Isto su postupili i u obližnjoj Gvineji, odakle je epidemija i krenula te Sierra Leoneu. Do sada je u ove tri zemlje prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije preminulo 672 osobe. Postotak smrtnosti od ebole iznosi čak 90 posto.
'Ogromne količine klora dopremljene su u zračnu luku Oduber Quiros u Freetownu', rekao je Sidie Yayah Tunis iz ministarstva zdravlja Sierra Leonea Forbesu.
Bolest je teško otkriti
No, strani stručnjaci smatraju kako ti napori neće biti dovoljni. Bolest je teško otkriti u ranoj fazi, jer simptomi poput umora, groznice ili povraćanja podsjećaju na one uobičajene kao kada je u pitanju gripa ili malarija.
Zaraženi mogu nositi virus u sebi i do tri tjedna prije nego što pokažu bilo kakav simptom od gore navedenih, a smatra se da muškarci koji prežive mogu širiti dalje bolest putem seksualnog snošaja i dva mjeseca kasnije.
Stručnjaci ističu kako je glavni razlog virus ebole kojeg je zbog njegove opasne prirode teško proučavati. Derek Gatherer, stručnjak koji se bavi genetikom virusa, sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji, pojasnio je kako je uvijek lakše pronaći lijek za bolesti koje uzrokuju bakterije.
Lijekovi zaostaju nekoliko desetljeća
'Antivirusni lijekovi za antibakterijskima zaostaju nekoliko desetljeća. Virusi ne proizvode puno proteina tako da je manje 'meta' koje se mogu ciljano liječiti. To je slučaj i s virusom ebole', ističe Gatherer.
Osim toga, virus ebole toliko se brzo mijenja da je pitanje bi li cjepivo proizvedeno danas bilo učinkovito i za nekoliko godina. Do sada su znanstvenici pronašli pet vrsta virusa ebole. Uz to, kako je izuzetno smrtonosan, znanstvenici ga mogu proučavati samo u najviše moguće zaštićenim uvjetima što ograničava broj eksperimenata.
Vjeruje se kako su prirodni domaćini virusa ebole šišmiši. Kod ljudi, virus ebole uzrokuje hemoragijsku groznicu, visoku temperaturu u kombinaciji s unutarnjim krvarenjem. Sve to na kraju dovodi do otkazivanja organa.
Nema cjepiva
Ljudi se zaraze iz krvi ili ostalih tjelesnih tekućina svinja, primata, dikobraza, antilopa i šišmiša.
Trenutno nema cjepiva protiv ove opake bolesti, iako, postoje neke naznake da je otkriven ljek koji dosta obećava.
Pacijente se najčešće liječi intravenozno ili oralnom rehidracijom kako bi se umanjili simptomi, no to, nažalost, često nije dovoljno da bi se spriječio virus koji u konačnici napade organe i dovodi do njihovog otkazivanja.
