Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela i ondje preseli veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država izazvala je kritike i osude gotovo cijelog svijeta te, prema svemu sudeći, dugoročno ugrozila mirovni proces između Izraelaca i Palestinaca, ali i nagovijestila novu krizu na ionako nemirnom i zapaljivom Bliskom istoku.
Trumpova odluka - 'poljubac smrti' i 'objava rata'
"Izrael ima pravo odrediti svoju prijestolnicu", kazao je Trump prije nego što je njegov kabinet donio odluku o preseljenju američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem.
Donoseći odluku koju su prethodni američki predsjednici neprestanim odlaganjem odbijali donijeti, Trump je ispunio predizborno obećanje, a vjerojatno i obveze prema židovskom lobiju u SAD-u koji je značajnim dijelom financirao njegovu kampanju. Istodobno je navukao bijes arapskog svijeta i islamskih zemalja, a upozorenja da to ne čini uputili su mu i , predstavnici Europske unije, čelnici Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Turske, Irana i drugih, pa čak i glavni američki saveznik na Bliskom istoku Saudijska Arabija.
Predstavnici palestinske samouprave, koja želi da Jeruzalem bude glavni grad buduće međunarodno priznate države Palestine, još su nakon Trumpove najave tog poteza poručili da će to biti "objava rata" i "poljubac smrti mirovnom rješenju".
Neuralgična točka izraelsko-palestinskih odnosa
Status Jeruzalema točka je višedesetljetnog prijepora u izraelsko-palestinskim odnosima i mirovnom procesu u kojemu je SAD glavni posrednik. I Izrael i Palestinci polažu pravo na taj grad kao svoju prijestolnicu. Kada je 1948. godine proglašena država Izrael, rezolucijom Ujedinjenih naroda Jeruzalem je trebao ostati pod međunarodnom upravom.
No, uslijedio je izraelsko-arapski rat u kome je istočni dio grada došao pod kontrolu Jordana, a Izrael je nakon Šestodnevnog rata 1967. godine okupirao i istočni dio grada te cijeli Jeruzalem proglasio "nedjeljivim". Izrael je odavno proglasio Jeruzalem svojim glavnim gradom, a ondje se nalaze uredi predsjednika države i predsjednika vlade, parlament (Knesset) te sva ministarstva izuzev ministarstva obrane.
Kuriozitet koji ističe Daily Mail jest da su dosad Jeruzalem kao glavni grad Izraela priznali jedino pacifička otočna državica Vanuatu i Tajvan, s tim da Izrael čak i ne priznaje Tajvan kao državu.
U shvaćanju važnosti Jeruzalema i njegove sadašnje političke neuralgičnosti mnogo je važniji povijesno-religijski kontekst. Malogdje u svijetu se na tako malo prostora zgusnulo toliko svetih mjesta od velikog značaja za sve tri najveće monoteističke religije. Sveta Gora u Starom Gradu ima najveće religijsko znaženje za Židove, a sam grad je još oko tisuću godina prije Krista kralj David proglasio središtem židovske države. Jeruzalem se smatra iishodišnim mjestom kršćanstva jer je ondje u 1. stoljeću razapet Isus. Unutar zidina Jeruzalema nalaze se Brdo hrama i Zid plača, mjesta sveta Židovima, Bazilika Svetoga groba koja je sveta kršćanima te Kupola na stijeni i džamija al-Aksa koji su sveti za muslimane.
"Trump se definitivno svrstao uz jednu stranu"
Je li Trumpovom odlukom dugoročno "proliveno mlijeko" izraelsko-palestinskog mirovnog procesa? Politolog Vedran Obućina, pročelnik Odjela za Tursku i Bliski istok na Institutu za europske i globalizacijske studije, smatra da jest.
"Trumpova odluka je definitivno svrstavanje uz jednu stranu, što u cijeloj tradiciji američke diplomacije na Bliskom istoku predstavlja rez. Koliko god mislili da je SAD dosad bio na strani Izraela, on je dosad uvijek držao ravnotežu između dviju strana i stoga je mogao biti medijator u mirovnom procesu. No, ovime su u potpunosti izgubili svoj kredibilitet", kazao je Obućina za naš portal.
On smatra da su jedine snage koje bi sada mogle imati utjecaja na tamošnju situaciju Vatikan i Ujedinjeni narodi.
"Jedino njih vidim kao snage koje bi mogle 'popraviti' stvar i eventualno vratiti Jeruzalem pod neki međunarodni status", dodao je.
"Trumpova 'izraelska politika' je tvrdolinijaška, čak ekstremna"
Neki analitičari smatraju da je Trumpova odluka bila motivirana, među ostalim, i njegovim osobnim obvezama prema židovskom lobiju u SAD-u koji je izdašno financirao njegovu kampanju.
"Svi njegovi postupci vode prema zaključku da je orijentiran prema jednoj tvrdolinijaškoj, možda čak i ekstremnoj izraelskoj politici", ističe Obućina.
On ne očekuje da će Trumpova odluka dovesti do otvorene eskalacije nasilja u Palestini. Čak i ne očekuje da će se realizirati odluka o preseljenju američkog veleposlanstva u Jeruzalem.
"Palestinska strana morat će napraviti jednu novu politiku. Budući da su se Hamas i Fatah prethodno dogovorili oko vlade nacionalnog jedinstva, mislim da će sada to ići užasno teško. Moguće je, stoga, očekivati neku novu pobunu Hamasa. No, samo preseljenje američkog veleposlanstva neće doći tako brzo. Sam Trump kazao je da se provedba te odluke odgađa za još pola godine, a moguće je da do toga čak i ne dođe. Međutim, važna je simbolika tog poteza jer mir na Bliskom istoku, pogotovo u izraelsko-palestinskom sukobu, ne odgovara niti jednoj strani. To je dio jednog neplaniranog, ali svjesnog vođenja politike koja ne dopušta trajni mir", kazao je Obućina.
