U Kurdistanu je održan referendun o neovisnosti od Iraka. Premoćna pobjeda zagovornika odvajanja od Iraka bila je izgledna, s obzirom da je održavanje referenduma bila jednostrana odluka od strane predsjednika Kurdistana Masuda Barzanija. Zemlje u okruženju oštro su reagirale na referendum, a ni Sjedinjene Države, jedan od ključnih aktera na Bliskom istoku nisu baš zadovoljne.
O budućem epilogu kurdistanskog referenduma razgovarali smo s Vedranom Obućinom, pročelnikom Odjela za Tursku i Bliski istok na Institutu za europske i globalizacijske studije.
Na referendum o neovisnosti iračkog Kurdistana 92.7 posto glasača je izabralo zaokružilo je 'DA', no Obućina ne vjeruje kako će tako skoro doći do neovisnosti Kurdistana.
'Sam referendum je neobvezatan, što donekle potvrđuje ideje da se radi samo o stranačkoj borbi u kojoj se referendum ne vidi kao jedinstven stav svih kurdskih političkih snaga već samo kao oruđe u borbi za moć. Barzani koristi referendum kako bi ojačao državotvornu poziciju sebe i svoje stranke, oslabljene dugotrajnim gospodarskim nedaćama uzrokovanim smanjenjem cijena nafte', kaže Obućina.
'Već su ostvarili pravo na samoodređenje'
Naime, Bagdad je odbio davati Kurdima dio nacionalnog proračuna otkako su oni sami počeli prodavati naftu. Barzani je u nezavidnoj situaciji i zbog široko rasprostranjene korupcije koja je mnoge Kurde otuđila od njega i njegove vlade. 'Možemo govoriti da nema ni osnovne sloge među samim Kurdima u iračkom Kurdistanu, a osobito je nema u odnosu Barzanija i oporbenih stranaka. Uostalom, svima je njima vrlo jasno kako Kurdistan ne može preživjeti sam niti donositi unilateralne odluke', dodaje Obućina.
Što se reakcije međunarodne zajednice tiče, te samog međunarodnog prava, naš sugovornik smatra kako je ono u ovom slučaju puno rupa. Naime, Kurdi, kao i svi drugi narodi svijeta imaju pravo na nacionalno samoodređenje i neovisnost te bi im međunarodna zajednica trebala potvrditi to pravo i spriječiti one koji im to pravo ugrožavaju. Međutim, ističe, Kurdi su u Iraku već ostvarili svoje pravo na samoodređenje.
'Imaju autonomiju unutar kvazifederalne strukture Iraka i vode sami svoju upravu. U tom smislu, nije jasno što bi značilo samoodređenje – sami voditi svoje poslove ili pod bilo koju cijenu proglasiti neovisnost. Očito Kurdi imaju pravo na samoodređenje, ali to ne znači nužno posjedovanje vlastite države', kaže nam Obućina.
Je li referendum uopće legitiman?
Upitna je, dodaje i sama legitimnost cijelog referenduma budući da je izvršen kroz unilateralnu odluku Erbila, bez dopuštenja iračke središnje vlade, ali i bez nacionalne rasprave. 'U svim normalnim nacionalnim državama svijeta to bi bio povod za rat, jer se dio suverenog i međunarodno priznatog teritorija unilateralno želi odvojiti, a da to odvajanje nije prouzrokovano prijetnjama ratnim sukobom. Još je složenije pitanje što Kurdistanom vlada nepotistička dinastija Barzani, a prema brojnim kurdskim nezavisnim ili polunezavisnim medijskim kućama, u Kurdistanu su se danima održavali javni prosvjedi i rasprave o obliku i vremenu referenduma', upozorava Obućina.
Ti Kurdi, kao i oni izvan Kurdistana, u strahu od arapske odmazde, prosvjeduju, kaže, zbog nerada parlamenta, nepostojanja otvorenih izbora i vladavine nelegitimnog predsjednika. 'Sve to ukazuje da je referendum tek igra u kojoj Barzani koristi domoljubne osjećaje kurdskoga naroda a sve da bi ostao na vrhu i u poziciji moći', analizira Obućina za Net.hr.
GLAVNI TAJNIK UN-a UPOZORAVA: ‘Referendum o neovisnosti Kurdistana ide na ruku Islamskoj državi’
Najviše mogu strahovati od Erdogana
Ubrzo nakon najave referenduma, a posebno tijekom njega, okolne zemlje su počele pokazivati zube. Iran je obustavio letove prema Kurdistanu, a Erdogan, logično prijeti. I upravo Turska predstavlja najveću prijetnju. 'Turci prijete vojnom akcijom i gospodarskim sankcijama koje bi uključivale i zatvaranje jedinog kurdskog graničnog prijelaza prema zapadu u Haburu. Ujedno Ankara upozorava na činjenicu da upravo Turska ima ruku na ventilu koji može zatvoriti protok nafte i plina iz Kurdistana. Nekih 550 tisuća barela nafte izvozi se putem naftovoda do turskih terminala na Sredozemlju, unatoč povicima iz Bagdada kako je ta nezavisna prodaja ilegalna. Ako bi Turska zatvorila taj naftovod, Kurdi bi izgubili jedini važan izvor prihoda. Za Erbil je to ključna stvar opstanka', kaže Obućina.
A hoće li ovaj potez iračkih Kurda imati utjecaja na sirijske Kurde? 'Oni nemaju početnu poziciju niti vojnu premoć u Siriji da ostvare takav referendum. Njihov najveći saveznik su Sjedinjene Države koje su već negativno reagirale na referendum u Kurdistanu, s obzirom da je Amerikancima najvažnije održati stabilnost Iraka, ne bi li time spriječila nastanak novih terorističkih skupina', pojašnjava Obućina.
