Čini se da europska energetska kriza ulazi u opasnu novu fazu. Potvrde li se sumnje da Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale tri slučaja curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok ispod Baltičkog mora, sigurnosne implikacije za Stari kontinent bile bi dalekosežne.
Ideja da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura EU-a sada ruska meta natjerala bi europske vojske da se pripreme za uvelike neočekivanu novu frontu u ukrajinskom ratu koja bi ih mogla dovesti u izravan sukob s ruskom mornaricom, piše Politico.
Britanija već dugo izražava strah da bi ruske podmornice u Atlantiku i drugim sjevernim vodama mogle pokušati pogoditi podmorske kabele ključne za internet. Ovotjedne eksplozije pokazuju da su ti strahovi realni i podsjećaju na vrhunac Hladnog rata, kada su se NATO i sovjetska flota igrali igre mačke i miša na Baltiku.
Dokaz da je situacija sve ozbiljnija, je i izjava norveškog ministra nafte i energetike Terjea Aaslanda koji je rekao u utorak navečer nacionalnoj televiziji NRK da će se "poduzeti koraci za podizanje pripravnosti" oko naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera. Curenje plina iz Sjevernog toka dogodilo se dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon viđenja neidentificiranih dronova u blizini naftnih i plinskih platformi. U srpnju je britanska Kraljevska mornarica priopćila da je pratila ruske podmornice niz norvešku obalu.
Čin sabotaže
Istrage o curenju plinovoda u tijeku su u Danskoj i Švedskoj. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim i "najozbiljnijim" napadom, ali nije identificirala krivca. Kasnije je rekla da nema povećane vojne prijetnje njezinoj zemlji. "Ovo su namjerne radnje, a ne nesreća", dodala je. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je to vjerojatno čin sabotaže."
Ostali europski čelnici kao da su već odlučili koga će okriviti. "Danas smo se suočili s činom sabotaže", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to. Ukrajina je bila manje suzdržana oko imenovanja imena. Mikhailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, nazvao je incidente "terorističkim napadom koji je planirala Rusija i činom agresije prema EU-u".
Robert Habeck, njemački vicekancelar i ministar gospodarstva, brzo je naglasio ozbiljnost mogućih potrebnih obrambenih mjera. "Mi smo u Europi i Njemačkoj u situaciji gdje su kritična infrastruktura i opskrba energijom potencijalne mete. Njemačka je zemlja koja zna kako se braniti, a Europa je kontinent koji može zaštititi njezinu energetsku infrastrukturu", rekao je.
Dok Europa čeka odgovore, neki već važu kakvu je poruku Rusija željela poslati ako se to pokaže kao čin namjerne sabotaže. Morawiecki i Frederiksen pojavili su se zajedno u Goleniówu u Poljskoj na ceremoniji otvaranja još jednog plinovoda - Baltic Pipe od Norveške do Poljske - koji bi trebao početi s radom u subotu.
Ključno pitanje
Ako je iza curenja Sjevernog toka stajala Rusija, tajming je možda bio namjeran, rekao je Simone Tagliapietra, viši suradnik u think tanku Bruegel specijaliziranom za energetsku i klimatsku politiku EU-a. "Baltički cjevovod je bio glavni put za Poljsku da se diverzificira od Rusije… Ovo bi mogla biti simbolična stvar", rekao je, uz sugestiju da bi Rusija također mogla izbaciti poljsku alternativnu opskrbnu liniju.
Ali ključna implikacija za Europu ide mnogo dalje od čiste simbolike, dodao je. "Europa bi sada trebala shvatiti da energetska infrastruktura predstavlja sigurnosne rizike", rekao je Tagliapietra. “Ako se ove zime nešto ovakvo dogodi našoj cijevi za Norvešku ili Alžir, u velikoj smo nevolji. Moramo povećati naše sigurnosne aktivnosti na našoj kritičnoj energetskoj infrastrukturi jer bi neprijateljski akteri mogli ponoviti ovu vrstu akcije."
Dok se očekuje da će diplomati EU-a u srijedu u Bruxellesu raspravljati o incidentima, vlasti u Danskoj i Švedskoj žure utvrditi što se točno dogodilo. Ključno je pitanje zašto bi Rusi sabotirali vlastite plinovode, vitalne arterije koje su donedavno pumpale unosan izvoz plina u Europu. Međutim, budući da Sjeverni tok 2 još nije na mreži i da je Rusija ranije u rujnu djelotvorno zatvorila Sjeverni tok 1, stvarne implikacije ovih incidenata na opskrbu plinom za Europu, i financijski trošak za Gazprom i Rusiju, zapravo su ravne nuli.
Sam Kremlj je curenje plina u Baltičkom moru nazvao "zabrinjavajućim". Glasnogovornik Dmitrij Peskov je rekao: "Trenutno ne možemo isključiti nijednu mogućnost. Očito je da postoji neka vrsta uništenja cijevi. Prije rezultata istrage nemoguće je isključiti nijednu opciju."
Slično potresu
Dva slučaja curenja dogodila su se u blizini dvostrukog plinovoda Sjeverni tok 1, sjeveroistočno od danskog otoka Bornholm, a jedno je curenje zabilježeno u blizini plinovoda Sjeverni tok 2 uz jugoistočnu obalu otoka, objavile su u utorak danske pomorske vlasti. Glasnogovornik Danskog obrambenog zapovjedništva rekao je da su se dva slučaja curenja dogodila u području mora koje je dio danske isključive ekonomske zone (EEZ), ali ne u obalnim teritorijalnim vodama, a jedno se dogodilo u švedskom EEZ-u.
Švedska nacionalna seizmička mreža otkrila je dvije različite eksplozije u tom području u ponedjeljak, jednu u 2.03 i drugu u 19.04 sati, izvijestila je nacionalna televizija SVT. Geološki institut Danske i Grenlanda rekao je da je zabilježio dva događaja "potresa" koji odgovaraju vremenu prijava curenja plina. Seizmografski signali oba događaja "ne sliče signalima potresa. Oni doista nalikuju signalima koji se obično bilježe od eksplozija", rekla je organizacija.
Zona zabrane kretanja od pet nautičkih milja uspostavljena je oko svakog od mjesta, koja su na vjerojatnoj dubini od 60 do 70 metara, objavile su baltičke pomorske agencije. Danska vojska objavila je slike oblaka mjehurića plina na površini mora. Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je u utorak nacionalnom radiju Sveriges Radio da se njegova vlada sada "intenzivno usredotočuje na prikupljanje informacija."
"Sama činjenica da postoji takvo curenje je ozbiljna, po našem mišljenju", rekao je Hultqvist. "Budući da postoje različite vrste scenarija koji bi mogli biti iza curenja, moramo ovo pažljivo i ozbiljno razmotriti." Danske vlasti su rekle da su mjehurići plina u Baltičkom moru bili promjera oko jednog kilometra. Švedska i Danska upozorile su brodove da izbjegavaju to područje.
Povećana neizvjesnost
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan i državni tajnik Antony Blinken razgovarali su u utorak sa svojim danskim kolegama o sumnjivom curenju plinovoda, koje je Sullivan opisao kao "očiglednu sabotažu". "SAD podupire napore u istrazi i nastavit ćemo naš rad na očuvanju energetske sigurnosti Europe", napisao je Sullivan kasnije na Twitteru.
Sjeverni tok 2 napunjen je ruskim plinom potkraj prošle godine u pripremi za planirano puštanje u rad, dok je Sjeverni tok 1 transportirao plin u Njemačku tek početkom ovog mjeseca. Ukrajina se dugo protivila plinovodima Sjeverni tok, tvrdeći da su osmišljeni kako bi oslabili njezin položaj kao jednog od glavnih kanala za ruski plin u Europu. Ruski plin je nastavio teći kroz Ukrajinu čak i nakon invazije, ali Moskva je zaustavila opskrbu kroz Sjeverni tok 1 prošlog mjeseca, pojačavajući energetsku krizu u Europi, prenosi Financial Times.
James Huckstepp iz tvrtke S&P Global Plattsa rekao je da su curenja povećala neizvjesnost na energetskom tržištu. "Vjerojatnost da se Sjeverni tok 1 vrati prije kraja godine u biti je pala s jedan na nula posto. Ali ostaje zabrinutost oko preostalih tokova plina kroz Ukrajinu i hoće li doći do smanjenja kasnije ove godine", rekao je.
Henning Gloystein iz Eurasia Groupa rekao je da su cjevovodi "osmišljeni da spriječe slučajnu štetu. S obzirom na to da su obje linije još uvijek pod pritiskom i da svaka ima kapacitet za cjevovod oko 165 milijuna kubičnih metara plina teškog metana dnevno, curenja ove veličine predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i okoliš". Nord Stream, operater plinovoda sa sjedištem u Švicarskoj, čiji je većinski dioničar ruska državna energetska kompanija Gazprom, rekao je da su incidenti "bez presedana", ali je sugerirao da će se većina metana koji istječe otopiti u vodi.
Sve o ratu u Ukrajini iz minute u minutu pratite ovdje.
