57-godišnja umirovljena medicinska sestra s Floride Susan Bailey iako je primila sva cjepiva i svake godine se cijepi protiv gripe ipak se ne planira cijepiti protiv koronavirusa te spada među sve veći broj ljudi u cijelom svijetu s takvim stavom.
"Nisam protiv cjepiva, ali u ovom trenutku ne bih prihvatila cjepivo protiv korone. Imam određene zdravstvene tegobe i želim vidjeti kakve su dugoročne posljedice cjepiva", izjavila je Bailey za CNN.
Glavni problem po njezinom sudu jest brzina kojom bi se cjepivo moglo pojaviti na tržištu te ističe da je šest mjeseci testiranja samo početak koji je potreban da bi pristala na cijepljenje.
"Sve je to prerano, mislim da je potrebno najmanje 18 mjeseci za takvo nešto", smatra Bailey.
A Bailey uistinu nije jedina koja tako razmišlja. Sve veći broj ljudi je sličnog razmišljanja i iako ne pripadaju antivakserskoj zajednici, i kažu kako su zabrinuti oko cjepiva na koronavirus.
Četiri razloga
Fizičar sa Sveučilišta Georgea Washingtona Neil Johnson koji proučava pojavu sve većeg broj ljudi koji se ne žele cijepiti to objašnjava riječima da su četiri uobičajena prigovora ljudi: sigurnost, neizvjesnost je li cjepivo uopće potrebno, povjerenje prema establishmentu i farmaceutskim kompanijama te nepovjerenje prema znanosti.
I iako znanstvenici kažu da su cjepiva naše najučinkovitije oružje u borbi protiv infektivnih bolesti te da bi masovno korištenje cjepiva moglo zaustaviti pandemiju koronavirusa, ankete među običnim ljudima pokazuju nevjerojatnu skepsu.
Tako je anketa Associated Pressa /NORC Center for Public Affairsa iz svibnja pokazala je da bi polovica Amerikanaca oklijevala ili odbila primiti cjepivo, a studija londonskog King's Collegea od prošlog tjedna pokazuje iste rezultate i u Velikoj Britaniji, piše CNN.
I Hrvati slično razmišljaju
Sličan stav je i u Hrvatskoj, naime nedavno istraživanje pokazalo je da se 43 posto ispitnika Hrvatske neće cijepiti, od kojih 21 posto se sigurno neće, a 23 posto vjerojatno. Cijepiti se planira 35 posto građana i to 11 posto sigurno, a 24 posto vjerojatno. Također je i da je 22 posto ispitanika koji nisu sigurni što bi učinili.
Zbog takvih istraživanja situacija je poprilično zabrinjavajuća, jer što će se dogoditi kada napokon imamo cjepivo. Naime, istraživanje koje je objavilo Sveučilište u Hamburgu kaže da 71 do 74 posto ljudi u Europi i SAD-u mora biti cijepljeno da bi se postigao imunitet krda te da trenutačna razina spremnosti na cijepljenje u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj mogla bi biti nedovoljna da bi se dosegnuo taj prag.
Problem je taj što svi žele pričekati da ga prvo netko drugi dobije.
Zato stručnjaci kažu da je potrebna strategija nakon što se cjepivo proizvede oko toga tko će ga prvi dobiti, kako i gdje će biti distribuirano i kako ćemo se nositi sa zabrinutostima građana.
Problem je u brzini
A takav stav ljudi treba tražiti u rastućem manjku povjerenja prema institucijama, što je veliki problem.
"Jasno je da postoji razlog za zabrinutost, zato što je kod novog cjepiva naglasak na brzini", rekao je za CNN Jeremy Ward koji je u The Lancetu u svibnju objavio studiju o oklijevanju s cijepljenjem.
A kada građani gledaju poteze pojedinih zemalja to nikoga ni ne čudi. Naime Rusija je prošli tjedan odobrila cjepivo Sputnjik V, prije nego što je faza 3 kliničkih ispitivanja, tijekom koje bi cjepivo trebalo testirati na tisućama ljudi. Kina je također preskočila fazu 3 i u lipnju odobrila eksperimentalno cjepivo za vojnu uporabu.
Zato je i Američka Agencija za hranu i lijekove ovih dana izjavila da neće koristiti prečice u razvoju cjepiva, a francuski ministar zdravstva rekao je da njegova zemlja neće odobriti cjepivo koje nije prošlo treću fazu ispitivanja.
