Poljske pogranične snage redovito tjeraju migrante natrag u Bjelorusiju. Prema novom izvješću Oxfama i poljske nevladine organizacije Egala, objavljenom u utorak, ljudi su premlaćivani, skidana im je odjeća i ostavljani su u šumama bez hrane, skloništa ili medicinske skrbi, piše Politico.
Izvješće pod nazivom "Brutalne barijere" opisuje rašireno maltretiranje na granici Poljske i Bjelorusije. Uključuje to izvješća o migrantima koji su upucani gumenim mecima, koje su napali psi i davana im je voda zagađena suzavcem prije nego što su protjerani.
Aktivisti Egala ispričali su svjedočanstvo 22-godišnjeg Sirijca koji je skinut gol i ostavljen da se smrzava bez cipela. Druga skupina pronašla je trudnicu koja je krvarila i trebala joj je medicinska pomoć, ali je odvučena natrag prema granici. U izvješću se navodi da su neke trudnice imale spontani pobačaj nakon što im je uskraćena pomoć.
'Prva crta hibridnih prijetnji'
"Odbijanje migranata na granici Poljske i Bjelorusije je općenito i sustavno", rekla je voditeljica zagovaranja Egala Aleksandra Gulińska. “Stalno u šumi nailazimo na ljude koje su poljske vlasti prisilno vratile u Bjelorusiju.”
Unatoč takvim optužbama, Europska komisija je u prosincu dodijelila 52 milijuna eura za jačanje nadzora i infrastrukture duž istočne granice Poljske. Predsjednica Europske Komisije Ursula von der Leyen istaknula je, objavljujući tu odluku, da su Poljska i druge pogranične države na prvim crtama "hibridnih prijetnji" koje dolaze iz Bjelorusije i Rusije.
Bjelorusija je igrala središnju ulogu u usmjeravanju migranata prema Europskoj uniji, navodno kako bi destabilizirala blok, koristeći pritom putničke agencije pod državnom kontrolom koje su migrantima nudile vize i prijevoz. Kada stignu do granice, bjeloruske sigurnosne snage prate migrante prema poljskom teritoriju te im istovremeno blokiraju povlačenje.
Uvjeti kao iz pakla
Za one koji su potisnuti natrag u Bjelorusiju, situacija je još gora. Izvješće opisuje uvjete kao "pakao", navodeći slučajeve strujnog udara i dijelova tijela koje su odsjekle bjeloruske snage. Žene i djevojke suočene su s velikim rizikom od seksualnog nasilja, s izvješćima o silovanjima prije nego što su prisiljene otići u Poljsku.
Kada je poljski premijer Donald Tusk 2023. smijenio desničarsku populističku vladu zemlje, skupine za ljudska prava nadale su se da će njegov stav - koji je više usklađen s EU-om - ublažiti pristup njegove zemlje granici. Umjesto toga, Tuskova vlada je pooštrila politiku, ponovno uvela isključene zone i odobrila zakon koji dopušta privremenu suspenziju prava na traženje azila.
Migracije ostaju ključno pitanje uoči predsjedničkih izbora u zemlji u svibnju.
Opasan presedan
Iako je Bruxelles izbjegao suočiti se s Tuskovom vladom zbog odbijanja migranata, prijeti pravnim postupkom zbog odbijanja Poljske da primi tražitelje azila prema Paktu o migracijama EU-a, koji od zemalja članica zahtijeva ili prihvaćanje kvote tražitelja azila ili doprinos mehanizmu financijske solidarnosti. Prošlog tjedna Komisija je upozorila Varšavu da bi se mogla suočiti s kaznama radi svega navedenog. Varšava je do sada odbijala popustiti.
"Poljska neće provoditi nikakav pakt o migraciji ili bilo kakvu odredbu takvih projekata koji bi doveli do prisilnog prihvaćanja migranata od strane Poljske", rekao je Tusk u veljači, inzistirajući na tome da je Poljska već pod velikim migracijskim pritiskom iz Bjelorusije i da prima veliki broj ukrajinskih izbjeglica.
Skupine za ljudska prava upozoravaju da postupci Poljske - i nevoljkost Bruxellesa da ih ograniči - predstavljaju opasan presedan. “EU mora prestati financirati ovu politiku odbijanja i zatvoriti sve buduće planove koji se kockaju životima ljudi”, rekla je Sarah Redd, Oxfamova voditeljica zagovaranja u Ukrajini. "Ovdje se ne radi o politici - radi se o tome što je ispravno."
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvati izrabljuju strane radnike u jednom zanimanju, Indijac: 'Svi bi željeli promijeniti posao'
