Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno je zaprijetio da će se okrenuti nuklearnom oružju, najvjerojatnije onome što se često naziva taktičkim nuklearnim oružjem, piše CNN. Ruski oružani sustavi uključuju 4477 raspoređenih i rezervnih nuklearnih bojevih glava, od kojih su oko 1900 "nestrateške" bojeve glave, inače poznate kao taktičko nuklearno oružje, prema Federaciji američkih znanstvenika.
Taktičke bojeve glave odnose se na one dizajnirane za korištenje na ograničenom bojnom polju, recimo za uništavanje kolone tenkova ili borbene skupine nosača zrakoplova ako se koriste na moru. Ove bojeve glave, s eksplozivnom snagom od 10 do 100 kilotona dinamita, također se nazivaju "male snage". Nasuprot tome, najjače ruske "strateške" nuklearne bojeve glave imaju eksplozivnu snagu od 500 do 800 kilotona i dizajnirane su da unište čitave gradove.
Upućivanje na "nisku snagu" za taktičko oružje je donekle pogrešno jer su eksplozivne snage od 10 do 100 kilotona dinamita još uvijek dovoljne da izazovu velika razaranja, što se najbolje vidjelo 1945. kada su SAD bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu. Te su bombe bile ekvivalentne oko 15, odnosno 21 kilotona dinamita, a što je u okvirima ruskog taktičkog nuklearnog oružja. Početne eksplozije u Hirošimi i Nagasakiju odmah su ubile oko 70.000 i 35.000 ljudi, a deseci tisuća su kasnije umrli od oslobođene radijacije, prema arhivima američke vlade.
Mete su ključne
Alex Wellerstein, direktor znanstvenih i tehnoloških studija na Stevens Institute of Technology u New Jerseyju, kaže da prava razlika u nuklearnom oružju zapravo nije u tome kakva je njegova eksplozivna snaga, već u tome što su mu mete. "Atomsko bombardiranje u Japanu bili su 'strateški' napadi usmjereni uglavnom na uništavanje morala i teroriziranje japanskog vrhovnog zapovjedništva na predaju. Ono što je 15 kilotona činilo 'strateškom' snagom ovisilo je o tome kamo je bilo usmjereno", napisao je Wellerstein ranije ove godine.
Drugi, uključujući bivšeg američkog ministra obrane Jamesa Mattisa, kažu da nema nikakve razlike. "Mislim da ne postoji nešto poput 'taktičkog nuklearnog oružja'. Bilo koje nuklearno oružje korišteno u bilo kojem trenutku je strateška promjena", rekao je na saslušanju u Kongresu 2018. godine.
Rusija (a prije nje, Sovjetski Savez) je izgradila i održavala veliku zalihu taktičkog nuklearnog oružja. Početno razmišljanje je bilo da uporaba nuklearne bombe na bojnom polju daje liderima mogućnost da izvrše odlučujući napad koji bi mogao spriječiti poraz bez pribjegavanja upotrebi njihovog najvećeg nuklearnog oružja, koje bi nakon protunapada dovelo do "nuklearne razmjene koja bi uništila civilizaciju".
Opasno mjesto za korištenje nuklearnog oružja
"Taktičko nuklearno oružje unosi veću dvosmislenost, povećavajući mogućnost da neka zemlja pomisli da bi se mogla izvući s ograničenim napadom", rekla je organizacija. Komentar koji su tijekom ljeta objavili Sidharth Kaushal i Sam Cranny-Evans s britanskog Royal United Services Institute (RUSI) kaže da bi uporaba taktičkog nuklearnog oružja protiv zapovjednih centara ili zračnih baza u Europi mogla ograničiti civilne žrtve u okolnim područjima. Na primjer, izvješće RUSI kaže da bi uporaba taktičke nuklearne bombe u Sulwaki Gapu, kopnenoj granici između NATO saveznika Poljske i Litve koja odvaja ruski Kalinjingrad od susjedne Bjelorusije, mogla uzrokovati samo stotine civilnih žrtava. No, stvarnost je vjerojatno daleko od toga.
"Simulacija američko-ruskog sukoba Sveučilišta Princeton koji počinje uporabom taktičkog nuklearnog oružja predviđa brzu eskalaciju koja bi ostavila više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih ljudi", navodi se. Odgovarajući na Putinovu prijetnju prošlog tjedna, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) kaže da je Europa 2022. mnogo opasnije mjesto za korištenje nuklearnog oružja od Japana iz 1945., koji je imao manje stanovnika i bio je relativno izoliran. U Europi bi danas "jedna nuklearna detonacija vjerojatno ubila stotine tisuća civila i ozlijedila mnogo više; radioaktivne padaline mogle bi kontaminirati velika područja u više zemalja", navodi ICAN na svojoj web stranici.
"Hitne službe ne bi mogle učinkovito odgovoriti, a raširena panika izazvala bi masovna kretanja ljudi i ozbiljne ekonomske poremećaje. Višestruke detonacije bile bi naravno puno gore", dodaje se.
