Prve informacije o vojačenju zatvorenika u ruskim zatvorima koji su bili spremni krenuti u rat protiv Ukrajine su se prvi put čule u srpnju 2022. Do rujna su to znali svi: vojačenje je provodio Jevgenij Prigožin, vođa skupine Wagner, zaštitarske tvrtke koja se uspela do tajne vojske predsjednika Vladimira Putina.
Ruskim kriminalcima se obećanje moglo učiniti dobrim poslom: za šest mjeseci na bojišnici bi bili pomilovani i nakon toga slobodni. No pravnici upozoravaju: ruski parlament nikad nije prihvatio takav nekakav zakon o oprostu, što znači da je jedini mogući instrument predsjednička, dakle Putinova uredba o pomilovanju zbog sudjelovanja u ratu, piše DW.
Putina čeka na tisuće pomilovanja?
No od dolaska Putina na vlast je broj predsjedničkih pomilovanja naglo pao – praktično do nepostojanja. Jedva da je pomilovana šačica ljudi u posljednja dva Putinova mandata, a i prema službenoj stranici Kremlja je u čitavoj 2021. tako na slobodu pušteno šest osoba. No ako se vjeruje obećanju skupine Wagner, u proteklih nekoliko mjeseci bi trebalo biti pomilovano na tisuće bivših zatvorenika.
Kremlj o tome ništa ne želi reći: glasnogovornik ruskog predsjednika Dimitrij Peskov je koncem siječnja oštro odgovorio na upit novinara kako 'ništa o tome ne može reći' i kako 'valjda znaju da postoje javni i tajni predsjednički ukazi' i kako o tajnima neće ništa reći. Ali i dodaje kako su 'sva pomilovanja provedena u skladu s ruskim zakonima.'
Koliko se ruskih zatvorenika bori u Ukrajini?
Već i pitanje broja ruskih zatvorenika na bojišnici je zagonetka: neovisni ruski portal Mediazona koja djeluje iz susjednih država Litve i Gruzije otkriva kako je u rujnu i listopadu prošle godine došlo do drastičnog pada ukupnog broja zatvorenika po ruskim zatvorima. Njihov broj se iznenada smanjio za čak 23 tisuće i tu se može pretpostaviti da su i među njima oni koji su prihvatili ponudu biti 'dragovoljci'.
I Olga Romanova iz udruge za ljudska prava Rusija iza rešetaka raspolaže sličnim podacima, a američke tajne službe računaju sa čak četrdesetak tisuća bivših zatvorenika koji su u redovima skupine Wagner poslani na bojište Ukrajine do prosinca prošle godine gdje ta skupina ukupno i ima oko 50 tisuća vojnika u ovom ratu.
Portal Mediazona primjećuje kako se broj ruskih zatvorenika već u studenom praktično prestao smanjivati: sve do siječnja se broj smanjio za 6.000 što je isto kao i u tom razdoblju u prethodnoj godini. I britansko ministarstvo obrane procjenjuje kako se još jedva mobiliziraju zatvorenici ruskih zatvora, a Jevgenij Prigožin je ovog tjedna na socijalnoj mreži i na upit novinara objavio kako je takvo vojačenje zatvorenika 'potpuno obustavljeno'.
Poslani na bojišnicu kao ljudski štit
U ovom slučaju se Prigožinu možda može vjerovati, ali pitanje je i zašto: brojna su svjedočanstva ruskih zatvorenika kako je Prigožin osobno helikopterom dolazio u zatvor i postrojenim zatvorenicima, u prisustvu direktora zatvora objavio tu ponudu o pomilovanju ako se jave u rat. No isto tako javljaju kako je dragovoljaca bilo sve manje jer se i pročulo, što ih onda čeka u Ukrajini. Prigožin ih je uvjeravao kako je moguće da 15 posto takvih dragovoljaca pogine u borbi, među zatvorenicima se pročulo kako imaju tek 15 posto šansi preživjeti – jer ih se doslovce šalje kao ljudski štit na ukrajinske položaje.
A teško im je vjerovati i kako će doista biti pomilovani: internetom kruži više snimaka koje je dala objaviti propagandna služba skupine Wagnero oslobođenim zatvorenicima. Međutim, na samo jednoj snimci iz listopada prošle godine se vidi nekakav dokument uručen zajedno s odličjem za hrabrost u borbi četvorici muškaraca u bolnici u Lugansku o 'potvrdi o puštanju na slobodu' i 'potpunom pomilovanju' i to 'ukazom o pomilovanju predsjednika Ruske Federacije'.
Oprost potpisan i prije odlaska na bojišnicu?
Na predsjedničkom ukazu nema broja dokumenta, ali je čudan datum izdavanja: još 6. srpanj prošle godine. Drugim riječima, Prigožin je znao kako kriminalce ne može navući u uniformu tek obećanjem, nego je Putin potpisao uredbu o oprostu i prije nego što su iz zatvora krenuli na bojišnicu.
To svjedoče i nekadašnji pripadnici skupine Wagner, kao što je nekadašnji zapovjednik u toj skupini dragovoljaca Andrej Medvedev pobjegao i koji je u siječnju pobjegao u Norvešku i dao izjavu tamošnjim službenicima. Prema 'njegovim saznanjima', takvi zatvorenici su dobili dokument o pomilovanju već u zatvoru kad su potpisali i ugovor o služenju u skupini Wagner.
"Možda ih je to trebalo uvjeriti i zajamčiti da to nije prevara", izjavio je Medvedev za portal Insider. To je anonimno priznao i jedan pobjegli zatvorenik portalu Mediazona: svi zatvorenici su molbu za pomilovanje predali još u zatvoru i prije nego što su poslani na bojište.
Samo četiri ukaza o pomilovanju?
Iako naravno da nema tragova o tajnim ukazima ruskog predsjednika, novinari DW su bolje pogledali sve ukaze koje je Putin potpisao 2022. godine. Svi nose redne brojeve – ali taj broj se onda 'preskoči' kod tajnih tako da se može zaključiti kako je bilo samo četiri takva ukaza. Kod ukaza o pomilovanju je normalno da na njemu stoji puno ime i prezime zatvorenika, ali teoretski je moguće da se svaki od tih četiri ukaza odnosi na tisuće zatvorenika.
Šest mjeseci ratne službe je bilo određeno još dok nitko u ruskoj vrhušci nije vjerovao kako će rat u Ukrajini uopće potrajati tako dugo, a niti danas nema pouzdanih dokaza kako je jedan jedini zatvorenik doista pušten na slobodu nakon ratovanja u Ukrajini. Sve propagandne snimke skupine Wagner prikazuje zatvorenike koji kažu kako se neće vratiti u normalan život, nego da se vraćaju na bojišnicu.
Svjesni da nemaju izbora
Ruska odvjetnica i aktivistica za prava zatvorenika Jana Gelmel ne vjeruje da je to ikome uopće mogućnost – sasvim sigurno ne dok rat još traje.
"Skupina Wagner ih drži uz sebe i svi su ovisni, bilo da će ih policija opet strpati u zatvor, bilo da će ih Prigožin poslati na bojišnicu."
Gelmel tvrdi kako su takvi 'dragovoljci' potpuno svjesni kako uopće nemaju izbora. Čak i ako više nema takvih mobilizacija po ruskim zatvorima i ako je veliko pitanje hoće li biti slobodni čak i ako prežive, za ruske aktiviste za ljudska prava je čitava ta praksa nečuvena.
Izvjesno je kako su iz zatvora 'nestali' i zatvorenici koji su osuđeni i za najteža kaznena djela - ubojstva, silovanja, oružanu pljačku i sudjelovanje u kriminalnim skupinama. Mnogi su osuđeni na duge zatvorske kazne, ali teško da su iza rešetaka proveli i polovinu kazne.
"Nema više zločina i kazni", žali se Olga Romanova. "Na taj način je sve dozvoljeno, a tako nešto ima veoma dalekosežne posljedice za neku zemlju."