Milijuni Amerikanaca 5. studenog izlaze na birališta i odlučuju o novom američkom predsjedniku. Za ključeve Bijele kuće bore se republikanski kandidat i bivši američki predsjednik opterećen aferama i optužnicama Donald Trump te aktualna potpredsjednica i demokratska kandidatkinja Kamala Harris. Tko će od njih ispisati najnoviju stranicu američke povijesti, odlučit će se na nikad neizvjesnijim izborima. I dok su oči svijeta uprte u predsjedničku kampanju punu prevrata, prepucavanja i taktičkih manevara, prisjećamo se predsjednika koji su kroz povijest ostavili trag u SAD-u.
U prvom dijelu našeg serijala o najpopularnijim američkim predsjednicima donijeli smo priče o Georgeu Washingtonu, Abrahamu Lincolnu, Woodrowu Wilsonu, Franklinu D. Rooseveltu, Johnu F. Kennedyju i Richardu Nixonu, što možete čitati OVDJE.
U drugom dijelu donosimo poznate i manje poznate detalje iz života Jimmyja Cartera, Ronalda Reagana, Georgea H. W. Busha i Georgea W. Busha, Billa Clintona te Baracka Obame. Tko je od njih preživio atentat, koga su nazvali "teflon-predsjednikom", a tko proizvodio kikiriki, doznajte u nastavku.
Jimmy Carter (39. američki predsjednik)
Čovjek prepun suosjećanja, integriteta, oštre inteligencije i sveobuhvatne pristojnosti s jedne, te vrlo tvrdoglav čovjek s druge strane - tako Britannica opisuje bivšeg američkog predsjednika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Jimmyja Cartera, koji je 1. listopada ove godine proslavio stoti rođendan i time postao najdugovječniji vrhovni zapovjednik u povijesti SAD-a. Stoljeće života obilježio je u svom domu u krugu obitelji, jer se od veljače 2023. nalazi na palijativnoj njezi.
Njegova životna priča krenula je u bolnici Wise Sanitarium, gdje ga je 1. listopada 1924. rodila majka Lillian, koja je tamo radila kao medicinska sestra. Bolnica danas nosi njeno ime.
Demokrat poznat po svojoj ranoj karijeri uzgajivača kikirikija, obnašao je dužnosti guvernera rodne Georgije i senatora te savezne države prije nego što je postao 39. predsjednik SAD-a služeći od 1977. do 1981. godine.
Tijekom inauguracijske parade 1977. godine ispisao je povijest. On i supruga hodali su od Kapitola do Bijele kuće što je bilo prvi put u povijesti da je predsjednik hodao Avenijom Pennsylvania nakon svoje inauguracije, prkoseći savjetu Tajne službe i započevši novu tradiciju koju su nastavili drugi predsjednici nakon njega.
Jimmy Carter i supruga Rosalynn Carter prolaze Avenijom Pennsylvanije u Washington DC-ju tijekom inauguracije u siječnju 1977. godine
Za predsjednika koji je obnašao dužnost u sedamdesetim godinama, bio je popriličan kuler. Nosio je plavi jeans sako, govorio španjolski, obožavao bejzbol i glazbu - sve od jazza, gospela, folka, soula i popa, no srce mu je najsnažnije kucalo za rock pa su u Bijeloj kući tijekom njegovog mandata nastupali legendarna Cher, Loretta Lyn, Sarah Vaughan, Linda Ronstadt, Tom T. Hall i Staple Singers. Još u Georgiji razvio je odnos s ikonama južnjačkog rocka iz benda Allman Brothers, a među Carterovim bliskim prijateljima bili su čuveni pjevač, skladatelj i pjesnik Bob Dylan te pjevač i gitarist Willie Nelson.
Osim ljubavi prema glazbi, gajio je ljubav i prema poeziji. Pisao ju je tijekom razdoblje samoće dok je služio u mornarici. Bio je veliki obožavatelj Dylana Thomasa pa je poput njega inspiraciju pronalazio u vlastitom životu. Pisao je pjesme o svojoj majci, crnoj ženi koja je pomogla u njegovom odgoju, svom ocu i supruzi Rosalynn. Pisao je i o vremenu koje je proveo u nuklearnoj podmornici (Life of a Killer Submarine), beskućništvu i svemiru.
Sa suprugom je ušao u povijest kao najdugovječniji bračni par, barem kada je riječ o predsjednicima. Zajedno su dobili četvero djece, 11 unučadi i 14 praunučadi. Nakon 77 godina braka, Carter je nažalost ostao bez svoje Rosalynn koja je preminula prošlog studenoga u dobi od 96 godina.
Ostao je upamćen kao tvorac mirovnog sporazuma u Camp Davidu 1979. godine između Izraela i Egipta, jednim od najznačajnijih diplomatskih postignuća 20. stoljeća. Iranska talačka kriza 1979-1980, rastuća inflacija i naftni embargo iz 1970-ih bacili su mrlju na Carterov mandat u Bijeloj kući, kao i na njegovo nasljeđe, no s prolaskom vremena sve je više onih koji zaključuju da su četiri Carterove godine u Bijeloj kući bile sve samo ne neuspješne.
Kada se 1981. vratio u Plains, Jimmy Carter je bio poražen nakon što su ga birači odbacili uvjerljivim izborom republikanca Ronalda Reagana. Iranska talačka kriza, opsada američkog veleposlanstva u Teheranu između 4. studenog 1979. i 20. siječnja 1981. i uzimanje osoblja za taoce, okončana je 21. siječnja 1981., nakon 444 dana zatočeništva, a Carteru je nanijela golemu političku štetu.
Jimmy Carter i njegova supruga Rosalynn Carter 2023. godine
Pisac i povjesničar Jonathan Alter, međutim, prepoznaje ono po čemu mnogi Cartera danas poznaju: humanitarnom radu s njegovim Carter centrom, "borbi za mir, borbi protiv bolesti i za izgradnju nade". Smatra da je lista njegovih dostignuća kao predsjednika koja su ignorirana, minimalizirana ili potpuno zaboravljena bila vrlo dugačka. Za desetljeća neumornih napora u diplomaciji, promicanju mira, demokracije, ljudskih prava i međunarodnog razvoja, 2002. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir.
Carteru je 2015. dijagnosticiran rak koji mu se proširio na mozak. Iako su članovi obitelji prošle godine kazali da mu se "bliži kraj", Jimmy i dalje prati politiku i želio bi "glasati za Kamalu Harris" na predstojećim predsjedničkim izborima u studenome. Glasat će poštom i tako će dati potporu demokratskoj kandidatkinji.
Ronald Reagan (40. američki predsjednik)
Svega nekoliko dana prije 77. rođendana, Ronald Reagan prisegnuo je za 40. američkog predsjednika i upisao se u povijest kao najstariji čelnik SAD-a i prvi američki predsjednik koji je bio razveden. S trona ga je tek četiri desetljeća kasnije prestigao aktualni predsjednik Joe Biden koji je u trenutku ulaska u Bijelu kuću imao 78 godina.
Rođen je 6. veljače 1911. godine u Tampicu, a odrastao je u Illinoisu. U svojim tinejdžerskim godinama bio je spasilac na rijeci Rock gdje je u sedam godina spasio 77 ljudi. Dok je još bio beba, otac mu je dao nadimak Nizozemac (u originalu Dutch), dijelom zato što je imao frizuru u stilu nizozemskog dječaka. Kasnije su ga prozvali i "velikim komunikatorom" zbog njegovih govorničkih vještina.
Ronald Reagan kao 16-godišnjak kada je radio kao spasilac u Lowell Parku Illinois u Kaliforniji
Nadimak Gipper dobio je zahvaljujući ulozi u filmu gdje je glumio lik Georgea "The Gippera" Gippa, dok ga je "teflon-predsjednikom" prozvala Demokratkinja Patricia Schroederer jer se činilo da se kritika nikad nije "zalijepila na njega". Mnogi su uvjereni da je zahvaljujući svom šarmu odolijevao negodovanju javnosti i uživao veliku popularnost. Teflonski predsjednik je, prema definiciji političkog rječnika, toliko karizmatičan da se za njega ne može "zalijepiti" ništa negativno, kao što je slučaj s teflonskom tavom. Bez obzira na sve prljavštine koju iznesu njegovi protivnici, birači mu sve opraštaju. Schroeder je ovaj pojam na pamet pao dok je pržila jaja u teflonskoj tavi, a on se i dan danas povezuje s Reaganom.
Glumac, koji je postao predsjednik, služio je dva mandata od 1981. do 1989. godine. Najdraža knjiga bila mu je Biblija, a obožavao je božićnu pjesmu Tiha noć. Od deserata je volio brownieje, kolač od mrkve, čokoladnu tortu i kolačiće s komadićima čokolade. Jedina namirnica koju nije volio bile su prokulice, navodi se u Reaganovoj knjižici. Ipak, u autobiografiji njegova supruga Nancy otkrila je da nije bio izbirljiv po pitanju hrane, ali i da nije bio fan rajčica.
Od kasnih 30-ih do 60-ih godina, Reagan je krasio filmska platna i pojavio se u više od 50 filmova, a zadnji u kojem je igrao bio je The Killers. S prvom suprugom, glumicom Jane Wyman vjenčao se 1940. godine. Nije dugo mogao uživati u bračnoj idili jer je već iduće godine unovačen u vojsku. Zbog kratkovidnost nije bio na prvoj crti bojišta u Drugom svjetskom ratu, no proveo je tri godine radeći za Motion Picture Army Unit snimajući propagandne filmove i filmove za obuku u zrakoplovstvu.
U idućim godinama, Reaganov brak s Wyman našao se na klimavim nogama. Neki vjeruju da je razlog njegova uključenost u politici, a drugi to što je previše zauzet radom u Udruženju filmskih glumaca. U lipnju 1947. zadesila ih je obiteljska tragedija kada je Wyman četiri mjeseca prerano rodila djevojčicu koja nije preživjela. Iako se ne zna točan razlog raspada braka, par se odlučio razvesti 1948. godine.
Četiri godine kasnije, oženio se glumicom Nancy Davis, ženom s kojom će provesti ostatak svog života. S njom je dobio kći Patriciu, a šest godina kasnije sina Ronalda. Nakon što je postao predsjednik Udruženja filmskih glumaca, vremenom je postajao sve više politički orijentiran. U 1966. postao je guverner Kalifornije, a na istu je poziciju ponovno izabran 1970. Cijelo desetljeće kasnije, Reagan je pobijedio aktualnog predsjednika Jimmyja Cartera i postao američki predsjednik 1981. godine.
Tek dva mjeseca nakon što je preuzeo dužnost predsjednika, Reagan je u ožujku 1981. preživio atentat u Washington DC-ju. Ustrijelio ga je John W. Hinchkley mlađi želeći rekreirati scenu iz filma Taksist, nadajući se da će tako osvojiti pažnju glumice Jodie Foster. Atentator je ispalio šest metaka, tri su pogodila osobe u neposrednoj Reaganovoj blizini, uključujući njegova tajnika za tisak Jamesa Bradyja. Jedan je metak našao put do predsjednika, odnosno njegovog lijevog plućnog krila, na svega centimetar od srca.
Reagan se oporavio nakon operacije i vratio u Bijelu kuću 12 dana poslije.
Ronald reagan maše okupljenima prije nego što je upucan u atentatu nakon izlaska iz hotela Washington Hilton u Washingtonu 30. ožujka 1981. godine
Nakon atentata, njegova supruga Nancy angažirala je astrologinju Joanu Quigley, koja je utjecala i kontrolirala njegov raspored, određujući dobre i loše dane za putovanja i druge javne događaje poput debata. Šuškalo se da ga je savjetovala i oko političkih poteza, iako su vlasti to uvijek poricale. Mnogi su mediji ismijavali ovaj potez, pišući da "astrolog upravlja Bijelom kućom", a drugi su u šali predložili da se o kabinetu osnuje ogranak zadužen za voodoo.
U prvom mandatu pokušavao je smanjiti poreze, oslanjanje ljudi na vladu i povećati nacionalnu obranu. Jedan od ključnih postignuća za vrijeme njegove vladavine bio je odnos SAD-a i Sovjetskog Saveza. Više se puta susreo s ruskim čelnikom Mihailom Gorbačovom i napravio veliki iskorak tijekom Hladnog rata kada su se dvojica čelnika dogovorila da će zajedno eliminirati dio nuklearnog oružja koje su njihove zemlje posjedovale. Najpoznatije Reaganove riječi kao predsjednika bile su "Gospodine Gorbačov, srušite ovaj zid" koje je izrekao 1987. godine govoreći ispred Brandenburških vrata u blizini Berlinskog zida, pozivajući tadašnjeg glavnog tajnika Komunističke partije Sovjetskog saveza da sruši zid koji je dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku.
Drugi mandat u Bijeloj kući obilježila je afera Iran-Contra tijekom koje je otkriveno da je vlada novac, stečen tajnom prodajom oružja Iranu, davala revolucionarima u Nikaragvi. Protutenkovske i protuzračne projektile prodavali su Iranu vjerujući da će to dovesti do oslobađanja američkih talaca. U skandal je bilo uključeno nekoliko pojedinaca unutar Reaganove administracije. Reagan je prvo sve negirao, a kasnije objavio da je to bila "pogreška".
Nakon drugog predsjedničkog mandata, Reagan se povukao, a ubrzo mu je dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Svoju dijagnozu hrabro je podijelio s američkim narodom u otvorenom pismu 5. studenog 1994. godine.
Tijekom idućeg desetljeća njegovo se zdravlje pogoršavalo. Preminuo je 5. lipnja 2004. u 93. godini života.
George Herbert Walker Bush (41. američki predsjednik)
Godina je 1992. i George Bush stariji pri kraju je svog predsjedničkog mandata. Tijekom posjeta Japanu se razbolio, ali ga to nije spriječilo da se pojavi na državnoj večeri s tamošnjim premijerom. Prije nego što se snašao, povratio je u krilo japanskog premijera Kiichija Miyazawu pa se onesvijestio.
Toga se navodno uopće ne sjeća.
U pomoć su mu priskočili prva dama i agenti Tajne službe, a liječnici su za neugodnu situaciju okrivili akutni gastroenteritis.
Nema tko od svjetskih medija nije izvještavao o incidentu 41. predsjednika SAD-a u nezgodnom trenutku - u Americi je to bila godina predsjedničkih izbora, a snimka je čak emitirana na mreži ABC-a. Stvar je dodatno "zakuhao" muškarac iz Idaha koji se u razgovoru za CNN predstavio kao predsjednikov liječnik i tvrdio da je Bush umro na prijemu u Japanu.
Zaposlenik CNN-a unio je informaciju u centralnu televizijsku mrežu koju je koristila i njihova sestrinska mreža Headline News i koja ga je zamalo "živog pokopala" u programu uživo. Voditelj Headline Newsa Don Harrison počeo je izvještavati o "tragičnim vijestima", i prije nego što je uspio završiti rečenicu, netko iza kamere ga je zaustavio i shvatio da se radi o lažnoj vijesti. Harrison se zatim ispravio i pročitao ispravno izvješće u kojem je stajalo da je predsjednik bolestan.
Jedan je to od događaja koji su obilježili njegovu političku karijeru koju je započeo u Teksasu kao predsjednik ogranka Republikanske stranke. Uz pomoć tadašnjeg predsjednika Nixona izabran je u Kongres, a onda i za veleposlanika Amerike pri Ujedinjenim narodima. U sedamdesetima je imenovan za prvog diplomatskog predstavnika SAD-a u Kini, a nakon toga je preuzeo vodstvo tajne službe CIA-e. Prije nego što je postao predsjednik SAD-a, služio je kao američki potpredsjednik u dva Reaganova mandata.
Bush stariji rođen je 1924. u obitelji kasnijeg senatora Connecticuta Prescotta Busha. U Drugom svjetskom ratu postao je najmlađi mornarički pilot s tek 18 godina i preživio pad zrakoplova koji su srušili Japanci 1944. iznad Tihog oceana. Nakon rata izrekao je sudbonosno da i vjenčao se s Barbarom Pierce. U svojim memoarima njegova ih je supruga opisala kao "dvoje najsretnijih ljudi na svijetu".
Upoznali su se kao klinci, njemu je bilo 17, a njoj 16. Bend je svirao pjesme Glenna Millera kad je mlađahni Bush ugledao djevojku koja ga je očarala u zeleno-crvenoj blagdanskoj haljini na plesu. Prijatelj ga je upoznao s njom, a sve je ostalo povijest. George je bio prvi dečko kojeg je poljubila i ostao heroj koji ju je držao za ruku u njezinim posljednjim trenucima.
"U svom sam se životu popeo na možda najvišu planinu na svijetu, ali ni to se ne može mjeriti s privilegijom što sam Barbarin suprug", biranim je riječima govorio Bush o svojoj voljenoj.
George H.W. Bush i supruga Barbara Bush s unucima
Diplomirao je na Yaleu i zaposlio se u naftnoj industriji u Teksasu gdje se obogatio i aktivirao u Republikanskoj stranci. U Bijeloj kući proveo je 12 godina, prvih osam kao zamjenik predsjednika Reagana, a iduće četiri kao njegov nasljednik na toj poziciji.
Utjelovljivao je plemstvo istočne američke obale, bez obzira na teksaške korijene i postao utemeljiteljem jedne političke dinastije koja je godinama "drmala" američkom političkom scenom. Njegov sin George Walker Bush početkom 2000-ih postao je 43. američki predsjednik provevši dva mandata u Bijeloj kući. Drugi sin Jeb Bush, bivši guverner Floride želio je nastaviti istim stopama 2016., ali nije uspio izboriti status republikanskog predsjedničkog kandidata.
Bushevi su bili drugi otac i sin koji su postali američki predsjednici. Prije njih je to pošlo za rukom samo Johnu Adamsu i Johnu Quincyju Adamsu.
Osim Georgea Juniora i Jeba, supružnici Bush imali su četvero djece, od kojih im je jedna kći rano umrla.
George H.W. Bush i George W. Bush
Njegov se predsjednički mandat poklopio sa završetkom Hladnog rata i raspadom Sovjetskog saveza. Vodio je ratove u Panami i Iraku, koji je obilježila pobjeda nad diktatorom Sadamom Huseinom, a SAD su se etablirale u ulozi "svjetskog policajca". U njegovom je mandatu protiv Iraka pokrenuta vojna akcija Pustinjska oluja u Zaljevu, a strane agencije pisale su da mu je popularnost na vrhuncu bila upravo u vrijeme Zaljevskog rata.
Bush je ujedno bio američki predsjednik koji je 1992. priznao neovisnu Hrvatsku. Unatoč uspjesima, iste je godine izgubio u predsjedničkoj utrci protiv Billa Clintona, koji je imidžom čovjeka iz naroda i naglaskom na gospodarstvo osvojio srca Amerikanaca. Birači Bushu nikad nisu oprostili što je u predizbornoj kampanji obećao da neće povisiti poreze pa to kao predsjedik prekršio. No, ostao je aktivan do duboke starosti pa je tako u 90. godini skakao padobranom.
Posljednjih godina se kretao u invalidskim kolicima jer je bolovao od Parkinsonove bolesti. Smrt ga je zatekla u 94. godini života, samo nekoliko mjeseci nakon što mu preminula supruga s kojom je bračnu idilu živio više od sedam desetljeća.
Posljednje riječi njegovom sinu, budućem američkog predsjedniku Bushu mlađem bile su "i ja tebe volim". Par sati prije toga, pričao je s dugogodišnjim suradnikom i državnim tajnikom Jamesom III Bakerom. "Hej, Bake, gdje ćemo večeras?", pitao je. "Pa, Jefe, idemo u raj”, odgovorio je stari prijatelj.
"Odlično, i ja želim tamo", zaključio je Bush stariji.
Preminuo je malo poslije 22 sata 30. studenog 2018.
Bill Clinton (42. američki predsjednik)
Neslavnu titulu jednog od najkontroverznijih američkih predsjednika u modernoj povijesti zaradio je Bill Clinton, što zbog svojih političkih poteza, što zbog jednog od najvećih seks-skandala u politici koji je uzdrmao Ameriku, a njega skoro izbacio iz "predsjedničkog sedla". No, "Comeback Kid" više se puta vraćao "iz mrtvih" (u političkom smislu) i ostao vrlo popularan na odlasku iz Bijele kuće.
Rođen je kao William Jefferson Blythe III. 19. kolovoza 1946. godine u Arkansasu. Oca Williama Jeffersona Blythea Jr.-a, inače trgovačkog putnika, nikad nije upoznao jer je poginuo u prometnoj nesreći tri mjeseca prije njegova rođenja. Prvih nekoliko godina svoje djetinjstvo proveo je s majčinim roditeljima u rodnom gradiću Hope jer mu je majka završavala školovanje za bolničarku u New Orleansu. Kada je Bill imao četiri godine, udala se za prodavača automobila Rogera Clintona, čije je prezime Bill preuzeo kao srednjoškolac.
Bio je odličan učenik, izviđač, a ljubav prema glazbi njegovao je pjevanjem u crkvenom zboru i svirajući saksofon. Štoviše, u srednjoj je školi svirao u jazz triju nazvanom Tri slijepa miša.
Dosta rano razvio je političke ambicije koje su se učvrstile u srpnju 1963. godine kada je u Ovalnom uredu upoznao i rukovao se s miljenikom Amerikanaca, predsjednikom Johnom F. Kennedyjem.
Već je tada 16-godišnji dječak s velikim snovima zacrtao da jednoga dana želi raditi u Bijeloj kući.
Bill Clinton (lijevo) rukuje se s Johnom F. Kennedyjem tijekom posjeta Bijeloj kući 1963. godine
Diplomirao je međunarodne odnose na Sveučilištu Georgetown, a pravo na Yaleu pet godina poslije. Pet je puta izabran za guvernera Arkansasa, postavši najmlađi guverner kojeg je ta savezna država imala u nekoliko desetljeća. Godine 1975. oženio se kolegicom s Yalea, uspješnom odvjetnicom političkih aspiracija Hillary Rodham, danas Clinton, koja je preuzela aktivnu ulogu u njegovoj političkoj karijeri. Unatoč brojnim skandalima i njegovoj nevjeri za koju je saznao cijeli svijet, par je i dalje u braku.
Prvi se put za predsjednika SAD-a kandidirao 1992. godine nasuprot iskusnog Busha starijeg koji je lovio drugi mandat u Bijeloj kući. Bio je netipični demokratski kandidat s južnjačkim naglaskom, ali upečatljiva šarma i izgleda koji mu je išao na ruku.
Njegova je kampanja skoro bila uništena i prije nego što se stigla zakuhati zbog medijskih napisa o navodnoj 12-godišnjoj aferi sa ženom iz Arkansasa Gennifer Flowers tijekom predizbora za predsjedničke izbore u New Hampshireu. U intervjuu programa 60 Minutes, koji su pratili milijuni prikovani uz male ekrane, Clinton i supruga Hillary priznali su da imaju problema u braku. Njegova se popularnost oporavila te je stigao do drugog mjesta u New Hampshireu zbog čega je sam sebe nazvao "Comeback Kid" (klinac povratnik).
Mlađi Clinton u kampanji se zalagao za otvaranje novih radnih mjesta te je bio bliskiji običnim ljudima za razliku od svog protivnika što je bilo dovoljno da Amerikance uvjeri da je on pravi izbor za njih. Ponovno je izabran 1996. pobijedivši Roberta Dolea čime je postao prvi demokratski predsjednik s dva mandata nakon Franklina Roosevelta te prvi pripadnik baby boom generacije na čelu Bijele kuće.
U prvom mandatu inicirao je reformu zdravstvenog sustava koja zbog protivljenja Kongresa nije realizirana. Nakon pobjede Republikanaca na kongresnim izborima 1994., okrenuo se većem političkom pragmatizmu te je uravnotežio proračun i započeo reforme obrazovnog sustava i socijalnih davanja, a došlo je i do gospodarskog prosperiteta što mu je osiguralo popularnost. Američko vodstvo u svijetu učvršćeno je nizom vanjskopolitičkih postignuća, među kojima su uklanjanje vojne diktature na Haitiju, unapređivanje izraelsko-palestinskoga i sjevernoirskog mirovnog procesa te zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini (pokroviteljstvo mirovnih pregovora i Daytonski sporazum iz 1995.), a pridonio je i okončanju srpske vlasti na Kosovu (zračni napadi NATO-a u proljeće 1999.).
Drugi mandat zasjenilo je otkrivanje skandalozne seks-afere s pripravnicom u Bijeloj kući Monicom Lewinsky i opoziv (impeachment) zbog ometanja pravde. Clinton je pod prisegom prvo zanijekao vezu s Monicom i javno tvrdio da nije imao ništa s njom. Nakon što su se pojavili uvjerljivi dokazi o njihovoj dvogodišnjoj vezi, Clinton se ispričao svojoj obitelji i američkoj javnosti, no veliki skandal zauvijek je razbio iluziju o njegovom skladnom braku s Hilary.
Tijekom svog boravka u Bijeloj kući, mlađahna 21-godišnja Lewinsky pala je na Clintonov "ubojiti šarm" i navodno imala više od deset seksualnih susreta s njim. Slučaj je prijavila na ljeto 1997., a javnost je sve saznala početkom 1998. godine kada je od anonimne djevojke postala središnja figura političkog skandala koji je iskakao s naslovnica tabloida, a o kojemu je brujio cijeli svijet.
"Poslušajte me. Nisam imao seksualne odnose s tom ženom, Monicom Lewinsky. Nikad nisam nikome rekao da laže za mene. Nikad", poznate su Clintonove riječi koje su mu se kasnije obile o glavu kada se ispostavile da su bile - laž.
U javnost su procurile i tajne snimke razgovora Lewinsky sa službenicom Pentagona Lindom Tripp kojoj je priznala da je u vezi s predsjednikom. Tajnu o šokantnoj aferi u Ovalnom uredu koji je pretvoren u njihovo ljubavno gnijezdo podijelila je i s prijateljicama s fakulteta i iz srednje škole. No, glavnim krivcem za izbijanjem seks-skandala svih seks-skandala smatrala se Tripp, koja je cijeli razgovor snimila i potom poticala Monicu da s javnosti podijeli prljavo rublje iz Bijele kuće.
Iako je skandal bacio ogromnu mrlju na njihov privatni život i brak, supruga Hillary je stala uz Clintona.
Da je Clinton slab na žene otkrila je još ranije Paula Jones, žena iz Arkansasa koja ga je optužila da ju je nagovarao na oralni odnos u zamjenu za napredovanje na poslu dok je još bio guverner Arkansasa. Krajem 90-ih, platio je 850.000 dolara kako bi se s Jones nagodio oko optužbi za seksualno zlostavljanje. Ipak, možda je najgora protiv njega bila optužba Juanite Broddarick, koja tvrdi da ju je bivši predsjednik silovao dok je služio kao državni odvjetnik Arkansasa.
Zastupnički dom izglasao je opoziv Clintona zbog davanja lažnog iskaza pod prisegom i ometanje pravde u slučaju Lewinsky, no nakon suđenja u Senatu 1999. ostao je na vlasti. Unatoč pritiscima da podnese ostavku, odradio je i drugi mandat do kraja - odnosno siječnja 2001. godine kada je i dalje imao podršku 65 posto Amerikanaca, što je bila najviša potpora još od Franklina D. Roosevelta.
Godinama kasnije na jednoj konferenciji u New Yorku Clinton je priznao da je u svoja dva mandata poslao samo dvije e-mail poruke. "Jednu našim vojnicima na Jadranu, a jednu Johnu Glennu, koji je u 77. godini postao najstariji čovjek u svemiru", priznao je Clinton. Mail koji je poslao Glennu bio je rezultat "zajedničkih napora" jer je njegovo osoblje htjelo vidjeti zna li Clinton pritisnuti pravu tipku za slanje.
Da ironija bude veća, Clinton je zbijao šale na račun tehnologije i tada postojećih pedeset internetskih stranica. S razvojem modernih tehnologija ipak je promijenio stavove te počeo sudjelovati na konferencijama koje promiču važnost tehnologije.
George Walker Bush (43. američki predsjednik)
George Walker Bush dokazao je da jabuka ne pada daleko od stabla kada je osvojio simpatije milijuna Amerikanaca i poput oca postao predsjednik SAD-a. No za razliku od Busha starijeg, njegov prvorođeni sin uspio se dokopati i drugog mandata u Bijeloj kući provesti osam godina između 2001. i 2009.
Potječe iz obitelji duge političke tradicije - uz oca predsjednika, uzor mu je bio djed Prescott Bush, nekadašnji američki senator. Ali Dubya, kako su zvali Busha mlađeg u djetinjstvu, ipak nije želio ići u politiku. Kao dijete odrastao je u Texasu uz braću Jeba, Neila i Marvina te sestru Dorothy, igrao je bejzbol i sanjao o tome da postane sportska zvijezda. Studirao je povijest na Yaleu pa napustio vojsku da bi završio Harvardsku poslovnu školu, a životni put ga je zatim odveo u naftnu industriju u Texasu.
George Bush mlađi i njegov otac George Bush stariji
Oženio se Laurom Welch 1977. godine, samo tri mjeseca nakon što su se upoznali.
Nedugo nakon svog 40. rođendana prestao je piti alkohol. "Shvatio sam", kasnije je objasnio, "da je alkohol počeo ubijati moju energiju i da bi mogao potisnuti moje osjećaje prema drugima."
Pomagao je svom ocu u kampanji za predsjednika 1988. godine, a u politiku je ušao 1995. kao guverner Teksasa. Pet godina potom na jednim od najkontroverznijih izbora tijesno je pobijedio Ala Gorea i u drami s prebrojavanjem glasova osigurao ključeve Bijele kuće, a reizabran je četiri godine kasnije.
Bush mlađi bio je prvi republikanski predsjednik koji je imao većinu u oba doma Kongresa od Dwighta D. Eisenhowera 1950-ih. Iako je prvotno nastupio s planom smanjenja američke uloge u globalnim međunarodnim odnosima, te se njegova administracija planirala usredotočiti na domaće probleme poput poreznih olakšica, sve su promijenili teroristički napadi Al-Qaide na njujorške Blizance i Pentagon 11. rujna 2001. koji su ostavili mračnu mrlju na njegovom mandatu, a Busha suočili s "najvećim izazovom bilo kojeg predsjednika još od Abrahama Lincolna".
Katastrofalne je vijesti saznao tijekom jutarnjeg posjeta osnovnoj školi na Floridi. Bushova administracija optužila je radikalnog islamista Osamu bin Ladena i njegovu terorističku mrežu Al-Qaidu za napade, a talibansku vladu Afganistana za skrivanje bin Ladena i sljedbenika. Gotovo tri tisuće mrtvih u jednom od najmračnijih dana američke povijesti ponukale su ga da pokrene invaziju na Afganistan i naredi svrgavanje talibana koji su skrivali kampove za obuku Al-Qaide.
George W. Bush i drugo osoblje u trenutku kada su saznali za teroristički napad na Blizance 11. rujna 2001.
Opravdavajući "rat protiv terorizma", SAD je pod njegovim vodstvom poseban pritisak vršio i na Irak, Iran i Sjevernu Koreju odnosno "osovine zla" kako ih je nazivao. Uz pomoć britanskih i drugih savezničkih snaga u ožujku 2003. zbog glasina da ta zemlja skriva opasno oružje, pokrenuo je kontroverzni napad na irački režim koji je uzrokovao slom Sadama Huseina. Unatoč gubitku potpore oko ratova u Afganistanu i Iraku, ponovno je izabran za predsjednika 2004. godine kada se za novi mandat borio protiv senatora Johna Kerryja.
Nakon što je napustio Bijelu kuću, neko se vrijeme povukao iz javnosti, fokusirajući se na slikarstvo. Sve je krenulo kao hobi, no njegova su djela čak bila izložena u muzejima. Izbjegavao je stranačku politiku, pazeći da ne komentira odluke njegovog nasljednika Baracka Obame.
On i supruga Laura Bush danas djeluju putem Bushovog instituta koji radi na poboljšanju javnog obrazovanja, promicanju demokracije, širenju globalnog zdravlja i smanjenu siromaštva. Zanimljivo, Bush je jedini američki predsjednik koji ima blizanke - kćeri Barbaru i Jennu.
Toliko je volio trčati da je traku za trčanje imao i u avionu tijekom službenih putovanja. "Svaki dan nađem vremena za trčanje ili vježbanje. Čak i kada putujem, uvijek je traka za trčanje u mojoj sobi. Imam jednu i u predsjedničkom zrakoplovu Air Force Oneu. Na dugim putovanjima, poput onoga u Europu, trčao sam 90 minuta tijekom leta, kao i kada sam se vraćao iz Kine", ispričao je ranije.
Ljubav za trčanjem javila se još u mladosti, a svoj je prvi maraton odlučio istrčati nakon poraza njegovog oca, Busha starijeg na izborima 1992.
"Bio sam izbezumljen nakon što je moj tata poražen 1992. pa sam se odlučio posvetiti projektu samo za sebe. Želio sam trčati White Rock maraton u Dallasu i počeo sam intenzivno trenirati za njega. Dao sam si mjesec dana priprema i nevjerojatno sam se trudio jer sam na to gledao kao na terapiju nakon izbora. Ali razbolio sam se pa sam se 'okomio' na maraton u Houstonu. Bilo je to nevjerojatno iskustvo za mene. Naučio sam da se trčanjem možete osjećati 10 godina mlađim na dan utrke i 10 godina starijim dan nakon nje", prisjetio se za Runner's World početkom 2000-tih. Uvjeren je da mu je upravo trčanje pomoglo da prestane piti i pušiti.
Iako ga mnogi znaju kao nasljednika Busha starijeg, u obiteljskom stablu ima još zvučnih imena, što iz političkog života, a što iz svijeta šoubiza. Bush mlađi tako je u rodu je s Marilyn Monroe, bivšim američkim predsjednikom i svojim nasljednikom Barackom Obamom, ali i 16. američkim predsjednikom Abrahamom Lincolnom. U rodu je i s osnivačem Playboya Hughom Hefnerom, pisao je svojedobno američki CBS, a poveznica s britanskom kraljevskom obitelji mu je nikad prežaljena princeza Diana, također daljnja rođakinja.
Barack Obama (44. američki predsjednik)
Bilo je to 2011. kada su Baracka Obamu pratile tvrdnje da nije rođen u SAD-u zbog čega, prema Ustavu SAD-a, ne bi mogao obnašati dužnost predsjednika. Tada zvijezda reality showa The Apprentice, Donald Trump, tvrdio je da Obama neće pokazati svoj rodni list jer na njemu ima nešto na što nije ponosan.
Sugerirao je da je Obama musliman.
Odgovorio mu je malo izmijenjenim isječkom iz Kralja Lavova i trenutka kada Simbu podižu prema svjetlu.
"Večeras prvi put objavljujem svoj službeni video rođenja", našalio se Obama prije nego što se objavio svoj rodni list koji je crno na bijelo dokazao - 44. američki predsjednik rođen je na Havajima, otočnoj američkoj saveznoj državi u Tihom oceanu.
Osvojivši izbore 2008., postao je prvi afroamerički predsjednik na čelu SAD-a. Kennedy je bio prvi televizijski predsjednik, a Obama zato prvi internetski.
Barack Hussein Obama američki je političar, senator i bivši američki predsjednik koji je služio dva mandata u Bijeloj kući. Majka Ann Dunham, inače antropologinja, bila je bjelkinja iz Kansasa, a otac Barack Obama ekonomist rođen u Keniji. Par se upoznao tijekom studija na Sveučilištu na Havajima, a razveli su se tri godine nakon rođenja Obame. Stariji Obama vratio se u rodnu Keniju u Africi i od tada ga je rijetko viđao. Na Havajima ga je posjetio samo jednom, za Božić 1971. godine. Poginuo je u prometnoj nesreći kada je Obama mlađi imao tek 21 godinu.
Njegova se majka preudala te su nekoliko godina živjeli u Indoneziji gdje je Obama pohađao katoličke i muslimanske škole.
Devetogodišnji Barack Obama (desno) i očuh Lolo Soetoro, njegova sestra Maya Soetoro i majka Ann Dunham 1970. godine
"Odgojen sam kao indonezijsko i havajsko dijete, kao bijelo i crno dijete", kasnije se prisjetio Obama. "I tako sam upijao različite kulture".
Nakon četiri godine provedenih u Jakarti, vratio se na Havaje gdje su neizbrisiv pečat u njegovom djetinjstvu ostavili baka i djed po majci koji su ga odgajali.
Obama je bio dobar, ali ne izvrstan učenik. Igrao je sveučilišnu košarku i, kako je kasnije priznao, "imao problema s alkoholom i drogom".
Redovito je pušio marihuanu u srednjoj školi i bio vođa ekipe koja je svakodnevno uživala u njoj, otkrio je novinar David Maraniss u svojoj knjizi o Obami. S društvom bi se u kombiju uputili u planinu Tantalus iznad Honolulua i pušili bi džoint uz pivo i glazbu grupe Aerosmith ili Stevieja Wondera. "Kad je džoint išao ukrug, Obama bi se uvijek ugurao s uzvikom: 'Presretač!' kako bi uvukao dim preko reda. Nitko mu nikad na tome nije zamjerio. Ipak, bili su na Havajima", piše u knjizi.
"Kao klinac pušio sam 'travu' i smatram to porokom koji se ne razlikuje znatno od cigareta koje sam također donedavna pušio. Ne mislim ni da je marihuana opasnija od alkohola", priznao je kasnije sam Obama.
Diplomirao je političke znanosti na Sveučilištu Columbia, a pravo na Harvardu nakon čega je predavao na Sveučilištu u Chicagu i bavio se zaštitom građanskih prava. Kao član Demokratske stranke 1996. izabran je u Senat Illinoisa, a 2004. u američki senat.
Nakon rada u tvrtki za poslovno savjetovanje, Obama je prihvatio ponudu da radi kao organizator zajednice u uglavnom siromašnom i južnom dijelu Chicaga koji je bio pretežno afroamerički. Taj mu je posao omogućio "da prvi put duboko uroni u afroameričku zajednicu koju je želio razumjeti i kojoj je želio pripadati", istaknuo je u knjizi "Obama: Od obećanja do moći" biograf David Mendell.
Tijekom stažiranja u čikaškoj odvjetničkoj tvrtki nakon prve godine na Harvardu upoznao je Michelle Robinson, diplomiranu pravnicu koja mu je bila savjetnica, a kasnije supruga koja ga je podržavala u najvećim uspjesima i u najtežim danima.
"Sjećam se da me iznenadilo koliko je visoka i lijepa. Idućih tjedana smo se često viđali na poslu. Bila je dovoljno ljubazna da me odvede na nekoliko zabava i nijednom nije prokomentirala moju neusklađenu odjeću koja nije bila moderna. Pozvao sam je van, ona je odbila. Ali nastavio sam pitati. Stalno je odbijala", priznao je Obama u jednom intervjuu.
Michelle se nije željela upuštati u vezu s kolegom kojemu je bila savjetnica. "Nije prikladno", tvrdila je. Obama je ponudio otkaz, a onda je na kraju popustila. Na prvom spoju počastio ju je sladoledom, a pao je i prvi poljubac tijekom kojeg je i dalje osjetio okus čokolade. Par je u međuvremenu dobio dvije kćeri, Natashu i Maliu.
Zanimljivo, Obama uopće ne voli sladoled. Za to krivi posao u slastičarnici gdje je radio kao tinejdžer.
Na izborima 2008. pobijedio je Republikanca Johna McCaina, a četiri godine kasnije Mitta Romneya. Položio je zakletvu s istom Biblijom koju je koristio Abraham Lincoln 148 godina prije njega. Svojim političkim programom koji se temeljio na društvenim reformama, poglavito u zdravstvu (program Obamacare) i socijalnoj politici te zagovaranjem široke međudržavne suradnje radi stvaranja stabilnosti i mira stekao je veliku popularnost i već u prvoj godini svog mandata dobio Nobelovu nagradu za mir. Ipak, njegovu politiku zasjenio je vojni angažman SAD-a u svrgavanju režima u Libiji i Siriji. Povukao je borbeni sastav američke vojske iz Iraka i Afganistana, ali je održao američku vojnu prisutnost u tim zemljama.
Obamina administracija osigurala je pobjedu u svibnju 2011. kada je posebna vojna skupina Navy Seal po Obaminoj zapovjedi napala kuću u kojoj je skrivao bin Laden, a njegova smrt u raciji zadala je veliki udarac Al-Qaidi.
Kao prvi afroamerički predsjednik, privukao je široku medijsku pozornost i dobio ugovor s Random Houseom da napiše knjigu o rasnim odnosima. U štivu "Dreams from my father: A story of race and inheritance" ogolio je svoju borbu s identitetom afroamerikanca kojeg su odgajali bijelci i pisao o odrastanju bez oca od kojeg je naslijedio afričke korijene.
Američki predsjednik koji je službeno odobrio istospolne brakove, ljevak je i vjerojatno najveći fan Zvjezdanih staza (američke znanstveno-fantastične serije) koji je izabran u Bijelu kuću. Najdraži filmovi su mu Kum i Kum II., a najdraži superjunak Spiderman. Vjerovali ili ne, osvojio je više Grammyja nego Tupac, Biggie i The Who zajedno.
Možda nema zvjezdano rašireno obiteljsko stablo poput Busha, no u rodu je s megapopularnim glumcima svjetskog glasa Bradom Pittom i Benom Affleckom.
Predsjednik koji je Amerikancima obećao nadu i promjenu, nije osvojio samo njihova srca, nego i naklonost cijeloga svijeta. I zbog toga ga se godinama nakon odlaska iz Bijele kuće smatra jednom od najpopularnijih javnih ličnosti među biračima.
POGLEDAJTE VIDEO: Macan i Mijić analizirali kampanju: 'Nećemo imati pobjednika u izbornoj noći'
