Svi znamo da ruski predsjednik Vladimir Putin razmišlja o upotrebi nuklearnog oružja. Dvaput je upozorio Zapad da ne intervenira u Ukrajini ili će se suočiti s “posljedicama na koje nikada u svojoj povijesti nisu naišli”. Nedavno je Moskva ponovno zaprijetila “nepredvidivim posljedicama” ako SAD nastavi slati napredno naoružanje Ukrajini. Direktor CIA-e William Burns rekao je da nitko ne bi trebao olako shvatiti mogućnost da bi Putin mogao pribjeći uporabi taktičkog nuklearnog oružja, piše Politico.
Iako je bilo kakva upotreba nuklearnog oružja nezamisliva većini svijeta, prema sadašnjoj ruskoj vojnoj doktrini, koja se obično opisuje ukratko kao "eskalacija radi deeskalacije", Putin bi mogao odabrati nuklearnu "demonstraciju" kao upozorenje za zaustavljanje daljnje američke vojne pomoći Ukrajincima. Drugim riječima, za ruskog čelnika, detonacija taktičkog nuklearnog oružja od strane Rusije sasvim je zamisliva. I Zapad također mora malo razmisliti.
Trojica uglednih stručnjaka su za politički portal Politico analizirali tri moguća scenarija u kojima bi se Putin mogao odvažiti koristiti nuklearno oružje.
Scenarij 1: Daljinski atmosferski test
Najmanje provokativan scenarij je Putinov nastavak nadzemnog nuklearnog testiranja – detonacijom nuklearne bojeve glave niskog učinka visoko iznad Nove zemlje, sovjetskog poligona na Arktiku. Iako bi stvarna šteta na tlu i radioaktivnost bili zanemarivi, psihološki učinak mogao bi biti ogroman: to bi bila prva nuklearna eksplozija jedne supersile otkako je nuklearno testiranje završilo 1992., i prva bomba detonirana u atmosferi od strane SAD ili Rusije nakon što su takva testiranja stavljena izvan zakona sporazumom 1963. godine. To bi također bio snažan i neugodan podsjetnik da Putin taktičkog nuklearnog oružja ima u izobilju, oko 2000 komada prema posljednjem prebrojavanju i da ga je spreman upotrijebiti.
Scenarij 2: Atmosferska detonacija iznad Ukrajine
Provokativnija demonstracija bila bi eksplozija snažnijeg oružja na ultravisokoj nadmorskoj visini iznad same Ukrajine. U testu iz 1962., SAD je detonirao H-bombu od 1,4 megatona u srednjem Pacifiku, 250 milja iznad Zemlje. Nastali elektromagnetski val neočekivano je pogasio uličnu rasvjetu i poremetio telefonsku uslugu na Havajima koji su udaljeni 1400 kilometara. Slično snažna eksplozija iznad Kijeva ne bi bila samo vizualno spektakularna, već bi gurnula glavni grad u dugotrajni mrak i tišinu kratkim spojem računala, mobitela i druge elektronike. Osjetile bi to i zemlje članice NATO-a, ali i ruske komunikacije.
Scenarij 3: Zemljina eksplozija u Ukrajini
Najopasnije, i iz tog razloga najmanje vjerojatno, bilo bi korištenje taktičkog nuklearnog oružja za postizanje konkretnog vojnog cilja kao što je ometanje isporuke oružja Ukrajincima. Alternativno, Putin bi također mogao detonirati taktičku nuklearnu bojnu glavu protiv vojnih ili logističkih ciljeva u rijetko naseljenoj zapadnoj Ukrajini, primjerice na poljoprivrednim zemljištima između Lavova i Kijeva, nakon što upozori ljude u ciljanom području da se evakuiraju.
Ali čak i najmanje nuklearno oružje zapalilo bi široku površinu ako bi eksplodiralo u zraku. Ovisno o visini eksplozije, mogla bi se proširiti i dugotrajnim radioaktivnim padalinama, koje bi se mogle proširiti na zemlje članice NATO-a i samu Rusiju.
Ako bi, umjesto demonstracije u udaljenom području, Putin napao ukrajinski grad oružjem koje bi iznosilo jednu trećinu bombe bačene na Hirošimu, broj žrtva i uništenja imovine bio bi blizu onoga u Japanu, navodi Politico.
Iako nijedan od gore navedenih scenarija trenutno nije vjerojatan, ne treba ih ni u potpunosti isključiti. Putin nema logičnog razloga da pokrene upotrebu nuklearnog oružja, ali ratovi su vrlo nepredvidivi, a u povijesti postoji mnogo presedana u kojima se razmatrala nuklearna demonstracija, počevši od Sjedinjenih Država.
