Mandat glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu
prije nekoliko dana produljen je sve do 30. rujna 2023. godine,
no već se šuška o mogućim nasljednicima, odnosno
nasljednicama.
Kako piše
Index, među njima je i Kolinda
Grabar-Kitarović o kojoj se šuškalo i ranije. Sada se
pak pozivaju na francuski list Les Echos koji navodi kako je
Kolinda favorit.
Isto misli i Politico, a oni dodaju da bivša predsjednica
Hrvatske ima jedan od najimpresivnijih životopisa među
kandidatkinjama. Inače, osim Kolinde spominju se i bivša šefica
diplomacije EU Federica Mogherini,
potpredsjednica belgijske vlade Sophie Wilmès,
bivša britanska premijerka Theresa May, bivša
estonska predsjednica Kersti Kaljulaid i bivša
nizozemska ministrica obrane Jeanine
Hennis-Plasschaert.
Kako bi pojasnili moguću buduću ulogu bivše hrvatske
predsjednice, Index je zatražio objašnjenje vanjskopolitičkog
analitičara i geopolitičkog stručnjaka Denisa
Avdagića.
Što radi glavni tajnik?
On navodi kako je glavni tajnik NATO-a lice saveza koje
samostalno donosi odluke tehničke prirode te one vezane za
funkcioniranje civilnog sustava, odnosno sjedišta te kako kao
predsjednik Sabora presjeda Sjevernoatlantskim vijećem.
"Ključ svega je da NATO funkcionira konsenzualno, što znači kako
je za donošenje odluka potrebno dosta umješnosti u smislu
posredovanja među državama članicama, zbog čega su te funkcije
uglavnom obnašali nekadašnji ministri i premijeri. Istaknimo i
kako glavni tajnik nema veze s vojnom strukturom Saveza, često je
upravo oko toga prisutno nerazumijevanje", govori dalje.
Pojasnio je kako se uopće bira glavni tajnik pa rekao da države
članice NATO-a rasprave o potencijalnom kandidatu ili
kandidatkinji, a pravilo je da je prihvatljiv(a) najutjecajnijim
državama članicama.
Navodi i kako je uloga glavnog tajnika svakako značajna, međutim
njeno ostvarenje i stvarni značaj ovise o osobi koja je obnaša.
"Ako gledamo samu funkciju, koliko god to na prvu ruku izgledalo
veliko i moćno, u stvarnosti funkcija je daleko ispod važnosti i
snage čelnika država, u svakom slučaju onih većih.
Recimo to ovako, u prvom ste redu za susrete s američkim
predsjednikom, u stalnom ste kontaktu s najmoćnijim osobama i
vođama svijeta, ali utjecaj glavnog tajnika proizlazi samo iz
moći država članica. Tako da i ulogu bilo kojeg potencijalnog
kandidata, pa tako i Kolinde Grabar-Kitarović, treba gledati kroz
izrečeno", kaže.
Naposljetku, rekao je i da Kolinda ima šansu postati glavnom
tajnicom jer postoji očekivanje od novih država članica, među
kojima smo mi, da kandidat/kinja bude iz tog reda, a javila se
inicijativa i da to bude žena.
"Ako bismo gledali te dvije informacije, onda svakako Kolinda
Grabar-Kitarović ima šansu, pa recimo i neku prednost, s obzirom
na prethodno iskustvo u samom NATO-u i druge državne funkcije
koje je obnašala. Međutim, isto tako ne treba na kraju nikoga
iznenaditi ako u trenutku izbora to ne bude ni žena ni osoba iz
dijela novih članica", zaključuje pa dodaje kako je bitan i
trenutak biranja.
Inače, Stoltenberg je na mjesto glavnog tajnika došao u listopadu
2014. godine, a ranije je bio premijer Norveške.
