Glavni stožer Vojske Srbije (GŠVS) pokrenuo je inicijativu i predložio srbijanskom predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga Aleksandru Vučiću ponovno uvođenje obveze služenja vojnog roka, u trajanju do četiri mjeseca, priopćilo je u četvrtak srbijansko ministarstvo obrane. Prijedlog je, kako se navodi u obrazloženju, upućen "u cilju podizanja obrambenih sposobnosti Vojske Srbije, kroz pomlađivanje i unapređenje popune i obučenosti aktivnog i pričuvnog sastava".
Upućivanje prijedloga za ponovno uvođenje služenja vojnog roka uslijedilo je "nakon detaljnog razmatranja opće sigurnosne situacije i suvremenih izazova s kojima se suočava Srbija kao vojno neutralna zemlja". Ti su uvjeti nametnuli potrebu za prilagođavanjem modela popune VS-a koji bi omogućio jačanje ukupnog novačkog potencijala i osposobljavanje većeg broja građana za obranu zemlje, navodi stožer.
Obvezan vojni rok u Srbiji ukinut je odlukom državnog parlamenta u prosincu 2010., kada je uspostavljena profesionalna vojska, čime je promijenjena tradicija služenja vojnog roka, koja u Srbiji u različitim oblicima postojala već skoro dva stoljeća. Prema podacima koje su tada objavili mediji, pozivajući se na Ministarstvo obrane, umjesto dotadašnjih novaka, koje su činili punoljetni mladići, od 2011. godine u sastavu VS-a bit će 11.100 profesionalnih vojnika.
Portal Balkanska bezbednosna mreža (BBM) objavio je u prosincu 2021. procjene da najveće oružane snage na prostoru bivše Jugoslavije i dalje ima Srbija, te da one čine oko 40 posto brojnog stanja svih vojski nastalih raspadom SFRJ.
Premda Ministarstvo obrane Srbije već godinama nije objavilo podatke koliko ima ljudi i koliko je ih predviđeno po organizacijsko-formacijskom sastavu, portal se poslužio podacima iz doktorske disertacije jednog visokog časnika VS-a. Prema tim navodima, u VS je oko 22.500 ljudi, od toga oko 4200 časnika, 6.500 nižih časnika, 8.200 profesionalnih vojnika, te oko 3500 civila, dok u cjelini sustav obrane ima u zbroju više od 30.000 ljudi, računajući osim VS u taj broj i Ministarstvo obrane s raznim ustanovama.
Ministarstvo obrane i Vojska Srbije će, prema državnom proračunu za 2024. godinu, imati na raspolaganju 1,35 milijardi eura.
Najveći udio čine osobni troškovi 46,5 posto, zatim nabava naoružanja i vojne opreme 37,9 posto, stalni troškovi su 13,9 posto, a izgradnja 1,7 posto, objavio je portal BBM.
BiH: Dodik bi sam krojio izborni zakon, oporba ga optužuje za manipulacije
Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik najavio je donošenje posebnog zakona po kojemu bi se izbori u Republici Srpskoj provodili mimo Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP), na što su mu iz oporbenih stranaka poručili kako to neće podržati jer sve smatraju novom obmanom čiji je jedini cilj Dodikov opstanak na vlasti.
Dodik je u srijedu u Banjoj Luci okupio svoje koalicije partnere iz stranaka sa srpskim predznakom i nakon toga izjavio kako su se dogovorili da entitetskom parlamentu po hitnom postupku upute prijedlog zakona po kojemu bi izbore za tijela vlasti u RS provodilo entitetsko izbornoj povjerenstvo dok bi SIP-u prepustili samo provedbu izbora za Predsjedništvo i parlament BiH.
"Ne želimo više gledati mešetarenje izbornim procesima. Nigdje nema da je SIP nadležan za izbore na nižim razinama vlasti. Ovo je trenutak u kojem ćemo to vratiti… u nadležnost RS. U Federaciji BiH kako hoće", kazao je Dodik.
On smatra kako RS ima to pravo na temelju odredbi postojećeg izbornog zakona BiH u kojima stoji kako SIP "utvrđuje načela" provedbe izbora na entitetskim i lokalnim razinama vlasti pa Dodik iz toga zaključuje kako stvarna provedba nije dio ovlasti tog tijela koje djeluje na državnoj razini.
Dodik je ranije prijetio kako će na RS prenijeti ovlasti za provedbu izbora ukoliko visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nametne izmjene izbornog zakona BiH u cilju očuvanja integriteta izbornog procesa, no sada je promijenio mišljenje pa je najavio kako će u svakom slučaju osporiti pravo SIP-u da provodi izbore u entitetima.
Dodikov bliski suradnik Staša Košarac, ministar vanjske trgovine BiH, u četvrtak je tvrdio kako Schmidt odnosno "stranci" tehničkim izmjenama izbornog zakona žele utjecati na rezultate budućih izbora pa im u RS-u to kane onemogućiti.
Jelena Trivić, predsjednica oporbene stranke Narodni front, poručila je pak kako te prijedloge neće prihvatiti jer je jedini cilj novog Dodikovog projekta spriječiti provedbu poštenih izbora što bi bilo moguće jedino kada bi u proces glasovanja bili uvedeni skeneri glasačkih listića, elektronska identifikacija birača i nadzor nad biračkim mjestima.
"Vjerovati privatiziranim Dodikovim institucijama da će provesti fer i poštene izbore je kao vjerovati u Djeda Mraza", izjavila je Trivić. Kazala je kako bi najbolje rješenje za sve bilo kada bi i Dom naroda parlamenta BiH prihvatio prijedlog tehničkih izmjena izbornog zakona što ih je potkraj prosinca usvojio Zastupnički dom.
Iz Dodikove su stranke, koja ima kontrolni pakt u klubu Srba u Domu naroda, ranije najavili kako taj prijedlog neće podržati, a to je i u ime kluba Hrvata najavio čelnik HDZ BiH Dragan Čović, koji je kazao kako je potrebno cjelovito rješenje, pri čemu je neizostavno riješiti problem legitimnog predstavljanja odnosno načina izbora članova Predsjedništva BiH.
Čović je najavio kako će o tome razgovarati s partnerima u Federaciji BiH s ciljem da se do kraja siječnja postigne konačno rješenje.
Europska komisija ranije je pak definirala kako su tehničke izmjene izbornog zakona s ciljem zaštite integriteta izbornog procesa preduvjet za otvaranje pregovora o članstvu s BiH.
POGLEDAJTE VIDEO: Beograđani Vučiću pokazali crveni karton, a on im odgovara šutnjom: 'Oteli su nam grad, ali ga ne damo'
