Vojna avantura Vladimira Putina u Ukrajini ozbiljno je uzdrmala njegovu 22-godišnju vladavinu koja bi se mogla približiti kraju. Sedam mjeseci nakon invazije, njegove trupe pretrpjele su goleme gubitke u ljudstvu i opremi te su u vratolomnom povlačenju u istočnoj Ukrajini.
Putinova naredba da se mobiliziraju stotine tisuća ljudi pretvorila se u kaos, izazivajući prijekore čak i od njegovih vlastitih propagandista i političkih saveznika. Ovaj 69-godišnji autokrat došao je na vlast 2000. godine, naslijedivši bolesnog Borisa Jeljcina nakon što je zagovarao drugi ruski rat u Čečeniji. Izgledi da uskoro ode još uvijek su maleni, ali jasno je da eskalirajuće posljedice njegova vojnog kockanja već popuštaju njegov stisak moći.
Politico istražuje scenarije prema kojima bi Putinova vladavina mogla doći kraju, ali i pretendente koji će ga zamijeniti.
Operacija nasljednik: Putin bira
Putin se izuzetno trudio kako bi maknuo suparnike sa strane i prepravio ustav kako bi zadržao vlast. Šansa da dobrovoljno ustupi mjesto novom vođi je mala, ali više nije zanemariva. No ovo su ljudi kojima bi ruski lider mogao ustupiti mjesto.
Superšpijun — Nikolaj Patrušev
Bude li Putin prihvatio da je njegova pozicija postala neodrživa, analitičari koji prate Kremlj vide Nikolaja Patruševa kao njegova najvjerojatnijeg nasljednika. Bivši šef obavještajne agencije FSB-a, sada tajnik Vijeća sigurnosti Rusije, ima prednost što dijeli svjetonazor s Putinom. On je prožet neprijateljstvom prema Zapadu općenito, a posebno prema Sjedinjenim Državama.
Ako ništa drugo, Patruševljevi stavovi su ekstremniji: na sastanku Vijeća sigurnosti nekoliko dana prije nego što je Putin naredio ulazak trupa u Ukrajinu u veljači, Patrušev je optužio Washington da slijedi skriveni plan kako bi doveo do "kolapsa Ruske Federacije". I to mu nije prvi put. Patrušev je prije nekoliko godina optužio bivšu američku državnu tajnicu Madeleine Albright da je rekla da Sibir i Daleki istok ne bi trebali pripasti Rusiji. Ova tvrdnja nije imala činjeničnu osnovu, što je dovelo do nagađanja da je nastala u strogo povjerljivom projektu u kojem su moskovski špijuni unajmili čitače misli da uđu u misli zapadnih vođa.
Budući da je Putin većinu vremena provodio u Kremlju, Patrušev je preuzeo aktivniju ulogu, nedavno je posjetio Kinu zbog rastuće zabrinutosti zbog rata. Međutim, godine nisu na Patruševljevoj strani, sa 71 godinom on je dvije godine stariji od Putina, a ako postane predsjednik, vjerojatno će biti samo prijelazna figura.
Vjerojatnost: ***
Opasnost: ****
Sluga — Dmitrij Medvedev
Ako postoji itko kome Putin može vjerovati, onda je to Dmitrij Medvedev: Ruski je čelnik 2008. poklonio mjesto predsjednika svojoj bivšoj desnoj ruci iz Sankt Peterburga. Zamjena posla omogućila je Putinu da zadrži vlast u svojim rukama, poštujući ustavna ograničenja mandata koji se tada primijenio. Medvedev je uredno grijao predsjedničko sjedalo dok je dobio prolaznu ocjenu kao modernizator — vladao je putem iPada i obilazio Silicijsku dolinu. Ali, kada je njegov četverogodišnji mandat istekao, Medvedev je krotko napravio put za Putinov povratak u Kremlj.
Medvedev je još osam godina bio premijer prije nego što je 2020. postao zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti, ponovno izravno podređen Putinu koji ga vodi. Rat nije bio ljubazan prema Medvedevu, čiji su pokušaji da odbaci imidž Putinova manje zlog blizanca predstavljajući se kao nuklearni luđak na svom Telegram kanalu. S 57 godina, Medvedev je još uvijek dovoljno mlad da ponovno vlada Rusijom, ali njegova vlastita sudbina neodvojivo je povezana s Putinovom.
Vjerojatnost: **
Opasnost: **
Bivši predsjednik Rusije i član Sigurnosnog vijeća Rusije Dmitrij Medvedev
Tjelohranitelj — Aleksej Djumin
Prema vlastitom iskazu, Aleksej Djumin jednom je spasio Putina od noćnog napada smeđeg medvjeda, ispraznivši okvir svog službenog pištolja pred noge zvijeri dok je prijeteći stajala na pragu planinskog skloništa. Neustrašivo lojalan, ali još uvijek human (medvjed je preživio), a koje su bolje kvalifikacije za nasljednika Putina, koji pritom može osigurati ugodnu mirovinu i izbjeći da mu se sudi u Haagu za ratne zločine?
Najistaknutiji veteran Savezne gardijske službe, Djumin je također okusio uspjeh na bojnom polju kao zapovjednik specijalnih snaga u operaciji pripajanja Krimskog poluotoka 2014. godine. Dvije godine kasnije Putin ga je imenovao za guvernera Tulske oblasti (kasnije je premoćno izabran). Djumin je, prema nekim navodima, Putinov miljenik, ali bi ga upravo taj status učinio ranjivim ako u Kremlju izbije borba za vlast.
Vjerojatnost: **
Opasnost: ***
Princ — Dmitrij Patrušev
Putinovi saveznici u Kremlju nisu nimalo mladi, ali to ne znači da se režim neće nastojati održati. Nikolaj Patrušev bio je taj koji je, kada je 2000. imenovan da vodi FSB, nazvao rusku špijunsku elitu "novim plemstvom". Generaciju kasnije, njegov sin, Dmitrij Patrušev, pojavio se kao princ i vjerodostojan potencijalni nasljednik. Ovaj 44-godišnjak imenovan je ministrom poljoprivrede 2018., nakon što je ranije diplomirao na FSB akademiji i bio na čelu državne Ruske poljoprivredne banke.
Koliko god izgledi bili nerealni, princ-predsjednik mogao bi ublažiti strahove u cijelom svijetu da će Rusija, suočena s porazom u Ukrajini, pokrenuti samoubilačku nuklearnu eskalaciju. On bi, po definiciji, imao jači instinkt za preživljavanjem od ludog diktatora skrivenog u podzemnom bunkeru.
Vjerojatnost: *
Opasnost: *
Kremaljska urota: Putin je svrgnut, onesposobljen ili ubijen
Usprkos svim pričama o nasljeđivanju, zapisnik pokazuje da ljudi u Kremlju imaju tendenciju da ga prvi napuste. Vladimir Lenjin i Josif Staljin umrli su prirodnom smrću, kao i Leonid Brežnjev i njegova dva neposredna nasljednika. Posljednji šef države koji je bio ubijen bio je car Aleksandar II., 1881.
Postoje, međutim, presedani za vođe koji su bili prisiljeni napustiti položaj - Nikita Hruščov 1964. i Mihail Gorbačov 1991.. Često se borba za nasljeđe vodila među insajderima iz Kremlja, što je britanski ratni vođa Winston Churchill slavno usporedio s "borbom buldoga pod tepihom".
Trojka
Možda je najbliža povijesna paralela autokratskom Putinu ona Staljinova, čija je smrt 1953. pokrenula borbu za vlast u kojoj je kratkotrajna "trojka" završila smaknućem jednog od svojih članova, omraženog bivšeg šefa tajne policije Lavrentija Berije. Hruščov je 1955. zaobišao premijera Georgija Maljenkova, postavši neupitan kao čelnik i Komunističke partije i vlade. Godinu dana kasnije održao je tajni govor osuđujući kult ličnosti oko Staljina, započinjući otopljavanje nakon godina terora.
Primamljivo je zaključiti da bi, kad bi Putin bio svrgnut, onesposobljen ili ubijen, i zamijenjen kolektivnim vodstvom, njegova smrt mogla dovesti do deeskalacije ruskog posredničkog rata sa Zapadom. Promjena režima u autokracijama obično dolazi iznutra, primjećuje Nigel Gould-Davies, bivši britanski veleposlanik u Bjelorusiji, koji vjerojatnost upravljane tranzicije ocjenjuje "nultom". Putin je propustio priliku da orkestrira svoje nasljeđivanje kada je prepisao ustav prije dvije godine. "Sada je njegova pozicija u većoj opasnosti - nema jamstva za miran život poslije", dodaje.
Vjerojatnost: ****
Opasnost: **
Premijer — Mihail Mišustin
Članak 92.3 ruskog ustava kaže da, u svim slučajevima kada predsjednik nije u stanju obavljati svoje dužnosti, "privremeno će ih obavljati" premijer. To stavlja Mihaila Mišustina u najbolju poziciju da preuzme dužnost vršitelja dužnosti šefa države ako se Putin ozbiljno razboli ili bude ubijen. Mišustin (56) je bio glavni ruski poreznik prije nego što je imenovan premijerom 2020., kada je Putin progurao te ustavne promjene koje su mu, zapravo, otvorile put da postane doživotni predsjednik. Ćelavi, krupni Mišustin služio je kao lojalni krizni menadžer, radeći na minimiziranju ekonomskih posljedica zapadnih sankcija.
Vjerojatnost: *
Opasnost: **
Mihail Mišustin
Moskovljanin - Sergej Sobjanin
Insajder, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, mogao bi se pojaviti kao kandidat za Putinovog nasljednika ako prosvjedi u glavnom gradu eskaliraju do točke u kojoj represija više nije održiva. Tijekom svog 12-godišnjeg mandata, Sobjanin se pokazao kao ne pretjerano kompetentan strojni političar. Napravio je pristojan posao kako bi metropolu učinio pogodnijom za život uredivši parkove, obnovivši povijesne zgrade i unaprijedivši javni prijevoz, sve dok veliki dio tog napretka nije poništen ratom i sankcijama. Ovaj 64-godišnjak prethodno je bio guverner naftom bogate pokrajine Tyumen (2001-05), šef administracije Kremlja (2005-08) i potpredsjednik Putinove vlade (2008-10).
Vjerojatnost: +
Opasnost: **
Obojena revolucija: Rusi ustaju protiv Putina
Putinova patološka odlučnost da izbriše Ukrajinu s karte proizlazi iz njegova straha da bi mogla izvesti "obojenu" revoluciju narodne vlasti u Rusiju. Ukrajinci su ne jednom, već dvaput smijenili svoje vođe kroz prosvjede na ulici, u Narančastoj revoluciji 2004.-2005. i prosvjedima na Euromaidanu desetljeće kasnije.
Zatvorenik — Aleksej Navaljni
Borac protiv korupcije Aleksej Navaljni bio bi glavni kandidat za vođenje ruske obojene revolucije, jer je prije deset godina pomogao organizirati prosvjede protiv Putinova povratka na mjesto predsjednika. Te demonstracije, najveće u postsovjetskoj Rusiji, na kraju su propale. Ali Navaljni je ustrajao, usmjeravajući svoje napore u razotkrivanje korupcije. Država je uzvratila trovanjem Navaljnog i zatvaranjem pod optužbom za izmišljenu prijevaru.
Pokazujući izuzetnu hrabrost, Navaljni se iza rešetaka nastavlja suprotstavljati ratu, ali njegove su šanse da slijedi Nelsona Mandelu od zatvorske ćelije do predsjedničke pozicije malene. Promatrači mogu zamisliti scenarij u kojem je Putin svrgnut, a sljedeći ruski vođa, u znak pomirenja prema Zapadu, oslobađa političke zatvorenike poput Navaljnog, novinara Vladimira Kara-Murze ili videoblogera Ilje Jašina. Ali to bi bio tek prvi korak na dugom i krivudavom putu do vlasti u zemlji koja tek treba održati slobodne ili poštene izbore.
Vjerojatnost: *
Opasnost: *
Aleksej Navaljni
Prognanik— Mihail Hodorkovski
Bivši naftni tajkun Mihail Hodorkovski još je jedan kritičar režima koji se sukobio s Putinom i izgubio, završivši tako što mu je oduzeto naftno carstvo Yukos, bačen u zatvor na 10 godina i konačno otišao u egzil. Njegova zaklada Otvorena Rusija, zabranjena u Rusiji, nastavlja s kampanjom za reforme, ali sam Hodorkovski ne pokazuje očitu ambiciju za trijumfalnim povratkom i igranjem vodeće uloge u postputinovskoj Rusiji.
Hodorkovski (59) snažno podupire ukrajinski otpor Rusiji, a nedavno je pozvao Zapad da isporuči više oružja. Ipak, njegovu povijest nemilosrdnog poslovnog čovjeka nisu zaboravili stariji Rusi koji još uvijek gaje gorka sjećanja na kaotične Jeljcinove godine, kada je oligarhijska kabala nagomilala ogromnu imovinu kroz korumpirane privatizacije koje su naciju lišile njenog sovjetskog industrijskog nasljeđa.
Vjerojatnost: *
Opasnost: *
Nekad najbogatiji čovjek u Rusiji, Mihail Hodorkovski, cijelo je desetljeće bio lišen slobode, a danas je jedan od najglasnijih kritičara Vladimira Putina te u javnosti često iznosi nepoznate detalje iz Putinove biografije.
Mučna vremena - Putin je vojno svrgnut
Iako moderna Rusija nema povijest uspješnih vojnih udara, bilo bi pogrešno isključiti mogućnost da Putin bude svrgnut u oružanoj pobuni. Evo nekih ključnih igrača na koje treba pripaziti ako sljedeći vladar Rusije bude izabran na nišanu.
Mesar — Mihail Mizincev
Ministar obrane Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov, načelnik Glavnog stožera, obojica su imali užasne ratove, što ih zapravo isključuje kao vjerodostojne vođe bilo kakvog poteza vojnog establišmenta da preuzme vlast. U Rusiji ne postoji tradicija da nezadovoljni časnici organiziraju puč, a mnogi su već upoznali svog tvorca na bojnom polju.
Ali postoji jedan general koji napreduje nakon što je stekao reputaciju šokantne brutalnosti: Mikhail Mizintsev, "mariupoljski mesar". Mizincev je vodio razornu opsadu u kojoj je poginulo više od 20.000 civila prije nego što je lučki grad pao u svibnju. Upravo je unaprijeđen u zamjenika ministra obrane zaduženog za logistiku. Mizintsev možda neće biti izravni pretendent na vlast, ali će biti lice na koje treba obratiti pozornost.
Vjerojatnost: *
Opasnost: ***
Pas rata — Ramzan Kadirov
Čečenski moćnik Ramzan Kadirov, koji sebe naziva "Putinovim pješakom", jedan je od najistaknutijih podupiratelja ruskog rata u Ukrajini. Sukob karakterizira kao gangsterski obračun između njegove osobne vojske "kadirovaca" i ukrajinskih neprijatelja koje je nazvao neonacističkim "đavolima". Međutim, njegove su se trupe bolje pokazale kao ratnici na TikToku nego na bojištu.
Kadirov je briljantan, iako grub propagandist režima, njegov Telegram kanal broji više od 2,6 milijuna sljedbenika. Pa ipak, bilo kakav pokušaj da se iskoristi Putinova slabost za promicanje vlastite političke svrhe izložio bi ga osobnom riziku, tvrdi pariški ekonomist Sergei Guriev. "Kadirovljevi ljudi su opasni, ali omraženi", kaže Guriev, koautor "Spin Dictators", knjige o suvremenoj tiraniji. Vjerojatnije je, tvrdi Guriev, da bi Kadirov tražio više autonomije ili neovisnosti za Čečeniju ako dođe do političkih nemira u Rusiji.
Vjerojatnost: *
Opasnost: *****
Plaćenik — Jevgenij Prigožin
Ako netko trenutno izgleda kao vrhovni zapovjednik Rusije, to je Jevgenij Prigožin, poslovni oligarh poznat kao Putinov "kuhar" koji vodi tajnovitu Wagnerovu plaćeničku vojsku. Prigožin (61) snimljen je ovog mjeseca kako drži regrutacijski govor u zatvorskom dvorištu, obećavajući osuđenicima slobodu ako se šest mjeseci bore za Rusiju u Ukrajini i prežive. Druge videosnimke prikazuju ga kako stiže helikopterom na noćni sastanak s pomoćnicima i prisustvuje sprovodu jednog od svojih boraca. "Wagnerovci mi govore da bi glasali za njega umjesto za Putina u svakom trenutku, a čini mi se da on miriše krv", tweetao je Christo Grozev s istraživačke web stranice Bellingcat.
To bi, međutim, zahtijevalo zapanjujući preokret na bojnom polju u kojem je velik dio teritorija na koji Rusija polaže pravo od 2014. izgubljen, a horde nezadovoljnih vojnika vratile su se kući kako bi lutale ulicama. "Morali biste imati apsolutno katastrofalan kolaps države", kaže autor Mark Galeotti, koji je napisao knjige o ruskoj povijesti, ratovanju, špijunaži i organiziranom kriminalu.
Ne postoji takav presedan u kasnoj imperijalnoj, sovjetskoj i suvremenoj povijesti: najbliža paralela bili bi revolucionarni događaji 1905. i 1917. koji su uslijedili nakon vojnih katastrofa. Godine 1905. car Nikolaj II. zadržao se na vlasti pristajući na ograničene demokratske reforme. I, u veljači 1917., njegovo svrgavanje prvo je dovelo do formiranja liberalne privremene vlade, a boljševički revolucionari predvođeni Vladimirom Lenjinom preuzeli su vlast tek tog listopada.
Vjerojatnost: *
Opasnost: *****☢️
