Vesna Perić, direktorica Agencije koja je po mišljenjima stručnjaka najbolji Vladin ured, kaže da će plan Vlade o dvije milijarde eura stranih izravnih investicija u 2010. godini sigurno biti ostvaren, piše Poslovni dnevnik.
Inače, Siepa je utemeljena 2001. godine, a počela je funkcionirati tri godine nakon osnivanja. Dotad u njoj nije bilo stalno zaposlenih, a nije imala ni vlastiti proračun. No, otkad je proradila, nijedno strano ulaganje nije realizirano bez angažmana agencije. Ili su investitoru otvorili vrata nadležnog ministarstva ili su posao završili sami od početka do kraja.
Agencija donijela više od 15.000 radnih mjesta
Tumačeći način na koji funkcionira, Vesna Perić govori da svaki ulagač na svom stolu ima tablicu s praznim poljima: lokacija, infrastruktura, cijena radne snage, stimulacije... Ako jedno od tih polja ostane prazno, kaže ona, poraženi ste i nema vas nigdje! Siepa je lani Srbiju koštala 1,2 milijuna eura, što se pokazalo kao dobro potrošen novac. Naime, posljednja velika investicija, dovođenje njemačke tvrtke Leoni u Prokuplje, vrijedna je 20 milijuna eura i otvara čak 2000 radnih mjesta.
Do sada je završeno devet krugova usmjeravanja poticajnih sredstava za nove ulagače. Siepa je podržala 106 projekata koji su vrijedili 604 milijuna eura i donijeli više od 15.000 radnih mjesta. Ukupno je investitorima dodijeljeno 39 milijuna eura. Najviše novca otišlo je za projekte u automobilskoj industriji (11,6 milijuna), slijede tekstilna sa 8,1 milijun i poljoprivreda te prehrambena industrija sa 4,7 milijuna eura.
Prednost im je kvalificirana radna snaga
Budući da se podrijetlo kapitala evidentira prema mjestu gdje je izvršena uplata, najviše poticajnih sredstava, 14,2 milijuna eura ili 36,3 posto, otišlo je investitorima iz Srbije. Njemački ulagači dobili su 11,4 milijuna, odnosno 29,1 posto, dok je Talijanima pripalo 6,6 milijuna eura ili 17 posto.
Ocjenjujući investicijsku klimu, direktorica Siepe kaže da radna snaga u Srbiji nije najjeftinija. Najveća im je prednost, kaže, kvalificirana radna snaga, osobito u sektorima poput autoindustrije. Također su važni ugovori o slobodnoj trgovini koji omogućavaju proizvođačima da izvoze na tržište od 800 milijuna potrošača.
