Čuvari demokracije i aktivisti civilnog društva u Srbiji upozoravaju da zemlja klizi prema autokraciji pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je ovog mjeseca velikom većinom izabran za drugi mandat, piše The Guardian.
Poslije kampanje poremećene izvještajima o široko rasprostranjenom podmićivanju, zastrašivanju i manipuliranju, Vučić je osvojio 60 posto glasova.
Ishod parlamentarnih i gradskih izbora u Beogradu, međutim, još uvijek nije jasan. Opozicija čeka da sudovi odluče hoće li glasanje biti ponovljeno u područjima u kojima su se žalili na ozbiljne nepravilnosti. Kao rezultat toga, nova vlada neće biti formirana nekoliko mjeseci.
Guardian piše da rat u Ukrajini “stavlja predsjednika pred značajan izazov”, jer je Srbija naizgled spremna između svoje prijave za članstvo u EU i instinktivnog saveza s Rusijom.
Dvije zemlje imaju bliske povijesne, vjerske i kulturne veze, a Moskva je pružila ključnu podršku Beogradu u vijeću sigurnosti UN-a, blokirajući nezavisnost Kosova. Srbija je potpuno ovisna o ruskoj nafti i plinu. Vučić je ovog tjedna optužio Ukrajinu i jednu neimenovanu državu EU-a da su organizirale niz prijetnji bombama avionima Air Srbije. On nije pružio dokaze za tvrdnju, koju je Ukrajina nazvala 'neosnovanom'.
Predsjednik je, kako ističu, sporo osudio rusku agresiju, koja je u provladinim tabloidima prvobitno bila objavljena kao ukrajinska invazija na Rusiju.
Srbija nije usvojila niti jednu sankciju EU-a protiv Rusije od aneksije Krima 2014. godine. Međutim, srpski analitičari vjeruju da će se predsjednik vjerojatno pridružiti direktnim sankcijama Moskvi ako će rat i dalje trajati kada se njegova nova vlada konačno formira.
Guardian podsjeća da su usprkos jasnoj svijesti o Vučićevim autokratskim tendencijama, Angela Merkel i Ursula von der Leyen prošle godine posjetile Beograd u razmaku od mjesec dana.
Stabilnost na Balkanu kritično je važna za EU, a da je u Vučiću Bruxelles, izgleda, našao političara koji to može ponuditi.
Vučić je na posljednjim izborima 2020. godine osigurao 188 mjesta u parlamentu od 250 mjesta. Ovaj rezultat je, međutim, najvećim dijelom posljedica bojkota opozicijskih političara koji su prosvjedovali zbog verbalnog zlostavljanja i sabotiranja parlamentarnih procesa od strane poslanika vladajuće stranke.
Vukosava Crnjanski, direktorica CRTA-e za nadzor demokracije, objasnila je za Guardian da su u odsustvu opozicije u parlamentu u posljednje dvije godine, ljudi iz civilnog društva nevoljko ubačeni u tu ulogu.
“Ono što vidimo je ozbiljno nazadovanje demokracije u Srbiji, posebno u funkcioniranju institucija, uključujući i parlament. Tijekom 2016. vladajuća stranka počela je utišavati svaki slobodni glas u Srbiji”, rekla je Crnjanski.
Srbija je jedna od četiri balkanske zemlje koje pregovaraju o pristupanju EU-u. Izvještaj Europske komisije iz 2021. o njenom napretku u okviru neophodnih reformi konstatirao je alarmantan nedostatak slobode medija, napade na aktiviste opozicije i civilnog društva, korupciju, organizirani kriminal i državnu kontrolu policije i pravosuđa.
„Priroda autokracije je da se ne možete vratiti unazad. Velo je teško ’deautokratizirati’ lidera, osim ako ne dođe do nekog ogromnog vanjskog šoka, koji se možda dogodio s ratom u Ukrajini. Da bi ostao na putu prema autokraciji, Vučiću je potrebna podrška zapada. Bojimo se da će mu. ako okrene Rusiji leđa. to omogućiti da nastavi tako“, rekao je za ovaj list zamjenik direktora Beogradskog centra za sigurnosnu politiku Bojan Elek, piše The Guardian.
