Kada Donald Trump 20. siječnja po drugi put preuzme dužnost predsjednika najveće ekonomske sile na svijetu, vidjet ćemo hoće li ideja globalne slobodne trgovine doživjeti ozbiljan udarac – s visokim troškovima za potrošače, ali i za privredu u cjelini, piše Deutsche Welle.
"Već više od deset godina bilježimo rast carina i drugih trgovinskih barijera. Očekujem da ćemo iduće godine biti svjedoci masivnog trgovinskog sukoba", rekao je Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), govoreći o 2025. godini.
Dok su mnoga desetljeća nakon Drugog svjetskog rata bila obilježena smanjenjem globalnih trgovinskih prepreka, ponovno su se pojavile na velikoj sceni 2017. s prvom predsjedničkom administracijom Donalda Trumpa.
Trgovinski rat na vidiku?
Prošle, 2024. godine, carine su doživjele svojevrsni povratak: Europska unija uvela je carine na uvoz električnih automobila iz Kine, a Kinezi su brzo odgovorili carinama na europske vinjake. Međutim, mnogo oštrije oružje – carine na velike automobile s motorima na unutarnje sagorijevanje iz EU – za sada je ostalo samo na razini prijetnje.
Ogroman potencijal za eskalaciju ima mnoštvo uvoznih carina koje je najavio Trump: rekao je da će uvesti univerzalnu carinu od 10 do 20 posto na svu robu iz inozemstva, dakle i iz Europe i Njemačke.
Također, raspravlja se o dodatku od 25 posto na proizvode iz susjednih zemalja Meksika i Kanade, najmanje 60 posto carina na uvoz iz Kine i do 100 posto na uvoz iz država BRICS-a.
'Mnogo je prijetnji u igri'
"Mnogo je prijetnji u igri", kaže stručnjak za trgovinu Jürgen Matthes iz Instituta njemačke privrede u Kölnu. "Ako se uvedu te carine, trgovinski partneri bi vjerojatno odgovorili sličnim mjerama. Tada bismo zaista imali scenarij trgovinskog rata."
Rat je to koji podiže cijene, upozorava Dorothee Hillrichs, stručnjakinja za međunarodnu trgovine u minhenskom ifo-institutu: 'Kompanije su troškove carina većinom prebacivale na potrošače. To znači da su cijene porasle.'
Ekonomisti primjećuju da se troškovi carina često 100 posto prenose na potrošače. Na primjer, za električne automobile uvezene iz Kine u Njemačku, to bi značilo da bi vozila za njemačke kupce mogla biti skuplja između 17 i 35 posto, ovisno o modelu – osim ako kineske kompanije ne bi dio troškova preuzele na sebe, u borbi za dio tržišnog kolača.
Uvozna carina opterećuje na mnogim razinama. Ako potrošači plaćaju više, ne raste samo inflacija, već se i manje kupuje, pa opada potražnja. Ako kompanije ne prenesu rast cijena na potrošače, njihovi profiti se smanjuju. Oba scenarija mogu ugroziti privredni rast i radna mjesta.
Njemačkoj prijeti nova recesija
Za Meksiko, Kinu, Kanadu i Europsku uniju, SAD je najveće tržište za plasman robe, pa bi uvozne carine mogle bi imati katastrofalne posljedice za te zemlje. Zemlja koja je snažno orijentirana na izvoz, poput Njemačke, bit će ove godine ugrožena kao nijedna druga, kaže direktor DIW-a, Marcel Fratzscher: 'Eskalacija trgovinskih sukoba značila bi drastičan pad njemačkog izvoza. To bi moglo dovesti do otpuštanja radnika. Nezaposlenost bi mogla porasti, a njemačka privreda bi mogla ponovo pasti u recesiju. I to usprkos našim nadama da će tijekom 2025. godine konačno doći do blagog privrednog oporavka.'
Institut IW u Kölnu procjenjuje da bi američke uvozne carine od 10 do 20 posto mogle njemačku privredu u iduće četiri godine koštati između 127 i 180 milijardi eura.
"Donald Trump koristi carine kao sankciju da bi natjerao vlade na akciju", objašnjava Dorothee Hillrichs iz ifo-instituta. Primjeri ekonomista ilustriraju ovu tvrdnju: Kanada i Meksiko, prema Trumpovom mišljenju, čine premalo u borbi protiv ilegalne migracije i trgovine drogom na granici s SAD-om. Države BRICS-a pokušavaju oslabiti dolar kao svjetsku dominantnu valutu. EU ograničava prodaju američkih automobila i ne izdvaja dovoljno za obranu. Kao odgovor na to, Trump prijeti carinama.
Ima šansi da se trgovinski rat izbjegne
Međutim, prema mišljenju mnogih ekonomista, još uvijek postoji šansa da se izbjegne trgovinski rat.
Jürgen Matthes iz Instituta njemačke privrede u Kölnu smatra da bi EU mogla umiriti Trumpa najavom većeg uvoza ukapljenog plina iz SAD-a i povećane kupovine američke vojne opreme. Istovremeno, EU mora jasno staviti do znanja da i SAD ima značajan interes da se ipak izbjegnu trgovinski rat.
Julian Hinz, istraživač na Institutu za svjetsku ekonomiju u Kielu i Sveučilištu u Bielefeldu, upozorava da bi mnoge od najavljenih američkih carina mogle postati bumerang za SAD: 'Ne samo da bi potrošačke cijene i tamo značajno porasle zbog ovih carina, već bi skočili i proizvodni troškovi američkih kompanija. Mnoge sirovine i poluproizvodi dolaze iz inozemstva.' A takav scenarij bi dakle bio izuzetno skup i za američku ekonomiju.
POGLEDAJTE VIDEO Europa u panici zbog ruskog plina, ali ne i Hrvatska
