Zadnji događaj u nizu koji je podgrijao takvu zapadnjačku percepciju Srbije bio je incident na festivalu dokumentarnog filma u Beogradu, Beldocs, gdje je francuski filozof Bernard-Henry Levy bio pogođen tortom. Nakon tog događaja, o Srbiji se u stranim medijima ponovno pisalo kao "politički trusnoj periferiji Europe" u kojoj ne postoje politička kultura, elementarna pristojnost, disciplina i red, piše B92.
"Srbiji je potrebna kampanja pristojnog ponašanja"
Povjesničar i diplomat Milan St. Protić smatra da se Srbija, kao društvo, u protekla tri desetljeća kretala u potpunim ekstremima, od "zahrđalih žlica" do neukusne snishodljivosti prema velikim silama.
"Nikako da pronađemo mjeru ponašanja u odnosu na vanjsku sredinu. To je posljedica nedovoljne učtivosti, znanja, obrazovanja i samopouzdanja ljudi koji nas predstavljaju", kazao je on dodavši da je Srbija loš imidž stekla devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme režima Slobodana Miloševića.
Jednim dijelom su Srbi, smatra Protić, sami krivi za svoj loš imidž, a dijelom je tomu kriva i površna, jednodimenzionalna slika svjetskih medija.
U prilog tomu, kaže Protić, govori i incident s Levyjem o kojemu, kaže, ni dobar dio Francuske ne misli dobro jer se mnogo puta pokazao da nema ni uvjerenja, ni intelektualnu dubinu.
"On jednostavno ne zaslužuje da se njime bavimo", kaže Protić ističući kako je Levyja torta koju je dobio u glavu učinila pobjednikom, dok su Srbi još jednom ispali gubitnici.
"Loša slika Srba i Srbije u svijetu ne može se promijeniti preko noći, iako je stvorena preko noći. Nama je potrebna sustavna kampanja pristojnog ponašanja, pogotovu onih ljudi koji su na glavnoj sceni u raznim profesijama i poslovima kojima se bave. Srbija ponajprije mora brinuti o uređenju vlastitog društva i elitama koje je predstavljaju u svijetu, pa će je onda i inozemni mediji izvesti iz stereotipa izazivača nevolja i krivca za sve loše na Balkanu", napomenuo je Protić.
"Levyja od 1986. gađaju tortama, uopće se nije iznenadio"
Povjesničar Čedomir Antić naveo je primjer razlike u odnosu elita u Francuskoj i Engleskoj spram Njemačke nakon Hitlera i odnosa istih tih elita prema Srbiji poslije Miloševića.
"Suština razlike je u percepciji Nijemaca kao naroda kulture, Goethea, prijatelja, a Srbije i Srba u posve drugačijem konceptu", kazao je Antić.
U prikazivanju Niejmaca nakon Drugog svjetskog rata inzistiralo se, kaže, na dobrim stranama njihove tradicije poput filozofije, umjetnosti i ekonomije, dok se na zapadu nikada nije inzistiralo na dobrim tradicijama srpskog naroda. Napad tortom na francuskog filozofa Levyja vidi kao dokaz da je i Srbija dio suvremenog svjeta.
"Levyja gađaju od 1986. godine. Što bi rekao jedan naš TV voditelj: to je sada već tradicionalno 'tortiranje'. Levy se nije iznenadio kada ga je torta strefila", kazao je Antić, koji rpoblem vidi i u tome što je u Srbiji nestala građanska desnica, dok ljevica nije utemeljena na radništvu ili seljaštvu, već na "netočnim percepcijama naše prošlosti i tradicije".
"Naša anarhistička ljevica negira parlamentarnu demokraciju za razliku od ljevice na zapadu. Za našu ljevicu je prihvatljivo da ne budete trpeljivi prema tuđem mišljenju", kazao je Antić koji je Levyja nazvao "isluženim intelektualcem čiji su stavovi doživjeli inflaciju".
Srbija se, zaključuje on, dovodi u situaciju da trči za kulturom Zapada, a za Srbiju je to trčanje za vlastitom sjenkom.
