Pandemija koronavirusa je na dva mjeseca prekinula "poremećene" političke planove na ovim prostorima. Nakon što su zaštitne mjere popustile ili je svima naprosto prekipjelo u karanteni, Crnogorci su se vratili protestnim litijama (liturgijama) prosrpskih snaga i Srpske pravoslavne crkve protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Državni aparat je reagirao pritvaranjem episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija i još sedmorice svećenika zbog održavanja litije na praznik Svetog Vasilija Ostroškog. Policija je svoj potez pravdala epidemiološkim mjerama protiv širenja koronavirusa, koje između ostalog uključuju i zabranu javnih okupljanja, no onda su se dogodila još veća i neugodnija okupljanja građana.
Najprije je prosrpski političar i vođa oporbenog Demokratskog fronta Andrija Mandić, inače osuđen zbog pokušaja puča u listopadu 2016. godine, otvoreno u Skupštini Crne Gore pozvao na blokadu svih prometnica u zemlji kako bi se "konačno završilo s ovom vlašću". No, dodao je kako je "teška srca" odustao od te ideje na poziv mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija. No, Crnogorci nisu.
Oni su se u Nikšiću, Pljevljima i na cesti Andrijevica - Berane sukobili s policijom, koja je na njih bacala suzavac. Prosvjednici su im uz salve kamenja upućivali i salve uvreda, najčešće da su - ustaše!
Političke bitke na obje strane
Naravno, obnove starih podjela su usko vezane uz parlamentarne izbore u Crnoj Gori, ali i Srbiji. Ondje je već počela burna predizborna kampanja s čestim sukobima pristaša vladajućih i oporbe. Srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću je bitno da se te tenzije smire i preliju preko granice, a za to ima tri razloga. Najprije želi kapitalizirati svoje "mučeništvo" u borbi protiv pandemije koronavirusa. Time, pak, želi skrenuti pozornost s nadolazeće gospodarske krize, ali i kosovskog pitanja, gdje ne stoji najbolje. Osim toga, poraz njegove Srpske napredne stranke na predstojećim parlamentarnim izborima znači nestanak ideje o ponovnom ujedinjenju s Crnom Gorom, što sve glasnije zazivaju prosrpske i proruske snage u toj zemlji.
Njegov crnogorski kolega, Milo Đukanović odlučio je krajem prošle godine spornim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti krenuti u posljednju bitku za jačanje crnogorske državnosti te definiranje nacionalnog i vjerskog identiteta zemlje. Jedno od oružja je i traženje autokefalnosti (samostalnosti) Crnogorske pravoslavne crkve, koju Srbija i njihova Pravoslavna crkva ne žele prihvatiti i priznati. Naime, SPC je jak adut prosrpskim težnjama u Crnoj Gori i simbol negiranja zasebnog crnogorskog identiteta.
Đukanović je tim zakonom ozbiljno uzdrmao Vučićevu politiku u svojoj zemlji, ali i sebi donekle osigurao poziciju snažnog i beskompromisnog vođe prije izbora. No, s bliženjem izbora u Srbiji procjenjuje se da će tenzije samo porasti, pa su uhićenje pravoslavnih svećenika i kasniji neredi, vjerojatno početak bitke koja će odlučiti tko će zabiti svoju zastavi na vrh Lovćena. Aduti su trenutno na strani crnogorske vlasti, jer je njihova zemlja u NATO-u te je najdalje odmakla u predpristupnim pregovorima s Europskom unijom, piše Jutarnji.
Miješanje u unutarnje poslove
Vučić tvrdi da je situacija u Crnoj Gori teška i navodi da s "jedne strane, ne smijete se miješati u unutrašnje stvari druge države", ali u pitanju je SPC i "jedan dio našeg naroda." Poručio je da će Srbija biti "uz svoj narod". To su spočitnuli i u vladajućoj crnogorskoj stranci, Demokratskoj partiji socijalista, tvrdeći da se Srbija miješa u unutarnje poslove Crne Gore.
"Izjave srpskih političara na jučerašnji događaj u Nikšiću predstavljaju neprimjereno miješanje u unutarnja pitanja Crne Gore i spadaju u domenu predizbornog marketinga. Srbiju se ovaj događaj tiče samo u toj mjeri što službeni organizatori ovog skupa imaju sjedište u toj susjednoj državi, a političari koji su pozivali na skup, logističku i političku podršku dobivaju od srpskih dužnosnika te se pitaju zašto Srbija kažnjava prosvjednike u Srbiji i zbog zdravlja ljudi zabranjuje veća vjerska okupljanja", poručuju iz DPS-a.
Rusija se u ovom sporu otvoreno svrstala na stranu Srbije, jer je prije nekoliko dana ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na predavanju studentima moskovskog fakulteta međunarodnih odnosa rekao da će dobri odnosi Rusije i Crne Gore biti obnovljeni, kada s vlasti odu oni koji provode rusofobnu politiku. Neki crnogorski analitičari smatraju da se u najnovijoj eskalaciji tenzija vidi utjecaj Kremlja.
