Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani ponovio je u utorak kako je govorom na Danu sjećanja u Basovizzi isključivo želio poslati poruku mira i ponovio da mu je žao ako su to neki protumačili kao iskaz teritorijalnih pretenzija.
"Kao što sam rekao jučer tijekom plenarne sjednice, cilj mojih riječi u Basovizzi (...) bilo je slanje poruke mira i dokaza da zahvaljujući Europi Talijani, Slovenci i Hrvati mogu živjeti u miru, zajedno, bez granica i zapreka, ne razmišljajući o onome što je bilo u prošlosti", rekao je Tajani hrvatskim novinarima u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
"Netko je moje riječi protumačio kao pokušaj teritorijalnog posezanja – to apsolutno nije bila moja namjera. Samo sam se prisjećao, jer sam Talijan, tolikih mrtvih koji su ostali izvan moje države nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Tajani i istaknuo da time nije mislio "uvrijediti niti Hrvate, niti Slovence, niti bilo koga drugog".
Tajani je dodao da žrtve nisu bile samo s talijanske strane nego i sa slovenske i hrvatske.
"Žao mi je. Nisam imao nikakvu namjeru, žao mi je što je netko interpretirao moju izjavu kao nešto neprijateljsko i osvetničko. Svi koji me poznaju dobro znaju moje stavove, bio sam toliko puta i u Hrvatskoj i u Sloveniji, talijanska manjina u tim područjima mora surađivati s hrvatskim vlastima i poštivati njihovu ingerenciju", rekao je.
Na pitanje očekuje li daljnju reakciju hrvatskih europarlamentaraca, predsjednik Europskog parlamenta, odgovorio je da "ne zna zašto bi reagirali" s obzirom da su čuli što je jučer rekao tijekom plenarne sjednice.
"Svatko tko me poznaje zna moje stavove. Pozdravio sam obitelji žrtava i izbjeglica, ali isto sam učinio i sa žrtvama holokausta, sa svim žrtvama", nastavio je. "Trebamo uvijek biti svjesni onoga što se dogodilo kako bismo živjeli u miru", rekao je Tajani koji je izjavom o "talijanskoj Istri i Dalmaciji" šokirao javnost u Hrvatskoj i Sloveniji i izazvao burne reakcije.
Danas ističe da je to bio nesporazum.
"Bio je to nesporazum, kriva interpretacija moje izjave. Izvučene su iz konteksta dvije riječi iz mog govora. To što pozdravljam Talijane iz Istre i Dalmacije ne znači da sam imao namjeru pretendirati na teritorij".
Tajani je kazao da je isto što je rekao na plenarnoj sjednici ponovio i u razgovoru s premijerom Andrejom Plenkovićem.
"Opet ću ponoviti ono što sam rekao tijekom plenarne, ponovio sam to i Plenkoviću. Nisam mislio reći niti riječ protiv Hrvata niti Slovenaca, samo sam rekao da su totalitarni režimi radili loše stvari. Svi smo počinili pogreške u prošlosti – svi znamo što se dogodilo tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, svaka strana je napravila pogrešku. I svaka strana je pretrpjela žrtve. Njihova žrtva ne smije biti uzaludna nego treba poslužiti kao temelj današnjeg mira. (...) Ratovi predstavljaju prošlost, to je prošlo vrijeme, Europa nam je donijela pozitivan pomak.", rekao je Tajani.
VEZANE VIJESTI
- Predsjednica najavila reakciju na višim institucijama: 'Osuđujem pokušaje mijenjanja povijesti'
- Plenković: 'I dalje smatramo da je Tajanijeva izjava bila neprihvatljiva i neprimjerena'
Tajani spreman posjetiti Risieru, mjesto stradanja Slovenaca i Hrvata u Trstu
Tajani koji je izjavom o "talijanskoj Istri i Dalmaciji" šokirao javnost u Hrvatskoj i Sloveniji izrazio je spremnost da posjeti nekadašnji nacističko-fašistički logor Risiera di San Sabba u Trstu u kojemu su ubijene tisuće Slovenaca, Hrvata, Židova i talijanskih antifašista u zadnje dvije godine Drugog svjetskog rata, objavili su u utorak slovenski mediji.
Na Tajanijevu izjavu izrečenu u nedjelju na obilježavanju Dana sjećanja talijanskih žrtava fojbi u Basovizzi kod Trsta reagirala je uz ostale slovenske političare i povjerenica Europske komisije Violeta Bulc, zadužena za promet, poručivši mu preko Twittera da se tako nešto ne očekuje se od europskih lidera.
"Krivotvorenje povijesnih činjenica na slovensko-talijanskoj granici nije prihvatljivo. Europska priča utemeljena je na miru, solidarnosti i jedinstvu", navela je Bulc, te dodala da poziva Tajanija da oboje zajedno odaju počast žrtvama ubijenima kod jame Basovizze gdje u nedjelju potomcima talijanskih "esula" govorio Tajani, ali i nekadašnji nacistički logor Risiera u Trstu, gdje su u dvije zadnje ratne godine nastradale tisuće Slovenaca i Hrvata koji su ondje ubijeni i spaljeni, prenio je u utorak mariborski list "Večer".
Tajani je naknadno izrazio žaljenje ako je bio "krivo shvaćen" jer nije želio "nikoga uvrijediti" niti se radilo o izražavanju teritorijalnih pretenzija nego "poruci mira" da se tragična povijest više nikad ne ponovi.
"Povijest je povijest, ali iz nje učimo učimo i tako postajemo mudriji. Zato vas pozivam da zajedno obiđemo žrtve Basovizze i žrtve logora Risiera", poručila je u prepisci na Twitteru Bulc, na što joj je Tajani odgovorio da je "spreman" to učiniti, prenosi mariborski list.
"Risiera di San Saba u Trstu, nekadašnji industrijski pogon za skladištenje i čišćenje riže, prenamijenjen je 1943. u koncentracijski logor. 1944. tamo je sagrađen i krematorij u kojemu je spaljeno oko 5 tisuća logoraša, a više tisuća zatočenih poslano je u druge logore u Poljskoj i Njemačkoj. Žrtve Risiere uglavnom su bili Slovenci, zatim Hrvati, talijanski antifašisti i Židovi.
Kroz logor kojim su upravljali njemački nacisti, ali su čuvari uglavnom bili talijanski fašisti, prošlo je 20-ak tisuća ljudi. Talijanska je država 1965. Risieru pretvorila u muzej u kojemu se posjetioci mogu upoznati s užasima fašizma i nacizma, te patnjama logoraša prije nego što su bili ubijeni i spaljeni.
SABA osuđuje izjavu Tajanija, proziva Vladu zbog negiranja antifašizma
Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH) osudio je u utorak izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija o "talijanskoj Istri i Dalmaciji", te prozvao hrvatsku Vladu da je tolerirajući povijesni revizionizam i negirajući antifašističku borbu omogućila talijanskoj iredenti da javno prisvaja hrvatske teritorije.
Savez antifašista Istre i SABA u priopćenju naglašavaju kako je vrijeme da se "prestane manipulirati s objektivnom poviješću i diskvalifikacijama antifašističkih boraca, koji su svojom žrtvom za nacionalnu i socijalnu slobodu odlučili o končanoj sudbini hrvatskih državnih granica".
SABA pita Vladu što je do sada učinjeno po tom pitanju, optužujući je kako je "zbog toleriranja revizionizma i negiranja antifašističke borbe dala talijanskoj iredenti za pravo da javno izrazi aspiracije na hrvatske teritorije".
U priopćenju se upozorava kako su državna tijela i njihovi dužnosnici osudili isključivo i samo izjavu Tajanija koji je nedvosmisleno ustvrdio da su Istra i Dalmacija talijanske. No, antifašisti kontinuirano upozoravaju hrvatska državna tijela na "neofašističku iredentističku kampanju osvetničkog revizionizma".
"Talijanski revizionisti dnevno manipuliraju i inficiraju neupućenu javnost putem školskih programa, brojnim izdavačkim krivotvorinama, snimaju filmske pamflete. Redovito se održavaju opijela u Talijanskom parlamentu, RAI 1 u emisiji 'Mangiafuoco' svu krivnju za ratna stradanja baca na istarske partizane i Tita koji su im oteli Istru i Dalmaciju", ističe SABA i pita zašto su o svemu tome hrvatska diplomacija, aktualna vlast i mediji do sada šutjeli.
SABA je priopćenje zaključila pitanjem - "Jesu li Istru i Dalmaciju Hrvatskoj vratili Titovi partizani?".
Butorac (PGS): 'Izjava Tajanija nastavak iredentističkih težnja svake godine na obilježavanju u Basovizzi'
Politički tajnik PGS-a Franjo Butorac ocijenio je u utorak u Rijeci da je izjava predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija o "talijanskoj Istri i Dalmaciji" nastavak iskaza iredentističkih težnja koje se pojavljuju svake godine na obilježavanju Dana sjećanja na talijanske žrtve fojba u Basovizzi.
Butorac je na konferenciji za novinare rekao da se ondje svaki put podsjeća kako su Talijani bili na današnjim hrvatskim prostorima te da će ondje opet biti.
"Antifašizam donekle poništava te iredentističke težnje te se zbog toga PGS snažno zalaže za antifašizam", dodao je.
Istaknuo je da bi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu svaki put kad dođu u priliku na sjednicama trebali pitati Tajanija namjerava li dati ostavku na dužnost koju obnaša.
Franjo Butorac također je govorio o atmosferi straha u vezi s posljednjim događajima u Hrvatskoj. Kako je rekao, primjećuje se strah među građanima, poput slučaja u kojem je Darko Kovačević tukao djevojku u lokalu, a nitko joj nije pomogao, ili posljednjeg događaja u Splitu, kad su napadnuti vaterpolisti "Crvene zvezde", a nitko se, osim jedne djevojke, nije usudio pomoći jednom od njih da izađe iz mora.
"To je matrica ponašanja, širi se strah od normalnog činjenja, a to je atmosfera straha u Hrvatskoj od 1990. do danas i dovodi u pitanje tvrdnju da je Hrvatska demokratska zemlja", ocijenio je Butorac.
Članica Predsjedništva PGS-a Ana Trošelj ustvrdila je da problemi s nasiljem u Hrvatskoj, poput onoga Darka Kovačevića, izviru i iz nedovoljno odlučnog reagiranja policije i pravosuđa na niz incidentnih ponašanja na razini prekršajnih prijava prije nego što nasilnik počini teže kažnjivo djelo.
