Odvjetnica Vesna Alaburić rekla je Hini da je ovaj slučaj važan i za Hrvatsku, iako se radi o sporu između jednog stranog političara i njegove države.
''Naš Ustav propisuje da su međunarodne konvencije po svojoj pravnoj snazi iznad domaćih zakona. A za pravilnu primjenu Europske konvencije bitna je judikatura Europskog suda za ljudska prava. To znači da je i ova presuda dio hrvatskog pravnog sustava'', izjavila je.
Facebook obrisao 27,7 milijardi lažnih računa
Među ključnim tezama Sanchezove obrane pred ESLJP-om, dodala je Alaburić, bile su da nije dokazano da je imao saznanja o postojanju tih komentara te da bi obveza kontrole sadržaja komentara bila preopterećujuća, a nositelj Facebook profila bio bi prisiljen cenzurirati komentare u strahu od kaznenog progona, čak i ako nisu očigledno protupravni.
"Međutim, francuska je vlada smatrala da se uopće ne radi o sporu o slobodi izražavanja, već da se radi o ograničenju prava da se otvori forum slobodne debate i omogući trećim osobama da izraze svoje mišljenje. Kandidati na izborima ili dužnosnici moraju biti svjesni svoje odgovornosti i stoga otvarati forume za debate samo ako su u stanju moderirati sadržaj debate'' napomenula je odvjetnica.
Stručnjak za digitalne komunikacije Tomislav Metelko također je upozorio na vremenska ograničenja koje otežavaju moderiranje online rasprava.
"Nerealno je očekivati da se u kaotičnim, stresnim i napornim kampanjama, pogotovo onima s ograničenim budžetima kao u Hrvatskoj, komentari ispod objava brišu gotovo momentalno nakon nastanka'', napomenuo je.
Zbog toga je, smatra, potrebno napraviti razliku u odgovornosti između onih političara/stranaka koji provociraju neprimjerene komentare i onih koji naprosto ne uspijevaju ili ne stižu moderirati komentare zbog vremenskih, financijskih i drugih ograničenja.
''Samo Facebook je u proteklih nešto više od šest godina obrisao nevjerojatnih 27,7 milijardi lažnih računa - to su tri i pol ukupne populacije našeg planeta'', kazao je.
Iako mreže poput Facebooka ili Instagrama imaju metode borbe protiv govora mržnje, koje uključuju prijave drugih korisnika i mehanizam koji se zasniva na AI algoritmima, ''gotovo je nerealno očekivati da će velike društvene mreže moći spriječiti sav govor mržnje koji se na njima pojavljuje'', rekao je Metelko.
No, napretkom umjetne inteligencije očekuje eksponencijalni napredak u budućnosti.
Odgovornost treba biti na autorima, ne na političarima
S uvredama i govorom mržnje u komentarima često se susreću i neki zastupnici u Hrvatskom saboru, koji ih uglavnom brišu.
''Naravno da se vrlo lako ustanovi ako je riječ o lažnom profilu, onda se trudim na te komentare niti ne odgovarati, a ukoliko idu u smjeru govora mržnje, i ukloniti'', rekao je Nikola Mažar (HDZ).
Arsen Bauk (SDP) kaže da većinu takvih poruka dobije u onaj dio izbora koji je već Facebook prepoznao kao neželjenih sadržaj. "Komentare na mom osobnom profilu brišem i tu sam dosta strog'', dodao je.
''Naši administratori brišu govor mržnje, kao i komentare koji su jako uvredljivi, kad god ih uoče'', kazala je Sandra Benčić (Možemo).
''Ako bi netko prijavio neki neprimjeren sadržaj sami bismo obrisali, ali sam protiv ograničavanja i sužavanja slobode govora na taj način jer je to onda jedan proces bez konca i kraja", rekao je Mostov zastupnik Nino Raspudić.
Boris Miloševć (SDSS) poručio je da su zastupnici njegovog kluba česte mete govora mržnje kao predstavnici srpske nacionalne manjine. ''Ali neki zastupnici ne mare za činjenicu da su društvene mreže preplavljene govorom mržnje i prepune poziva na fizički i oružani obračun sa Srbima i domaćim izdajnicima, već upravo koriste takvu vrstu retorike da to podgriju'', dodao je.
Što se tiče pravne odgovornosti za govor mržnje na društvenim mrežama, zastupnici odgovaraju da bi je političari trebali imati samo za one poruke koje sami napišu.
''Tko će stići pregledavati desetine, nekad i stotine komentara i reagirati u svakom trenutku? Ovo je dvosjekli mač i može se zlonamjerno koristiti od strane trolova koji namjerno na stranici političara, da mu napakosti, ostavi neprimjeren komentar i onda prijavljuje taj isti komentar zašto nije izbrisan'', kazao je Raspudić.
Program medijske pismenosti
Bauk kaže da na presudu gleda kao razmišljanje većine sudaca koji su o tome odlučivali. ''Ne pridajem joj biblijsko značenje, ali ću je poštivati i prema njoj postupati u eventualno usporedivoj situaciji'', poručio je.
''Društvene mreže, često i pod zaštitom anonimnosti, omogućuju mnogima, pa i članovima stranaka, da sipaju mržnju prema političkim protivnicima. Mi smo to itekako iskusili na zagrebačkim izborima, ali to nas nije spriječilo da mržnju nadvladamo i pobijedimo'', odgovorila je Benčić.
''Mi se sami trudimo micati takve komentare, a opet s druge strane paziti na slobodu izražavanja, da nemamo cenzuru. Vjerujem da će ESLJP u svojoj praksi gledati što može zaživjeti u stvarnom, realnom svijetu'', rekao je Mažar.
Fokus bi trebao biti na prevenciji, a ne sankcijama, dodao je Mažar koji je najavio uvođenje programa medijske pismenosti u škole u kojima se provodi cjelodnevni boravak.
Na tom projektu rade Ministarstvo kulture i Ministarstvo obrazovanja, koristeći sredstva Europske unije.
''Na taj način će se novim generacijama objasniti kako treba komunicirati, kako razlikovati istinito od neistinitog i što je to govor mržnje. Vjerujem da će to biti tijekom ove godine i da ćemo se kroz taj novi program u školama i na institucionalan način boriti protiv govora mržnje'', izjavio je Mažar.
Vlasnicima profila treba dati vremenski rok
Kuća ljudskih prava također smatra problematičnim izricanje kaznene sankcije temeljem djela koja su počinile treće osobe. Obveza praćenja brojnih komentara na društvenim mrežama težak je zadatak, osobito u kontekstu političke rasprave.
''Kao potencijalno rješenje predlaže se da se vlasnika računa prethodno obavijesti, da mu se razuman vremenski rok za brisanje nezakonitih komentara, a kazneno odgovornim ga se može smatrati samo ako se ne pridržava ovih koraka. Preostaje vidjeti kakav će stvarni učinak ova presuda imati na korisnike društvenih mreža i sve političke aktere koji djeluju u online prostoru'', izjavili su.
POGLEDAJTE VIDEO: Društvene mreže, vršnjačko nasilje, mentalno zdravlje, školski neuspjeh: Koji su glavni problemi mladeži?
