Godišnji rast potrošačkih cijena u veljači je premašio šest posto te je u posljednjem valu hrvatskih 6,3 posto godišnje inflacije prvi put premašilo stopu inflacije u eurozoni od 5,8 posto, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da se smirivanje očekuje tek za dvije godine.
Hrana ovog puta nije bila ta koja je najviše gurnula inflaciju na najvišu razinu od 2008. godine, već troškovi energije, odnosno prijevoza te cijene odjeće i obuće (stigla je nova sezonska roba nakon isteka rasprodaja) i sve ostalo vezano uz redovito održavanje kućanstva, pokućstvo, opremu za kuću... Inflacija je jednim dijelom prešla i u psihološku zonu tako da svi koji to mogu love zalet i povećavaju cijene “zlu ne trebalo”.
Novi veliki cjenovni udar energenata, prije svega goriva, dogodio se u ožujku, a od travnja stiže povećanje cijena struje i plina.
Europska središnja banka procijenila je nedavno da bi godišnja stopa inflacije u eurozoni ove godine mogla biti lagano iznad pet posto, sličnih procjena nema za Hrvatsku, no sudeći po kretanju cijena posljednjih tjedana, ali i očekivanoj zamjeni valuta, domaća inflacija može biti samo veća.
Veći dio Europe bori se s poskupljenjima goriva koje je u državama koje još nisu krenule na smanjenje poreza oko dva eura po litri, tu je i plin koji je drugdje poskupio znatno više nego u Hrvatskoj što se, naravno, ugrađuje u cijene sirovina, repromaterijala i uvozne robe.
I prije rata u Ukrajini rastuće cijene energenata usporile su oporavak Europe i industrijsku proizvodnju koja je, na primjer, u siječnju pala nešto jače od jedan posto, za razliku od Amerike koja je imala godišnju stopu rasta industrije oko 4 posto. U siječnju je hrvatska industrija porasla 3,5 posto, no bilo bi previše naivno očekivati da će se pozitivne stope rasta zadržati i dalje ne dođe li do smirivanja u Ukrajini.
Prve su procjene gospodarskog rasta u ovoj godini još uvijek optimistične te se naveliko kalkulira s pozitivnim stopama rasta, koje bi u eurozoni mogle biti nešto niže od četiri posto. No nervoza koja vlada na svim stranama svijetu pokazuje da malo tko vjeruje u to. Europljani nisu navikli živjeti s inflacijom tako da su cijene benzina od dva eura, snažno povećanje režijskih troškova i općenito problemi s opskrbom stvorili veliku nesigurnost koja se polako prelijeva i na svakodnevni život.
Uz energente u fokus sve više dolazi i hrana, dobrim dijelom jer se zapad Europe hranio žitaricama iz Ukrajine i Rusije. Umjetna su gnojiva zbog plina poskupjela nekoliko puta, a povrh toga veći dio Europe imao je jednu od najsušnijih zima i proljeće što će sve utjecati na ovogodišnju sjetvu i urod poljoprivrednih kultura, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
