Dok čitav svijet polako izlazi iz karantene uzrokovane pandemijom koronavirusa, a milijuni ljudi su ostali bz posla i novca, javne ličnosti neprestano pozivaju na stvaranje cjepiva. No, postoji scenarij o kojem se malo ili gotovo uopće ne govori, a to je da farmaceutska industrija nikad ne razvije cjepivo. To bi značilo da COVID-19 nikada neće biti iskorijenjen, već da će ljudi svake godine morati s njime živjeti. U tom bi slučaju postojala ograničena svakodnevica, a testiranja i iznenadne upute o samoizolaciji postale bi uobičajene. Političari o tome nerado govore, no stručnjaci ističu kako je ovakav scenarij moguć, pogotovo zato jer je do njega tijekom ljudske povijesti već nekoliko puta došlo.
"Postoje virusi za koje i dalje nemamo cjepivo. Apsolutno je neophodno da sva društva budu pripremljena za kontinuiranu borbu protiv koronavirusa te da omoguće ekonomsku aktivnost i aktivan društveni život uz virus", rekao je za CNN doktor David Nabarro, profesor globalnog zdravlja na Imperial Collegeu u Londonu.
Usporedbe s HIV-om
No, većina je znanstvenika uvjerena kako će cjepivo ipak nakon nekog vremena biti dostupno, jer koronavirus ne mutira velikom brzinom, poput onih koji uzrokuju AIDS ili malariju. Razloga za optimiza daje i brzina kojom su farmaceutska industrija i znanstvena zajednica pokrenule istraživanja i već došle do konkretnijih rezultata.
Upravo AIDS pokazuje kako bi svijet mogao izgledati ako se ne razvije cjepivo za novu neizlječivu bolest. Naime, virus HIV mutira u tijelu nakon svake infekcije, pa niti 36 godina i 32 milijuna preminulih kasnije, lijeka za AIDS nema, ali ima terapije.
"S AIDS-om smo uspjeli napraviti ono što smo htjeli s rakom, pretvorili smo ga u kroničnu bolest s antivirusnim lijekovima. Danas to nije smrtna osuda kakva je bila 80-ih godina", rekao je pedijatar i specijalist za zarazne bolesti Paul Offit.
Stvaranje novog društvenog konsenzusa
No, za razliku od koronavirusa, kada se HIV pojavio nisu uspostavljene karantene, niti je blokirano cjelokupno gospodarstvo. Zbog toga stručnjaci zagovaraju novi društveni konsenzus po kojem bi se u svakoj državi život vratio u normalu, no građani bi preuzeli vlastitu odgovornost za samoizolaciju ako razviju simptome ili dođu u doticaj sa zaraženom osobom. To znači da oni ne bi smjeli prehodati obični kašalj te da bi rad od kuće postao sasvim uobičajen.
"Karantena nije održivo rješenje u ekonomskom smislu, a moguće ni u političkom. Potrebni su nam drugi načini kontrole", izjavio je Keith Neal, profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Sveučilištu Nottingham, dok je njegov londonski kolega Nabbaro dodao: "To mora postati svačiji način ponašanja, tretiranje onih koji se sami izoliraju kao da su heroji, a ne prognanici."
Ovakav model ponašanja trebale bi potaknuti i vlade, uspostavljanjem novih pravila i načina komunikacije kako bi se "kupilo" vrijeme za razvoj cjepiva. Dio znanstvenika smatra kako je upravo nagovaranje vlada na takve poteze njihova iduća misija. Cjepivo zasad nije na vidiku, no interes za njegovim otkrivanjem je velik, a cilj jasan, što budi nadu u optimizam i moguće izbjegavanje crnog scenarija.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
