- Europska komisija predlaže novi paket oštrih sankcija Rusiji
- Referendum: 96% za pripojenje Rusiji, Zelenskij: To je farsa!
- Putin će se u petak obratiti ruskom parlamentu
- Rusija želi sastanak Vijeća sigurnosti UN-a zbog curenja plinovoda
- EU, a ni Srbija neće priznati referendume koje je Rusija provela u Ukrajini
- Bugarska, Poljska i Estonija savjetovale građanima da što prije napuste Rusiju
Tijek događaja:
I Moldavija ojačava obrambene snage zbog ruskih trupa
22:23 - Moldavija mora ojačati obranu jer Rusija ne poštuje njezinu neutralnost. Rekla je to prozapadna predsjednica te zemlje Maia Sandu u srijedu na nacionalnoj televiziji. Ta mala bivša sovjetska država, koja graniči s Ukrajinom i Rumunjskom, ove je godine podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji i oštro je osudila rusku invaziju na Ukrajinu. Ruske trupe nalaze se u otcijepljenoj moldavskoj regiji Transdnjestriji.
"Moldavija je neutralna zemlja, ali sada Rusija ne poštuje našu neutralnost držeći svoju vojsku na našem teritoriju. Stoga moramo ojačati našu obrambenu sposobnost", rekla je Sandu.
Ukrajina: U nekim regijama Rusija mobilizira sve muškarce određene dobi
21:22 - Ukrajinska vojska tvrdi da je u nekim dijelovima Rusije cjelokupna muška populacija unutar određenog dobnog raspona uključena u djelomičnu mobilizaciju koju je prošlog tjedna naredio predsjednik Vladimir Putin.
"U udaljenim područjima Ruske Federacije cjelokupno muško stanovništvo određene dobne kategorije podliježe mobilizaciji, unatoč nedostatku iskustva vojne službe i borbenog iskustva", navodi se.
SAD ne priznaje referendume i šalje još oružja Ukrajini
21:17 - Sjedinjene Američke Države neće priznati područja diljem Ukrajine koja su pripojena Rusiji nakon, kako ih je Bijela kuća nazvala, "ilegalnih i nelegitimnih" referenduma kojima je manipulirala Moskva.
"Na temelju naših informacija, svaki aspekt ovog referendumskog procesa bio je unaprijed insceniran i orkestriran od strane Kremlja", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre novinarima.
"Bez obzira na tvrdnje Rusije, ovo ostaje ukrajinski teritorij", dodala je.
SAD će, također, dati Ukrajini dodatnu vojnu pomoć u vrijednosti od 1,1 milijardu dolara. To uključuje 18 naprednijih raketnih sustava i drugog oružja za suzbijanje bespilotnih letjelica koje Rusija u posljednje vrijeme koristi protiv ukrajinskih trupa.
Rusija i talibani potpisali sporazum o energentima i pšenici
17:55 - Talibani su potpisali privremeni sporazum s Rusima o opskrbi Afganistana benzinom, dieselom, plinom i pšenicom, objavio je ministar trgovine i industrije Hadži Norudin Azizi. Azizi je rekao da njegovo ministarstvo radi na diverzifikaciji svojih trgovinskih partnera te da je Rusija talibanskoj vladi ponudila popust u odnosu na svjetske cijene roba.
To je prvi veći međunarodni gospodarski dogovor talibana otkad su se prije godinu dana vratili na vlast, a on bi mogao pomoći islamističkom pokretu da ublaži izolaciju koja ga je odvojila od svjetskog bankarskog sustava. Nijedna država formalno ne priznaje tu skupinu koja je vodila 20 godina dug rat protiv zapadnih sila i njihovih afganistanskih saveznika prije no što je osvojila Kabul nedugo nakon američkog povlačenja.
Zapadne države upozoravaju talibane da prije priznanja moraju promijeniti svoj odnos prema ljudskim pravima, posebice ženama, te da moraju dokazati da su prekinuli veze s međunarodnim militantnim skupinama. Talibane službeno ne priznaje ni Rusija, no Moskva je ugostila njihove čelnike uoči pada Kabula, a rusko veleposlanstvo jedno je od rijetkih preostalih u afganistanskoj prijestolnici. Azizi je Reutersu rekao da dogovor uključuje nabavku oko milijun tona benzina, milijun tona dizela, 500 tisuća tona LNG plina i milijun tona pšenice godišnje.
Ruska državna agencija TASS u srijedu je citirala posebnog ruskog izaslanika za Afganistan Zamira Kabulova koji je potvrdio ''početne dogovore'' oko goriva i hrane za Kabul. Azizi je rekao da će dogovor imati probni rok nakon kojeg se očekuje da će dvije strane potpisati dugoročni dogovor.
100.000 Rusa otišlo u Kazahstan, a 50.000 u Finsku
17:53 - Oko 100.000 Rusa prešlo je u susjedni Kazahstan u proteklih tjedan dana, piše CNN prenoseći izjavu Marata Kožejeva, zamjenika kazahstanskog ministra unutarnjih poslova. Od tih 100.000 Rusa više od 64.000 već je napustilo zemlju, rekao je Kožejev, ali nije precizirao u koje zemlje su otišli.
Također, granična straža Finske priopćila je da je više od 50.000 Rusa ušlo u tu zemlju nakon što je predsjednik Vladimir Putin prošloga tjedna proglasio djelomičnu mobilizaciju ruskih građana.
Srbija neće priznati rezultate separatističkih referenduma
17:45 - Srbija neće priznati rezultate "lažnih" referenduma održanih u četiri okupirane regije Ukrajine, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Ruska regija na granici s Gruzijom ograničila ulazak vozila
17:21 - Ruska republika Sjeverna Osetija koja graniči s Gruzijom i gdje u dugim kolonama stoje automobili s Rusima koji bježe pred vojnom mobilizacijom, priopćila je u srijedu da ograničava ulazak vozila na svoj teritorij. Kako navodi službena mreža mjesne vlade na Telegramu, čelnik te regije Sergej Menjajlo potpisao je izvršnu uredbu kojom se "ograničava ulazak putničkih vozila na teritorij Sjeverne Osetije", osim rezidentima i turistima.Po toj uredbi osobe koje putuju u ljetne kampove i u druge turističke objekte u toj republici bit će izuzete. Stanje pripravnosti proglašeno je u nekolikim okruzima, pa i u glavnom gradu Vladikavkazu.
Ova odluka će otežati kretanje između Vladikavkaza i Tbilisija, gruzijskoga glavnog grada 200 km južno, kamo su se sklonili mnogi Rusi od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini.
Nakon Putinova prošlotjednog proglašenja "djelomične" mobilizacije radi ofenzive u Ukrajini, deseci tisuća Rusa otišli su u susjedne zemlje, napose u Gruziju, Kazahstan i Mongoliju. Egzodus je tolik da su ruske sigurnosne službe u utorak otvorile "pokretni" ured za mobilizaciju na granici s Gruzijom kako bi zaustavile one koji žele pobjeći od vojske. Gruzijsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da gotovo 10.000 Rusa svakodnevno prelazi granicu.
Prijedlog novih EU sankcija Rusiji uključuje ograničenje cijene nafte
16:57 - Novi paket "oštrih sankcija" protiv Rusije, koji predlaže Europska komisija, "uspostavio bi pravnu osnovu" za ograničenje cijena nafte - rekla je danas predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen novinarima u Bruxellesu.
Rekla je da će ograničenje cijene nafte, koje je već dogovoreno na razini zemalja G7, pomoći u smanjenju prihoda Rusije s jedne strane, a s druge strane održati globalno tržište energije stabilnim". Novim paketom sankcija predlaže se i zabrana pružanja europskih usluga Rusiji i zabranu državljanima EU da budu članovi upravnih tijela ruskih državnih poduzeća.
“Rusija ne bi trebala imati koristi od europskog znanja i stručnosti”, napomenula je von der Leyen.
Norveška će rasporediti vojsku pored plinskih postrojenja
16:50 - Vojska će biti raspoređena u blizini norveških naftnih i plinskih postrojenja nakon sumnje da je na plinovodu Sjeverni tok u švedskim i danskim vodama izvedena sabotaža.
"Vojska će biti vidljivija u norveškim naftnim i plinskim postrojenjima", potvrdio je norveški premijer Jonas Gahr Stoere.
Norveška je već ranije najavila da će "pojačati pripravnost" oko naftnih i plinskih postrojenja.
EU predlaže novi paket sankcija Rusiji
16:16 - Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, predložila je novi paket "oštrih sankcija" protiv Rusije. Rekla je da bi to "dodatno ograničilo trgovinu" i uskratilo Rusiji oko 7,7 milijardi eura prihoda kroz zabrane uvoza. Dodala je da će oko 1300 pojedinaca i subjekata povezanih s Rusijom biti obuhvaćeno novim krugom predloženih sankcija te da će nova zabrana izvoza obuhvatiti dijelove za zrakoplove, elektroničke komponente i specifične kemijske tvari.
Rusija traži sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog curenja Sjevernog toka
16:11 - Moskva planira sazvati sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zbog štete na dva podmorska plinovoda Sjeverni tok, javlja Sky News. Jučer su zabilježena curenja iz plinovoda u Baltičkom moru, a seizmolozi su izvijestili o eksplozijama u moru oko cjevovoda između Njemačke i Rusije. Točan uzrok curenja i dalje je nepoznat, ali EU vjeruje da se radi o "činu sabotaže".
Američko veleposlanstvo poslalo poruku građanima u Rusiji
13.50 - Američko veleposlanstvo u Moskvi pozvalo je svoje građane da odmah napuste Rusiju, objavila je ruska Gazeta.
Švedska otvorila istragu curenja plina
13.45 - Švedska policija otvorila je službenu istragu o curenju plina iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2, koju provodi u suradnji s uredom javnog tužitelja. Tužitelji će na osnovu izvještaja policije odlučiti o sljedećim korazima, rekao je za CNN Karl Jigland iz službe za odnose s javnošću javnog tužitelja. Švedska policija je ranije objavila da incident tretiraju kao "tešku sabotažu", dodajući da je "ta kvalifikacija podložna promjeni". Švedska premijerka Magdalena Andresson jučer je, podsjetimo, rekla da je incident "vjerojatno posljedica namjernog čina".
Čelnici Luhanska i Hersona traže od Putina pripojenje Rusiji
13.44 - Proruske vlasti ukrajinskih oblasti Luhanska i Hersona u srijedu su objavili da će ruskom predsjedniku Vladimiru Putini službeno podnijeti zahtjev za pripojenje Rusiji, dan nakon referenduma koje je zapad uvelike osudio. "Dragi Vladimire Vladimiroviču (...) tražim vas da razmotrite pridruženje Narodne Republike Luhansk Rusiji, kao dijela Ruske Federacije", izjavio je proruski čelnik Leonid Pasečnik. "Svjesni smo povijesnih, kulturnih i duhovnih veza s višenacionalnim narodom Rusije", kazao je Pasečnik, dodavši da je pridruženje Rusiji san tamošnjih stanovnika. Pasečnik je, kao i čelnik Donecka Demis Pušilin, najavio odlazak u Moskvu kako bi formalizirao pridruženje Rusiji. Slično pismo je Putinu poslao i Vladimir Saldo, čelnik okupacijskih vlasti u Hersonu.
'Amerika je sve bliže tome da postane sudionik rata u Ukrajini'
12.55 - Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov danas je na redovnom brifingu za novinare rekao da je "Amerika sve bliže tome da postane sudionik rata" u Ukrajini. Peskov je odbacio sugestije da je Rusija odgovorna za sabotažu plinovoda Sjeverni tok 1 i 2. "Takve tvrdnje su predvidljive i predvidljivo glupe", rekao je Peskov. Rekao je u dnevnom konferencijskom pozivu s novinarima da je potrebno istražiti incident i da se ne zna rok popravka oštećenih cjevovoda.
Europa istražuje navode Njemačke, Danske i Švedske o napadima koji su uzrokovali curenje plina iz dva ruska plinovoda u Baltičko more. "To je prilično predvidljivo i predvidljivo glupo", rekao je Peskov na tvrdnje da je Rusija možda odgovorna za navodni napad. "To je veliki problem za nas jer su, kao prvo, obje linije Sjevernog toka 2 napunjene plinom - cijeli sustav je spreman za pumpanje plina, a plin je jako skup...Sada plin odlazi u zrak", rekao je glasnogovornik Kremlja.
"Prije iznošenja bilo kakvih tvrdnji, trebali bismo pričekati istragu ovih pukotina, je li došlo do eksplozije ili ne", napomenuo je Peskov. Informacije o incidentu mogu se očekivati iz Danske i Švedske, dodao je. Nord Stream AG, operater mreže, objavio je u utorak da su tri od četiri obalne linije plinovodnog sustava Sjeverni tok pretrpjele "neviđenu" štetu u jednom danu. Plinovod Sjeverni tok nije isporučivao plin do trenutka incidenta. Sjeverni tok 1 izvijestio je o značajnom padu tlaka koje je uzrokovano curenjem plina iz obje linije plinovoda, dok je Sjeverni tok 2 objavio da je u ponedjeljak zabilježen nagli pad tlaka u liniji A.
Ukrajina tvrdi da nikada neće pristati na ruske ultimatume
11.50 - Ukrajina je u srijedu rekla da su referendumi u četiri ukrajinske oblasti o pridruženju Rusiji "ništavni i bezvrijedni" te da će Kijev nastaviti u nastojanjima da oslobodi svoja područja pod ruskom okupacijom. Ukrajina je pozvala međunarodne partnere da nametnu još strože sankcije Rusiji a Kijevu dostave još više vojne pomoći. Ministarstvo vanjskih poslova je također poručilo da Ukrajina nikada neće pristati na ruske ultimatume. "Prisiljavajući ljude pod prijetnjom oružja da ispune neki listić je još jedan u nizu ruskih zločina tijekom agresije na Ukrajinu", dodaje se u priopćenju.
Opisujući referendume kao prevaru, ministarstvo ističe da oni "nemaju nikakve veze s izražavanjem volje" naroda i stoga nemaju nikakve posljedice za ukrajinski "administrativno teritorijalni sustav i međunarodno priznate granice". Proruske vlasti u ukrajinskim oblastima Zaporižija, Herson, Luhansk i Doneck su u utorak proglasili pobjedu na referendumima o pridruženju Ruskoj Federaciji. Kijev odgovara da ima pravo vratiti svoj teritorij vojnim i diplomatskim sredstvima i da će nastaviti na tome raditi. "Pokušaji Moskve da uspostavi nove linije razgraničenja ili oslabi međunarodnu potporu Ukrajini neće uspjeti", piše u priopćenju. Ukrajina od EU-a, NATO-a i G7 posebice očekuje vojnu pomoć, uključujući tenkove, borbene zrakoplove, dalekometno topništvo te sustave protuzračne obrane.
Ukrajinski rat ide na Baltik
11.39 - Profesor Michael Clarke, sigurnosni i obrambeni analitičar, rekao je da su curenje plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru izazvale "tri eksplozije u blizini morskog dna". Dodao je da se "jasno radi o činu sabotaže", jer vam je potrebna podmornica da izazovete takav kaos pod vodom, piše Sky News.
"Ovo nije neki slučajni teroristički čin, to mora biti vlada. Jedina vlada koja bi stvarno mogla imati koristi od toga, na neobičan način, je Rusija – niti jedna od europskih vlada to ne bi htjela učiniti."
Njegovi komentari dolaze nakon što je Danska rekla da su "namjerne radnje" uzrokovale takva curenja u cjevovodima koji prolaze ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke. "Privatno, svi su uvjereni da je ovo sabotaža koju je inspirirao Kremlj", rekao je profesor Clarke.
"Ovo je strateški autogol jer iako povećava osjećaj izolacije da neće biti ruskog plina za Europu ove zime, zapravo potpuno uništava ruski kredibilitet kod europskih kupaca za sljedećih nekoliko generacija."
Upitan zašto bi to učinili, profesor Clarke je rekao da pretpostavlja da su Rusi željeli "stvoriti nesigurnost da bi toga moglo biti još više". "To otvara novu frontu u ratu. To znači da ukrajinski rat sada ide na Baltik."
Incident na Baltičkom moru
11.19 - Danski ministar obrane rekao je da "postoji razlog za zabrinutost o sigurnosti u regiji Baltičkog mora". Morten Bodskov je rekao, govoreći o vjerojatnoj sabotaži plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 kao najnovijem primjeru nesigurnosti u baltičkoj regiji: "Rusija ima značajnu vojnu prisutnost u Baltičkom moru. Očekujemo da će nastaviti zveckati oružjem", rekao je Bodskov nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Bruxellesu.
Norveška šefica diplomacije Anniken Huitfeldt na Twitteru je objavila da je norveška vlada "duboko zabrinuta zbog eksplozija i curenja plina na dnu Baltičkog mora". Potvrdila je da je o incidentu razgovarala sa svojim kolegama iz Švedske i Danske. "Suradnja je ključna, a Norveška je spremna pomoći", napisala je Huitfeldt.
Privođenje starije žene
10.40 - Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova, objavio je snimku za koju tvrdi da je nastala u Rusiji, ali za koju nije poznato kada je i gdje nastala. Snimka pokazuje svađu starije žene s policijom. "Ruska policija pokušava uhititi baku koja je rekla istinu. Pogledajte broj ljudi okolo koji samo snimaju i šute", napisao je Geraščenko.
"Hoćete li s nama svojevoljno?" pita policajac. "Neću s vama dobrovoljno", odgovara žena. "Nećete?", "Nemam ništa protiv mobilizacije. Mobilizirajte cijelu zemlju ako vam treba topovsko meso", govori žena.
"Morat ćemo upotrijebiti silu", kaže policajac. "Učinite to", odgovara ona, a u tom trenutku policajci pokušavaju privesti ženu, ali prigovaraju im ljudi koji su se tu okupili. "Privodite li svoju baku tako", govori muškarac sa strane.
"Ne želim ići s vama jer ste kriminalci. Privodite nedužne ljude", kaže žena i dodaje da je ona samo šetala. Kaže da i nije imala nikakav slogan pa da se može pretpostaviti da se radi o nekakvom prosvjedu protiv mobilizacije, a na kraju je policajci privode dok ljudi viču da je to sramota.
Gužva na granici
10.11 - Gužve vladaju na granicama Rusije i Gruzije. Rusi masovno bježe od mobilizacije što se može vidjeti i na snimci koju je objavila ukrajinska Nexta. Riječ je o graničnom prijelazu Gornji Lars.
Prvi mobilizirani Rusi stigli na frontu
9.33 - Samo tjedan dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio "djelomičnu" mobilizaciju, prvi mobilizirani Rusi stigli su na bojišnicu, tvrdi ukrajinski guverner Luhanske oblasti Serhij Hajdaj. Mobiliziranim Rusima pune se redovi Prve ruske tenkovske armije, tvrdi Hajdaj. "Nisu dobili baš nikakvu obuku", rekao je ukrajinski guverner.
Bugarska, Poljska i Estonija savjetuju svojim građanima da što prije izađu iz Rusije
9:00 - Bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova savjetovalo je svim svojim građanima da hitno napuste teritorij Rusije. Pozvani su na korištenje svih mogućih načina kretanja s obzirom na aktualnu kompliciranu putnu situaciju u zemlji.
Onima koji su odlučili ostati u Rusiji savjetovano je da "povećaju oprez, izbjegavaju mjesta masovnog okupljanja ljudi i pažljivo prate razvoj situacije". Ako je potrebno, Bugari se mole da kontaktiraju veleposlanstvo u Moskvi ili generalni konzulat u Sankt Peterburgu.
Kasnije istog dana, Ministarstvo vanjskih poslova Poljske savjetovalo je svojim građanima da učine isto. Također je izdao preporuke Poljacima da ni iz kojeg razloga ne putuju na ruski teritorij. Onima koji su već u Ruskoj Federaciji, bilo trajno ili na odmoru, rečeno je da je sigurnije odmah se vratiti u domovinu.
S obzirom na trenutnu političku situaciju, poljsko Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je "najvišu razinu prijetnje". Ranije istog dana Ministarstvo vanjskih poslova Estonije uputilo je sličan poziv svojim građanima da napuste Rusiju, prenosi nashaniva.com.
Meloni poručila Ukrajini da može računati na nju
8:50 - Talijanska nacionalistička političarka Giorgia Meloni koja bi trebala postati nova premijerka obećala je svoju punu potporu Kijevu nakon što je primila čestitke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija za izbornu pobjedu.
Talijanska krajnje desna stranka Braća Italije, koju predvodi Meloni, osvojila je 26 posto glasova na netom održanim izborima, a njezina desna koalicija ima uvjerljivu većinu u parlamentu, pokazali su konačni rezultati izbora objavljeni u utorak. Meloni bi trebala postati prva žena na čelu talijanske vlade.
U tvitu kasno u utorak, Zelenskij je rekao da se raduje "plodonosnoj suradnji s novom vladom". Meloni mu je ubrzo odgovorila, rekavši da može "računati na našu lojalnu potporu za slobodu ukrajinskog naroda. Ostajte jaki i sačuvajte svoju vjeru postojanom", napisala je na engleskom na Twitteru.
Meloni je bila jedna od rijetkih talijanskih političkih vođa koja je svesrdno podržala odluku premijera na odlasku Marija Draghija da isporuči oružje Ukrajini, iako je bila u opoziciji njegovoj vladi. Nasuprot tome, Melonina dva politička saveznika, Liga i Forza Italia, koji su bili u Draghijevoj koaliciji, bili su puno suzdržaniji što odražava njihove povijesno bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Naglašavajući dubinu tih veza, čelnik stranke Forza Italia Silvio Berlusconi rekao je prošli tjedan da je Putin bio "natjeran" na invaziju Ukrajine.
Predsjednik ruske Dume: Referendum daje priliku da napravimo planove za budućnost
8:49 - Vjačeslav Volodin, predsjednik ruske Državne dume, pozdravio je "rezultate" referenduma koje su ruske vlasti organizirale u okupiranim regijama Ukrajine. Tass prenosi da je Volodin na svom Telegram kanalu rekao da "usvojena odluka spašava milijune ljudi od genocida".
Objavljujući grafiku onoga za što vlasti tvrde da su rezultati, rekao je "to nam daje priliku da zajedno napravimo planove za budućnost".
Preko 580 ratnih zločina zabilježeno u oslobođenoj Harkovskoj oblasti
8:44 - Prema ukrajinskoj glasnogovornici Ministarstva unutarnjih poslova Aljoni Matveevoj, od 23. rujna policijski istražitelji zabilježili su više od 582 ratna zločina koje su počinile ruske snage u Harkovskoj oblasti, javlja Kiyiv Independent. Matveeva je također izvijestila medije da je od početka ekshumacija u Iziumu policija identificirala 212 preminulih žena, više od 190 muškaraca, petero djece, a pronađena su i 22 pripadnika Oružanih snaga. Spol 12 tijela još nije identificiran.
Institut za rat: Rusija bi invaziju mogla preoblikovati u 'protuterorističku operaciju'
8:40 - Institut za rat rekao je u svojoj posljednjoj procjeni da bi ruski dužnosnici mogli pokušati opravdati svoju okupaciju ukrajinskog teritorija, koji će uskoro biti pripojen, kao "protuterorističku operaciju". Sergej Aksjonov, šef Krima kojeg je imenovala Rusija, rekao je 26. rujna da bi ruski dužnosnici mogli privremeno zatvoriti nuklearnu elektranu Zaporožje dok provode svoje "protuterorističke operacije" na novopripojenim teritorijima, citirajući ruski savezni zakon koji dopušta obustava radioloških postrojenja tijekom protuterorističkih napora.
Michel: EU neće priznati lažne referendume
8:30 - Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da Europska unija neće priznati referendume provedene u četiri oblasti u Ukrajini ni njihove rezultate.
“Lažni referendumi. Lažni rezultati. Nećemo priznati ni jedno ni drugo”, napisao je Michel na Twitteru.
Danska premijerka: Curenja na plinovodu Sjeverni tok su 'namjerne radnje'
8:15 - Premijerka Danske, Mette Frederiksen, izjavila je jučer za CNN da njezina vlada vjeruje da su curenja koja su se dogodila na plinovodu Sjeverni tok u utorak bila "namjerne radnje".
Veliko curenje plina pogodilo je jučer plinovod koji Europu opskrbljuje energijom, a mnogi europski čelnici optužili su Rusiju za sabotažu. Na pitanje vidi li ovaj potencijalni napad kao objavu rata, rekla je "Ne…ne vidimo izravnu vojnu prijetnju protiv Danske."
Kanada: Nove sankcije Moskvi zbog "lažnih" referenduma
8:11 - Kanada će uvesti nove sankcije Moskvi zbog "lažnih" ruskih referenduma u četiri okupirane regije Ukrajine, rekao je u utorak premijer Justin Trudeau. Trudeau je rekao da Kanada nikada neće priznati rezultate referenduma ili ruski pokušaj nezakonite aneksije ukrajinskih teritorija.
"Namjeravamo uvesti nove sankcije protiv osoba i entiteta koji su sudionici ovog posljednjeg pokušaja potkopavanja načela državnog suvereniteta i koji dijele odgovornost za besmisleno krvoproliće diljem Ukrajine koje se upravo događa", rekao je Trudeau u priopćenju.
Proruski dužnosnici u okupiranim ukrajinskim regijama izvijestili su da se većina stanovništva izjasnila za pripojenje Rusiji na referendumima koje su Kijev i Zapad osudili kao lažne. Izjašnjavanje je provedeno u četiri oblasti - Donecku, Luhansku, Zaporižji i Hersonu koje čine oko 15 posto ukrajinskog teritorija. Trudeau je rekao da Kanada radi na zajedničkom odbacivanju "nelegitimnih glasova" s međunarodnim partnerima i saveznicima.
Putin će se u petak obratiti ruskom parlamentu
7:30 - Prema britanskom ministarstvu obrane, ruski predsjednik Vladimir Putin u petak će se obratiti ruskom parlamentu te vjerojatno objaviti službeno priključenje osvojenih ukrajinskih teritorija.
U priopćenju Ministarstva obrane stoji: "Predsjednik Putin treba se obratiti oba doma ruskog parlamenta u petak, 30. rujna. Postoji realna mogućnost da će Putin iskoristiti svoje obraćanje kako bi službeno najavio priključenje okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji. Referendumi koji su trenutno u tijeku na ovim teritorijima trebali bi završiti 27. rujna.
Ruski se čelnici gotovo sigurno nadaju da će se svaka najava pristupanja smatrati opravdanjem 'specijalne vojne operacije' i da će konsolidirati patriotsku potporu sukobu. Ova će težnja vjerojatno biti potkopana sve većom domaćom sviješću o nedavnim neuspjesima Rusije na bojnom polju i značajnom nelagodom zbog djelomične mobilizacije najavljene prošlog tjedna."
Na referendumu 96% za priključenje Rusiji
7:15 - Dužnosnici postavljeni u okupiranim ukrajinskim regijama tvrde da imaju gotovo potpunu podršku za pridruženje Rusiji. Ruski izvori izvijestili su da se 96% glasača želi pridružiti Putinovom režimu. Birališta su zatvorena u Donjecku i Lugansku na istoku te Hersonu i Zaporožju na jugu, dok Putin očajnički pokušava učvrstiti osvojena područja u Ukrajini.
Zapadni čelnici već su oštro osudili referendum, a ukrajinski predsjednik Zelenskij nazvao ga je ilegalnim. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozvao je EU da uvede "izuzetno ozbiljne" sankcije Rusiji.
Saudijski veleposlanik: Oslobađanje Prebega i ostalih trajalo je mjesecima
7:09 - Pregovori o razmjeni ratnih zarobljenika Rusije i Ukrajine, među kojima je bio i hrvatski državljanin Vjekoslav Prebeg, trajali su mjesecima, kazao je Hini saudijski veleposlanik u BiH Osama bin Dahil Al-Ahmedi. Desetorica stranih ratnih zarobljenika, među kojima je bio i Prebeg, oslobođena su prošli tjedan u sklopu razmjene zatvorenika između Rusije i Ukrajine. Glavni posrednik u tim pregovorima bio je saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman.
Saudijski veleposlanik u BiH, koji nerezidentno pokriva i Hrvatsku, izjavio je Hini da je saudijski princ "od samoga početka bio zainteresiran, koliko je to bilo moguće, da se ublaži žestina krize između dviju zemalja" i zato je još 3. ožujka ove godine u odvojenim telefonskim razgovorima ponudio svoju pomoć ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i ukrajinskom Volodimiru Zelenskiju. U travnju je, pak, izrazio spremnost Putinu i tadašnjem britanskom premijeru Borisu Johnsonu da "posreduje u oslobađanju dvojice britanskih zatočenika za određeni broj zatočenika koji su se nalazili u Ukrajini", dodao je Al-Ahmedi.
Čim je princ Mohamed bin Salman saznao da postoje i drugi strani zarobljenici, kazao je Al-Ahmedi, "u posredničke napore uključio je i njih". "Kao što je to slučaj u takvim kompliciranim uvjetima, ovakve vrste posredništva traju duži vremenski period", naglasio je saudijski veleposlanik. Saudijske vlasti preuzele su desetoricu stranih zarobljenika, koji su se borili na ukrajinskoj strani, i prevezle ih u Saudijsku Arabiju, a potom su prevezeni u njihove matične zemlje. Oslobođena su petorica Britanaca, dvojica Amerikanaca, Marokanac, Šveđanin i Hrvat.
Vjekoslav Prebeg je uhićen u travnju kod Mariupolja i optužen da je kao ukrajinski plaćenik sudjelovao u rušenju vlasti te mu je prijetila smrtna kazna. U kolovozu se izjasnio da nije kriv pred sudom u Doneckoj Narodnoj Republici gdje mu se sudilo zajedno s jednim Šveđaninom i trojicom Britanaca. Na pitanje kako je došlo do oslobađanja hrvatskog državljanina Prebega i koja je bila uloga hrvatske vlade u tom procesu, veleposlanik je odgovorio da se saudijski princ "uključio u dijalog i konzultacije s relevantnim stranama i zainteresiranim zemljama kako bi se realiziralo oslobađanje stranih zatočenika".
U ovom saudijskom posredništvu razmijenjeno je više od 250 ratnih zarobljenika, ali je bila prva razmjena od početka rata u Ukrajini u koju su bili uključeni strani borci. Saudijske vlasti naglašavaju da njihova zemlja od posredništva nema nikakve konkretne koristi. "Saudijska Kraljevina potvrđuje veliku opredijeljenost da izvrši svoju humanu zadaću u rješavanju velikog broja neriješenih pitanja u različitim zemljama i regijama, daleko od bilo kakvih drugih poimanja ili pokušaja da se iza svega toga ostvari neka korist", poručio je Al-Ahmedi.
Oko 300 ruskih oporbenih novinara preselilo u Latviju
7:03 - Protjerani u Latviju nakon ruskog napada na Ukrajinu, ruski slobodni mediji dali su si u zadaću da pružaju neovisne informacije milijunima sunarodnjaka izloženima propagandi Kremlja. "Oni koji kontroliraju informacije, kontroliraju situaciju", rekao je Tihon Dzjadko, glavni urednik neovisnog ruskog TV kanala Dožd, koji sada ima sjedište u Rigi. Rekao je da je cilj njegove televizijske postaje da omogući ljudima pristup "realnim informacijama o onome što se događa, a ne propagandi koju šire ruske TV postaje".
Moskva pokušava blokirati novinske portale koje smatra disidentskima i ograničila je pristup glavnim društvenim medijima. "Srećom, može se doći do informacija iz Rusije putem interneta, društvenih medija. Digitalna 'željezna zavjesa' nije dovoljno jaka", rekao je za AFP.
Nekoliko drugih medija također je pronašlo utočište u glavnom gradu Latvije kao što su Nova Gazeta Europa i moskovski ogranak Deutsche Wellea. Grad je domaćin i neovisnom portalu Meduzi od 2014. godine.
Oko 300 ruskih oporbenih novinara preselilo se od veljače u tu baltičku zemlju, po novinarki Dožda, Valeriji Ratnikovoj. Latvija, čija ruska manjina čini 30 posto stanovništva, zabranila je sve televizijske postaje bazirane u Rusiji zbog širenja propagande, huškanja na rat i prijetnje nacionalnoj sigurnosti.
Drugi novinari, umjetnici i oporbeni aktivisti iz Bjelorusije i Rusije pronašli su sigurnost u susjednim baltičkim zemljama Estoniji i Litvi. Za Dzjadka i njegove zaposlenike, odlazak je bio nešto o čemu nisu morali ni razmišljati. "Doznali smo da će policija izvesti raciju u našem uredu i da će naši novinari biti uhićeni i optuženi za ekstremizam i izdaju", rekao je. "Pronašli smo karte za Istanbul i za nekih sat vremena spakirali smo tri kovčega, probudili djecu i otišli na aerodrom". Danas šezdesetak Rusa u egzilu radi za Dožd u inozemstvu, u Rigi, Francuskoj, Gruziji i Nizozemskoj.
Potražnja postoji, rekao je Dzjadko. Istaknuo je da čak i vladine ankete pokazuju da se 30 posto Rusa, njih 45 milijuna, "što je golema brojka", protivi ratu u Ukrajini. "Puno ljudi u Rusiji razumije sve. Ne podržavaju rat, ne podržavaju svojeg predsjednika Putina, ali se samo boje išta reći", rekao je.
Zelenskij: Referendum je farsa
0:18 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ponovno je u utorak osudio referendum koji su proruske vlasti provele u četiri ukrajinske pokrajine nazvavši ga farsom te izjavio da će Ukrajina braniti svoje ljude koji žive pod okupacijom.
"Ova farsa na okupiranim područjima ne može se nazvati čak ni imitacijom referenduma", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
Proruske vlasti četiriju ukrajinskih pokrajina pod nadzorom Rusije objavile su u utorak da se prema prvim rezultatima referenduma o pripojenju Rusiji izjasnilo 96 posto birača.
Zelenski je rekao kako će Ukrajina braniti svoje ljude koji još uvijek žive pod okupacijom u četiri područja u kojima su održan referendum, u regijama Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona te u dijelovima regije Harkiv koji je još uvijek pod okupacijom.
Ne iznoseći detalje, najavio je dobre vijesti koje će uskoro stići s fronta. "Napredujemo i oslobodit ćemo našu zemlju", rekao je.
