Takozvana "Islamska država" (IS) bi uskoro mogla biti protjerana iz Mosula. Međunarodna koalicija koju predvodi Irak, već je oslobodila istočne dijelove grada. Promatrači ocjenjuju da je samo pitanje vremena kada će i cijeli Mosul biti slobodan, piše Deutsche Welle.
Upitno je kako će izgledati budućnost IS-a nakon gubitka njegovog najvažnije uporišta u Iraku. Ali sigurno je da ima budućnost.
Podržava ih 11 posto Arapa
Anketa koju je proveo Arab Center for Research and Policy Studies u devet najvažnijih arapskih zemalja - među njima Tunisu, Egiptu i Saudijskoj Arabiji pokazala je da je 59 posto ispitanika pozdravilo vojne napade protiv IS-a koje provodi međunarodna koalicija predvođena SAD-om. 37 posto ispitanih je međutim bilo protiv. Skoro tri četvrtine - 72 posto - imaju negativan dojam o Islamskoj državi, ali ipak 11 posto pozitivan ili čak vrlo pozitivan.
S jedne strane među tih 11 posto su oni koji simpatiziraju borce IS-a i spremni su pružiti bilo koju vrstu podrške ISIL-u nakon borci pobjegnu iz Mosula ili drugih oslobođenih gradova. No tu su i inu koji su spremni pridružiti se 'kalifatu'.
Novo virtualno bojište
To da ISIL unatoč svim porazima još uvijek ima budućnost sugerira i studija londonskog King's Collega. U slučaju nužde džihadisti bi se mogli na određeno vrijeme povući iz realnog u virtualni svijet i voditi svoju borbu odatle te na internetu regrutirati nove borce. Tamo, tako pišu autori studije King's College, propagandisti oslikavaju vrlo idealiziranu sliku ISILA-a. Slika nema puno veze sa stvarnošću, ali upravo je zbog toga to još učinkovitije. Koliko dobro prolazi ova taktika stratezi ISIL-a znaju vrlo dobro. "Medijsko oružje može biti jače od atomskog oružja", napisali su u jednom strateškom dokumentu.
Zašto su dijelovi arapskog svijeta usprkos svim monstruoznostima podržavaju IS? Arab Center for Research and Policy Studies navodi pet glavnih razloga. Jedan od njih je taj da brojni Arapi žive u teškim ekonomskim i socijalnim uvjetima. Nedostatak mogućnosti sudjelovanja u političkom životu, loše upravljanje i nedostatak političkih sloboda potiču naklonost fundamentalizmu i džihadizmu.
Također zapadne države svojim djelovanjem idu na ruku fundamentalizmu, navodi se dalje u ovoj studiji. Ovo je bio slučaj 1991. godine. Tada je međunarodna zajednica na Zapadu odustala od toga da prosvjeduje zbog smjene Islamske fronte spasa u Alžiru koja je došla na vlast na demokratskim izborima. To ju je koštalo velikih simpatija u arapskom svijetu. I učinci američke invazije u Iraku su potakli radikalne stavove u oporbi.
Naravno, i ideologija igra važnu ulogu: islamisti "manipuliraju" svetim spisima, navodi se u studiji. K tomu fundamentalisti ne trebaju stvarati potpuno novu publiku. Umjesto toga oni iskorištavaju činjenicu da su brojni muslimani u temelju srasli sa svojom kulturom i time odmah otvorenije reagiraju na religiozne ponude - i onda kada su formulirane na taj ekstremni ili nastrani način.
ISIL kao posljednji izlaz siromašnima
Kao dodatni faktor za uspjeh fundamentalističke slike svijeta studija navodi poseban odnos širokih slojeva stanovništva u arapskom svijetu prema suvremenosti. Radikalizam na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi se hrani napetostima između tradicije i brzog napretka: "Tako radikalizam pojačava sliku svijeta koja se vjerojatno temelji na pogrešnim pretpostavkama, ali onda obilježava skoro sva područja života: politiku, odgoj, ulogu religije u društvu i - možda temeljno - samu modernu."
Sve te okolnosti, piše libanonski povjesničar Georges Corm, su dovele do "autodestruktivne dinamike" u arapskom svijetu. Zbog toga se ISIL ne može pobijediti samo vojnim sredstvima, smatra politolog Ram Khouri. Naprotiv, napisao je on na web stranici Al-Jazeere, "vjerojatnost je velika da će broj onih koji podržavaju i onih koji simpatiziraju IS dodatno rasti i ako on bude razbijen, ali ne bude ništa učinjeno kako bi se poboljšali bijedni uvjeti koji su milijune očajnih Arapa doveli do toga da se okrenu IS-u kao posljednjem spasu."
