Dobra vijest za Europu jest da je prvi val pandemije počeo popuštati. Ovog tjedna je u Italiji zabilježena najniža smrtnost od COVIDA-19 u protekla dva mjeseca, a njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je skoro otvaranje škola, centara za skrb i restorana. No, olakšanje bi moglo biti kratkog vijeka.
Naime, Europska komisija je u srijedu objavila projekcije prema kojima će gospodarstvo u zajednici 27 država pasti za 7,4 posto, a dužnosnici su poručili kako EU čeka "najdublju ekonomsku krizu u svojoj povijesti". S druge strane, ove se godine očekuje rast gospodarstva od 1,2 posto, što je mučan podsjetnik da će nakon pandemije, gospodarska kriza pritiskati cjelokupnu globalnu ekonomiju mjesecima, pa možda i godinama.
SAD u slobodnom padu
U Sjedinjenim Državama, gdje je pandemija polako počela usporavati, također postoje znakovi da bi gospodarski oporavak mogao biti dalekosežan. Vlast bi trebala u petak objaviti mjesečno izvješće o nezaposlenosti, a neke prognoze predviđaju da je u travnju izgubljeno više od 20 milijuna radnih mjesta, čime su izbrisana radna mjesta stvorena u proteklom desetljeću. U prvom kvartalu ove godine američki je BDP pao za 4,8 posto, a neki ekonomisti smatraju da bi već u ovom kvartalu mogao pasti za čak 30 posto!
Kina je kao najmnogoljudnija zemlja svijeta uspjela suzbiti pandemiju, ali ne i probleme u globalnom lancu opskrbe svojom robom. Kao najveći ulagač u dijelovima svijeta u razvoju, Kina je drugi američki gospodarski partner po veličini, dok je EU prvi, tako da bi podulja recesija na Starom Kontinentu, anemični gospodarski oporavak ili drugi val virusa mogli otjerati dio od 440 milijuna Europljana u siromaštvo te negativno utjecati na stanovništvo, tvrtke i banke diljem svijeta, piše New York Times.
"Oporavak će vjerojatno početi neravnomjerno u drugoj polovici godine", poručio je Paolo Gentiloni, europski povjerenik za gospodarstvo na tiskovnoj konferenciji nakon objavljivanja tromjesečne prognoze.
Produljena recesija
Do kraja sljedeće godine bi, prema prognozama, gospodarstva članica EU mogla biti u lošijem stanju nego u trenutku kada je koronavirus službeno zabilježen po prvi puta diljem kontinenta. Problem bi mogle biti i političke nestabilnosti u pojedinim zemljama, koje narušavaju balans između bogatijeg sjevera i siromašnijeg juga kontinenta.
"Opasnost od dublje i produljene recesije vrlo je realna. Novi val virusa nakon završetka blokade mogao bi skinuti dodatna tri postotna boda u odnosu na ekonomske rezultate u ovoj godini", napisao je u predgovoru prognoze, šef ekonomske jedinice Komisije, Maarten Verwey.
Grčka, koja je imala teških problema s oporavkom od prethodne gospodarske krize, bit će najgore pogođena u cijeloj Europskoj uniji. Ondje je predviđen pad od 9,7 posto. Najbolje će, prema prognozama, proći Poljska, s padom od 4,5 posto. Ni ekonomski najstabilnije članice neće izbjeći crne scenarije. Tako će Njemačka, najsnažnija ekonomija u Uniji, pretrpjeti pad od 6,5 posto i najgoru recesiju od Drugog svjetskog rata. Ista stvar zadesit će i drugu ekonomiju Unije po jakosti, Francusku, čije bi se gospodarstvo ove godine trebalo umanjiti za čak 8,5 posto. Prosječna nezaposlenost u cijeloj EU bi trebala iznositi devet posto, što je 2,3 posto više nego lani.
"Gospodarstva Italije i Španjolske, dvije zemlje najteže pogođene pandemijom, najvjerojatnije će ove godine pasti za više od devet posto, a talijansko će se gospodarstvo posebno teško oporaviti", poručio je Gentiloni.
Političke nesuglasice
Takav pad u Europi imat će dalekosežne posljedice i na američko gospodarstvo zbog čvrste gospodarske povezanosti. Naime, EU i SAD su u 2019. razmijenile roba i usluga u vrijednosti od 1,3 bilijuna dolara, a europski tehnološki giganti u SAD-u zapošljavaju više od četiri milijuna ljudi. Europska gospodarska kriza će utjecati i na Kinu, jer osim razmjene s SAD-om, Kina je na drugom mjestu i po robnoj razmjeni s EU.
No, pandemija koronavirusa, osim gospodarskog šoka proizvodi i političke nesuglasice, koje se najlakše reflektiraju na ekonomiju. Naime, rastuće nezadovoljstvo dijela čelnika zemalja članica podriva stabilnost eura. Europska središnja banka državama ponovno nudi jeftine kredite i otkupljuje obveznice kako bi zaduženja zadržala pod kontrolom. Njemački Ustavni sud je postavio ultimatum Europskoj središnjoj banci da mora dokazati kako otkup obveznica ne prevladava ekonomsku korist te je zaprijetio Bundesbanci zabrano sudjelovanja u programu poticaja.
Osim toga, tijekom krize 2008. zabilježen je i porast popularnosti ekstremno desnih populističkih pokreta u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Nove prognoze će stvoriti pritisak na europskim liderima da pronađu brzo i efikasno rješenje za oporavak, što bi moglo naštetiti zajedničkoj valuti i izazvati političke turbulencije u ekonomski slabijim članicama.
Iako su odobrene mjere vrijedne pola bilijuna eura kojima bi bogatije zemlje subvencionirale siromašnije, one su kritizirane da nisu dovoljno napredovale usprkos cjelokupnom postupnom otvaranju gospodarskih subjekata. Ekonomisti zazivaju brz odgovor, odnosno recesiju "u obliku lijevka", no Gentiloni je poručio kako "trajna podjela predstavlja prijetnju jedinstvenom tržištu i eurozoni, ali se može ublažiti odlučnim, zajedničkim europskim djelovanjem".
