Svjetski čelnici iz svih društvenih područja od četvrtka se okupljaju u Dubaiju na 28. izdanju konferencije COP gdje će, po prvi put nakon sporazuma iz Pariza iz 2015., iznijeti globalne rezultate u borbi protiv klimatskih promjena.
Na kraju "najtoplije godine u povijesti" u kojoj su ratovi i geopolitičke krize odvraćale, a katastrofe poput požara na Havajima, poplava u Libiji i ciklona koji je razorio istok Afrike vraćale pozornost na klimatske promjene, 167 svjetskih čelnika okupit će se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na 28. klimatskom skupu poznatom kao COP.
Ime tih konferencija kratica je za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), njih 198 koje su 1992. u Brazilu potpisale originalnu Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama.
U Dubai, grad izgrađen na prihodima od nafte, stiže više od 80 tisuća delegata - političara, predstavnika poslovnog svijeta, novinara, stručnjaka, ekonomista i ekologa.
Kao i svake godine, i skup u Emiratima proglašen je "ključnim".
Na Arapski poluotok stiže i britanski kralj Karlo III., a papa Franjo u zadnji je tren otkazao svoj dolazak zbog bolesti pluća.
Ondje neće biti američkog predsjednika Joea Bidena i kineskog čelnika Xija Jinpinga, predvodnika dviju najvećih svjetskih ekonomija 'zaslužnih' za oko 45 posto svjetskih energetskih emisija.
Hrvatsku će predstavljati delegacija predvođena premijerom Andrejom Plenkovićem.
Preko Zooma ili licem u lice?
Kritičari smatraju COP-ove skupovima koji ne donose pomake nužne za spašavanje planeta, misle da su poprišta "greenwashinga" i destinacije za stotine privatnih zrakoplova čelnika koji time već u samom startu krše ciljeve skupa o nižim emisijama štetnih plinova.
"Ovo sve je mogla zamijeniti jedna Zoom konferencija", rekao je jedan slušatelj BBC-ja, komentirajući skup u Dubaiju.
Aktivisti kritiziraju i što se ove godine COP održava u Emiratima, proizvođaču nafte koji u svojim projekcijama predviđa širenje te proizvodnje. Štoviše, UAE je za predsjedavajućeg skupom odabrao Sultana Al Džabera, čelnika nacionalne kompanije ADNOC.
Svjetski mediji u utorak su pisali kako Emirati skup o klimatskim promjenama koji je istovremeno i najveći politički skup godine, veći od Opće skupštine Ujedinjenih naroda, planiraju iskoristiti i za pregovore o novim naftnim ugovorima.
Branitelji COP-ova i njihove svrhe ukazuju da je sama činjenica da se svjetski čelnici okupljaju na jednom mjestu kako bi licem u lice razgovarali o klimatskim promjenama ogroman korak naprijed jer pokazuje da su počeli to pitanje shvaćati ozbiljno.
Razočarenje ili napredak?
Iako završne deklaracije svake godine uglavnom razočaraju one koji su očekivali ambicioznije djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i zaustavljanja zagrijavanja planete, u čemu svijet kasni, svaki skup donese niz manjih pomaka, poput dogovora o redukciji emisija metana, deklaraciju o zaustavljanju deforestacije do 2030., formiranje fonda gubitaka i šteta za zemlje pogođene klimatskim promjenama ili ubrzavanja napuštanja ugljena.
Nedavno izvješće Ujedinjenih naroda pokazalo je da je svijet prije početka tih razgovora bio na putu zagrijavanja od 4 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
U UAE-u će se po prvi puta govoriti o dosadašnjem napretku svijeta u postizanju zacrtanih ciljeva iz Pariza iz 2015. godine. U francuskoj prijestolnici odlučeno je zaustaviti zagrijavanje na najmanje dva, a idealno na 1,5 stupanj. Tehničko izvješće objavljeno u rujnu zaključilo je da je svijet daleko od zacrtanog te da je mnogo „više potrebno na svim frontama".
Kao i uvijek, u središtu rasprava bit će novac. Bogate zemlje obvezale su se na financijsku pomoć državama u razvoju kako bi im pomogle u nošenju s posljedicama klimatskih promjena te u tranziciji, no to obećanje zasad nije ispunjeno niti je dogovoreno tko bi trebao plaćati i koliko.
Zemlje su podijeljene oko toga treba li staviti prioritet na napuštanje nafte i plina ili jačanja tehnologija za "hvatanje" ugljikovog dioksida iz atmosfere. Međunarodna agencija za energetiku je uoči konferencije upozorila da je ta tehnologija daleko od plauzibilne te da je iluzija kako ona može spasiti klimu.
Sam Džaber, čelnik i emiratske tvrtke za obnovljive izvore energije, tvrdi da je smanjenje korištenja fosilnih goriva "neizbježno", ali i da predstavnici te industrije moraju sjediti za stolom u raspravi o pronalasku klimatskih rješenja.
Skup koji se održava do 12. prosinca u jednom od središta svjetske proizvodnje nafte te njegova završna deklaracija pokazat će je li sultan u pravu.
POGLEDAJTE VIDEO: Pili su ga Sumerani i Egipćani, a sada mu prijete klimatske promjene. Hmelja je sve manje: 'Pivo više neće biti pivo'
