Uoči posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Saudijskoj Arabiji koncem ovoga tjedna, Washington je objavio informaciju da Rusija možda pregovara s Iranom o nabavi stotine iranskih vojnih dronova za rat u Ukrajini. Izjavio je to u ponedjeljak Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost.
"Iranska vlada ubrzano se priprema isporučiti Rusiji nekoliko stotina bespilotnih letjelica, uključujući one naoružane", rekao je Sullivan novinarima.
Washington ima informacije da bi Teheran mogao obučavati ruske snage za korištenje bespilotnih letjelica. Sve to isprva zvuči nevjerojatno jer se o Moskvi obično govori kao moćnoj "tvornici oružja", a ne o zemlji koja bi "žicala" dronove od Irana, zemlje koja je navodno pod sankcijama, a izvozi dronove. Islamska Republika svoje je dronove već prodavala Venezueli, a nedavno je otkrila da ih izrađuje i u jednoj tvornici u Tadžikistanu, piše za The Jerusalem Post vojni analitičar Seth J. Frantzman.
U priči o iranskim dronovima važan je tajming
Priča o dronovima ima više dimenzija. Tajming je jako važan. Ova priča, naime, dolazi u vrijeme kad Biden stiže na Bliski istok. I Izrael i Saudijska Arabija bili su žrtve iranskih prijetnji dronovima. Saudijska Arabija pretrpjela je najveći teret napada bespilotnim letjelicama koje je Iran izvezao u Jemen. Teheran je također koristio dronove izravno protiv Saudijske Arabije u napadu na postrojenja za preradu nafte u Abqaiqu 2019. godine. Iranske bespilotne letjelice također su korištene protiv brodova u Omanskom zaljevu i za ometanje američkih ratnih brodova. Osim toga, Iran je koristio dronove u Iraku, gdje ih je davao svojim tamošnjim jatacima. Iranske bespilotne letjelice gađale su i autonomnu regiju Kurdistan. Teheran ih je koristio i u Siriji za gađanje američkih snaga u garnizonu Tanaf, također i protiv izraelskih zračnih snaga. Posve je jasno da je Iran regionalna sila kada su bespilotne letjelice u pitanju.
No, nije samo stvar u tajmingu. SAD već neko vrijeme govori o iranskoj prijetnji dronovima, a Kongres je dao podršku borbi protiv iranskih bespilotnih letjelica. Izraelska tehnologija je ključ u borbi protiv bespilotnih letjelica. Izraelski sustavi protuzračne obrane koje podupire SAD, poput "Željezne kupole" (Iron Dome) i "Davidove praćke" (David's Sling) ključni su za zaštitu od napada iranskih bespilotnih letjelica i projektila.
Štoviše, piše Frantzman, nova laserska protuzračna obrana koju razvija Izrael i koja će biti predstavljena Bidenu tijekom njegova posjeta Izraelu, važan je dio višeslojne obrane od dronova. Izrael ima mnoge druge sustave za zaustavljanje napada bespilotnim letjelicama, poput raketa Barak i projektila koji se lansiraju iz zraka - iz borbenih zrakoplova ili helikoptera. Na taj način Jeruzalem je nedavno neutralizirao bespilotne letjelice Hezbollaha, militantne organizacije koja ih nabavlja od Irana.
Ima li ih Iran previše, ako će Rusiji dati 'na stotine'?
Govori se i o tijesnijoj suradnji Izraela, SAD-a i Zaljevskih država u pogledu protuzračne obrane. Iran se usprotivio ovom konceptu i nedavno zaprijetio. No, šira slika posve je jasna: iranska prijetnja bespilotnim letjelicama dovela je do toga da SAD, Izrael i države poput Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije sada bolje razumiju prijetnju koju ova ratoborna islamska zemlja predstavlja.
Međutim, izvješća o tome da Iran prodaje ili isporučuje bespilotne letjelice Rusiji novi su sloj ove priče. Ako Teheran daje dronove Rusiji, znači li to da ih ima previše? Znači li to da ih Iran ne treba toliko na Bliskom istoku? Je li Iran toliko preplavljen bespilotnim letjelicama da ih Rusiji može dati na "stotine" ili je Iranu potrebna financijska pomoć Rusije za druge vojne programe, poput raketnog i nuklearnog? Frantzman piše kako se nameću još mnoga pitanja. Primjerice, ponestaje li zaista Moskvi toliko oružja da su joj potrebni iranski dronovi? Hoće li Iran time naštetiti svojim odnosima s Kijevom? Zašto su SAD tu informaciju otrkile baš sada? Pokušava li SAD pokazati da je Iran ključni saveznik Rusije i da mu se ne može vjerovati? Upozoravaju li veze Teherana i Moskve na opasnost oko ikakvog novog dogovora s Iranom?
Čini se da to učvršćuje veze SAD-a s Izraelom i njihovu zajedničku zabrinutost oko Irana. Ako Bijela kuća jasno upire prstom u Kremlj, onda bi ojačao i stav Izraela da je Iran prijetnja regiji. To je velika promjena u odnosu na retoriku Obamine administracije koja je željela dogovor s Iranom. Neki u Obaminoj administraciji bili su kritični prema Izraelu smatrajući da Islamska Republika obećava "umjerenost". Sada vidimo da Iran sa svojim dronovima predstavlja veliku prijetnju i da podržava rusku agresiju na Ukrajinu.
Mogu nositi bojeve glave i služiti kao kamikaze
Iranska prijetnja bespilotnim letjelicama posljednjih je godina snažno porasla. Iran ih koristi već desetljećima, ali ih sada mnogo više može naoružati i koristiti za precizne napade. Iranske bespilotne letjelice mogu nositi bojeve glave i djelovati kao kamikaze. Neke mogu služiti i za nadzor. Drugima se, očito, može upravljati iz kontrolnog centra, što znači da mogu letjeti i vratiti se u bazu.
Zašto Rusiji trebaju te bespilotne letjelice? Želi li ih kao kamikaze ili samo za izviđački nadzor? Želi li ih koristiti u Ukrajini jer se boji gubitka borbenih zrakoplova? Ili ih želi isprobati protiv sustava protuzračne obrane poput HIMARS-a koje je SAD dostavio Ukrajini? Izvještaji kažu da je HIMARS pomogao ukrajinskim snagama da unište rusku logistiku i uspore rusko napredovanje u Donbasu. Rusija bi na to mogla odgovoriti bespilotnim letjelicama.
Rusija je već imala neke vrste dronova, piše Frantzman podsjećajući kako je prije nekoliko godina, boraveći na ukrajinskoj fronti u Donbasu, čuo ruske bespilotne letjelice. Rusija ih, dakle, ima, ali čini se da joj nedostaje dronova srednej veličine i onih najvećih. Ne zna se ima li Moskva naoružane bespilotne letjelice i one koje mogu obavljati ulogu kamikaza.
Ako Moskva i Teheran prodube veze...
Možda je pravi razlog zbog kojih rusko-iranski aranžman oko bespilotnih letjelica sada izlazi na vidjelo planirani posjet Vladimira Putina Teheranu sljedećeg tjedna. Teheran ih možda nudi kao smokvin list kako bi pokazao da je pouzdan prijatelj i da nečime pridonosi odnosu s Moskvom. A i Putin je odvojio vrijeme da ode u Iran usred rata.
Tu je Izrael na dobitku jer sada može istaknuti prijetnju iranskih bespilotnih letjelica, a isto mogu i zaljevske zemlje. SAD dobiva time što ujedinjuje svoje saveznike - Izrael, UAE, a možda i Saudijsku Arabiju - protiv Irana i Rusije. To ima smisla jer Bijela kuća želi da svi budu svjesni kako je Rusija loš akter jer su američki partneri na Bliskom istoku i dalje u prijateljskim odnosima s Moskvom. Sada SAD može pokazati da Iran suviše blisko surađuje s Rusijom, a što bi moglo imati posljedice na Bliskom istoku. Možda je američka tiha poruka “odaberite strane” poslana i stoga što su iranske bespilotne letjelice postale veća prijetnja svijetu nego samom Bliskom istoku?
Ako se prodube veze Irana i Rusije oko bespilotnih letjelica, posljedice će biti ogromne. Ne samo za regiju, SAD, Rusiju i Ukrajinu, već i stoga što bi Iran i Rusija mogli zajednički iskoristiti tehničko znanje i iskustvo kako bi izgradili još opasnije oružje - zaključio je vojni analitičar Seth J. Frantzman u Jerusalem Postu.
