Regija zapadnog Balkana suočit će se u razdoblju do 2021. godine s povećanim rizicima koji bi mogli ugroziti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je ranije projiciran po stopi od 3,7 posto, najnovija je procjena Svjetske banke (WB) objavljena u utorak.
U redovitoj periodičnoj analizi financijskih i gospodarskih trendova u regiji stoji kako je šest država zapadnog Balkana izloženo rastućim vanjskim i unutarnjim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove, a dodatni je problem provedba strukturalnih reformi koja se odvija sporije od očekivanja.
Analiza se odnosi na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju, a Svjetska banka ranije je objavila prognoze po kojima će BDP u ovim državama u 2019. i 2020. godini biti na razini od 3,7 posto, odnosno za 0,1 posto manje nego u 2018., ali zato iznad razine od 2,6 posto, koliki je regionalni rast BDP-a bio u 2017. godini.
Kosovu projiciran najveći rast
Najveći rast BDP-a u ovoj godini projiciran je za Kosovo i to na razini od 4,4 posto, slijedi Albanija s 3,8 posto, potom Srbija s 3,5 i BiH s 3,4 posto.
Za Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru predviđen je rast BDP-a od 2,9 posto. Sve je to približno trendovima zabilježenim u 2018., s tim da su prognoze kako će Crna Gora zabilježiti usporavanje rasta BDP-a.
"Unatoč snažnijem rastu u 2018. u regiji je otvoren manji broj novih radnih mjesta, što je rezultat ograničene dinamike privatnog sektora", stoji u analizi.
Kao ilustracija te tvrdnje navedena je činjenica da je na zapadnom Balkanu u 2018. kreirano samo 96 tisuća radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, dok je u 2017. godini otvoreno čak 171 tisuća radnih mjesta.
Stopa nezaposlenosti u regiji je smanjena u 2018., no i dalje visoka, posebice za žene i mlade, a u nekima od država regije je pad nezaposlenosti rezultat povećane neaktivnosti radne snage i emigracije, a ne novootvorenih radnih mjesta.
Potrebne su reforme
"Oni koji donose političke odluke trebali bi provesti reforme koje će zajamčiti održivi rast i potaknuti otvaranje radnih mjesta", kazala je Linda Van Gelder, direktorica WB za zapadni Balkan, istaknuvši kako je bitno stvoriti pretpostavke za ekspanziju malih tvrtki koje i donose najveći broj novih radnih mjesta.
Javni dug također ostaje problem regije, a WB podsjeća kako one države koje su provele fiskalnu konsolidaciju bilježe pad javnog duga. U većini država javni dug je i dalje visok, a javnom potrošnjom dominiraju velika izdvajanja za plaće u javnom sektoru i nedovoljno fokusirani socijalni programi. Poboljšanje učinkovitosti i pravednosti javne potrošnje, kao i jačanje prihodovne strane ostaju prioriteti za zemlje zapadnog Balkana, zaključci su analize Svjetske banke.
