Kompanija Adria News iz Luksemburga, u čijem je vlasništvu regionalna televizija N1, zatražila je zaštitu svojih novinara u Srbiji i u pismu, upućenom na više od 130 adresa međunarodnih i nevladinih organizacija, medijskih asocijacija te Europske unije, istaknula da kampanju protiv N1 vode visoki državni, vladini i dužnosnici vladajuće koalicije, a europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn rekao je da će pismo biti "dio procjene" napretka Srbije u eurointegracijskom procesu.
U pismu, koje je objavljeno uoči posjeta europskog povjerenika za proširenje i susjedsku politiku Joannesa Hahna Beogradu, ocijenjeno je kako je cilj kampanje da se "N1 kompromitira i zastraši etiketiranjem kao antisrpska, oporbena i antivladina televizija".
'Kampanja obeshrabrivanja, etiketiranja i pritisaka'
Navodi se da je "N1 je kabelski, regionalni, neovisni televizijski news kanal s tri produkcijska centra - u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini" te da je od početka emitiranja programa 2014. N1 u Srbiji "izložen permanentnim pritiscima, etiketiranju i kampanji obeshrabrivanja, koji dolaze od najviših dužnosnika vlade i vladajuće koalicije, uključujući i predsjednika države".
Navodi se da "etiketiranje javnih dužnosnika redovno prate napadi na N1 u tabloidima i drugim medijima koji su pod izravnom ili neizravnom kontrolom vlasti".
Svaki val napada na N1 dovodio je do brojnih prijetnji novinarima i urednicima N1 posredstvom različitih platformi, a samo su rijetke prijetnje i napadi procesuirani sa sudskim epilogom.
"Dok sa jedne strane deklarativno podržava slobodu medija, vlast u Srbiji s druge čini sve da slobodne medije utiša. Prava paradigma te hipokrizije je posljednja izjava ministra policije da su mediji u Srbiji slobodni. Isti ministar policije ne tako davno, televiziju N1 nazvao je CIA televizijom", navodi se u pismu.
Adria News dalje podsjeća da se u Beogradu i desecima gradova diljem Srbije održavaju prosvjedi građana protiv politike aktualne vlasti te da o njima "N1 profesionalno izvještava" uvijek vodeći računa "da uz prijenos događaja i poruka s prosvjeda objavljuje i ocjene i stajališta vlade".
"Pritisci i napadi na N1 pojačani su od kada N1 izvještava s građanskih prosvjeda. U tijeku je kulminacija tih napada", ocijenjeno je u pismu.
Etiketiranje N1 i izravne prijetnje koje ugrožavaju sigurnost novinara
Kompanija u pismu ističe su se napadi intenzivirali nakon što je N1 izravno izvještavala o nedavnom upadu prosvjednika i pojedinih oporbenih čelnika u zgradu Radio-televizije Srbije te da je, "za razliku od svih pet televizija s nacionalnom frekvencijom", ekipa N1 svo vrijeme bila u zgradi RTS-a, a da je istodobno prenijela i izvanrednu konferenciju za novinare ministara policije, izjavu direktora RTS-a te dio izvanredne informativne emisije RTS-a posvećene tom događaju.
U pismu se naglašava da su "uslijedili novi i očigledno organizirani, prijeteći pritisci i napadi na N1" u kojima su sudjelovali "prije svega ministri, kao i premijerka".
U tim je napadima TV N1 "pred kamerama moćnih nacionalnih televizija, etiketirana kao 'sudionik' prosvjeda", dok su njezino izvještavanje vladini dužnosnici ocijenili kao "licemjerno", "skandalozno", kao "poziv na sudjelovanje na upad u RTS"...."sa ciljem da se prosvjed omasovi", uz "poziv na nasilje". Rečeno je, među ostalim, kako je to "planirano izvještavanje iza kojeg stoji vitalni politički interes N1", navodi se u pismu.
Ove najgrublje klevete i opasne poruke državnih dužnosnika kulminirale su, kako se navodi, u tabloidima bliskim vlasti. Na portalu jednog od njih izvještavanje N1 ocijenjeno je kao "poziv na ubojstvo predsjednika Srbije", navedeno je u pismu.
Naglašava se kako su preko društvenih mreža i posebnih platformi za govor mržnje "nakon intonacije za napade na N1 od strane državnih dužnosnika, uslijedile nove prijetnje usmjerene ka televiziji N1 i njezinim novinarima" kojima se prijeti fizičkim nasiljem te ih se obilježava kao "izdajnike" i "strane plaćenike".
"Uvijek je neizvjesno što nakon ovakvih prijetnji može uslijediti", upozorava se u pismu u kojem se ukazuje na činjenicu da u Srbiji postoji "velika frustracija" zbog ranijih ubojstava novinara koja nikada nisu rasvijetljena.
"N1 u ovom trenutku čini posebne napore kako bi osigurao fizičku sigurnost svojih novinara", naglašeno je u pismu u kojem kompanija moli međunarodne organizacije i dužnosnike da, sukladno svojim mogućnostima, "utječu na vladu i državni vrh Srbije kako bi se ovakve kampanje, inicirane od njih, zaustavile".
Nadamo se da ćete učiniti sve da se pritisci na N1, kao i druge neovisne medije u Srbiji, smanje i omoguće minimalni uvjeti za njihovo funkcioniranje, istaknuto je u pismu.
Hahn: pismo će biti dio izvješća o napretku ka EU
Na pitanje postavljeno europskom povjerniku za proširenje Johannesu Hahnu da prokomentira napade na N1, on je rekao da pismo prvo mora pročitati.
"Moram prvo dobiti pismo i ono će biti dio opće procjene situacije o stanju u medijima u narednom izvješću (Europske komisije) o napretku (Srbije u procesu eurointegracija). Vi znate da mi u našoj proceni razmatramo apsolutno sve razvoje događaja", rekao je Hahn.
On je kazao kako ni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, s kojim je razgovarao, "nije zadovoljan trenutnim stanjem u medijima".
"Važno je biti svjestan, raditi na tome i nadam se da će naše izvješće tome pridonijeti", rekao je Hahn, koji se sinoć sastao s Vučićem, ali bez izjava za medije poslije tog susreta.
Predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić danas je, nakon razgovora s Hahnom, ustvrdila kako njezina vlada ne utječe na uređivačku politiku medija.
"Postoje i mediji koji smatraju da vlada radi dobar posao i oni koji misle da ne radi dobro, ali i jedni i drugi imaju prostora to jasno kazati i da se to ni na koji način ne sankcionira", rekla je Brnabić poslije sastanka s Hahnom.
