Slovaci su u subotu ujutro počeli glasati na parlamentarnim izborima kako bi izabrali novi parlament, u nadi da će se smanjiti korupcija koja se pripisuje prvenstveno populistima vlade na odlasku.
Radi se o prvim izborima nakon ubojstva novinara Jana Kuciaka i demonstracija protiv korupcije koje su uslijedile.
Većina ispitivanja javnog mnijenja pokazuje da bi populistička stranka Smer-SD kojoj je na čelu bivši premijer Robert Fico i koja je na vlasti mogla na izborima biti druga, iza oporbene stranke desnog centra Obični ljudi (OLaNO) koja je borbu protiv korupcije stavila u središte svog programa.
Smer-SD je pobijedio na izborima 2016. ali je izgubio parlamentarnu većinu. Za formiranje sadašnje vlade morao je koalirati s malom strankom mađarske manjine Most i nacionalistima SNS-a.
Biraju između 25 stranaka
Više od 4 milijuna Slovaka pozvano je na birališta gdje trebaju izabrati između 25 stranaka. Službeni rezultati bit će objavljeni u nedjelju.
Naručeno ubojstvo novinara Kuciaka i njegove zaručnice 21. veljače 2018. imalo je veliki utjecaj na politički život u zemlji. Njega je navodno naručio poduzetnik sa snažnim vezama u politici kojemu se trenutačno sudi. Ono je bilo katalizator vala prosvjeda protiv raširene korupcije u zemlji.
Tadašnji premijer Robert Fico morao je odstupiti i njegovo je mjesto zauzeo njegov saveznik Peter Pellegrini.
"Ljudi žele promjenu, posebice borbu protiv korupcije", rekao je politički analitičar Grigorij Mesežnikov. Socijaldemokratsku stranku Smer-SD koja vodi vladu u odlasku "smatra se odgovornom za korupciju", dodao je.
Politička scena na koljenima nakon ubojstva Kuciaka
"Ubojstvo Jana Kuciaka okrenulo je naglavce cijelu političku scenu i potaknulo pojavu novih liberalnih i demokratskih stranaka koje su odmah osvojile potporu naroda", istaknuo je analitičar, koji smatra da te oporbene stranke desnog centra imaju dobre izglede formirati novu vladu.
Novinarevo ubojstvo potaknulo je velike prosvjede koji su, osim što su srušili s vlasti socijaldemokratskog premijera Fica, doveli na dužnost predsjednice države odvjetnicu i aktivistkinju protiv korupcije Zuzanu Čaputovu.
Moglo bi doći do većih promjena?
Izbori u subotu mogli bi dovesti i do većih promjena, prognoziraju promatrači u Bratislavi, premda je njihov ishod neizvjestan s obzirom na fragmentiranost političke scene.
Fico je isključio mogućnost koaliranja s krajnje desnom strankom Naša Slovačka (LSNS), ali dvije stranke ovaj su tjedan zajedno izglasale prijedlog zakona Smer-SD-a o isplati 13. mirovine umirovljenicima na kraju godine. Oporba je ocijenila da je riječ o podmićivanju birača.
Po ispitivanjima javnog mnijenja, LSNS bivšeg guvernera Banske Bystrice, Mariana Kotlebe, koji je popularan u jednom dijelu biračkog tijela zahvaljujući svojom kritikama elita i Roma, mogao bi udvostručiti broj zastupnika na 20 u jednodomnom slovačkom parlamentu koji ima ukupno 150 zastupnika.
Kotleba (42) je nekoć predvodio ulične prosvjede članova svoje stranke u neonacističkim odorama. Trenutačno se protiv njega vodi sudski proces zbog poticanja na mržnju, ali slične optužbe protiv njega do sada nikada nisu dovele do sudske presude.
Dok se njegova stranka desnog centra OLaNO brzo uspinje u anketama, dostigavši praktički Smer-SD, ekscentrik Igor Matovič (46) ubire plodove svoje borbe protiv korupcije na visokoj razini i ogorčenju javnosti čiji je postao glasnogovornik nakon Kuciakova ubojstva.
Mogao bi postati premijer ako ujedini oporbu
Postavši milijunaš vlastitim zaslugama, taj bivši vlasnik novinsko-izdavačke kuće regionPRESS, koji je prije desetak godina osnovao i postao vođom stranke OLaNO mogao bi postati premijerom ako uspije ujediniti fragmentiranu oporbu.
"Njegova snaga njegov su politički instinkt i smisao za politički marketing", smatra politički analitičar Juraj Marušiak, dodajući ipak da je "on problematičan partner zbog svojeg nepredvidljivog karaktera".
"Najvjerojatniji scenarij osnivanje je koalicijske prodemokratske vlade desnog centra od šest ili čak sedam stranaka", rekao je Mesežnikov.
Po mišljenju analitičara iz Bratislave Pavola Baboša, "uzrok uspona krajnje desnice je to što vladajuća stranka Smer-SD i (nacionalistička) stranka SNS daju legitimitet ksenofobnom i fašističkom diskursu".
