Naime, devetero djece začetih spermom istog donora razvilo je bolest neurofibromatozu, genetsku bolest koja nastaje mutacijom gena. Kod djece je dijagnosticirana neurofibromatoza tip 1, odnosno Von Recklinghausenova bolest.

Kako je kazao Peter Bower, direktor Nordic Cryobanka, donor sperme nije bio svjestan da nosi mutirani gen koji može izazvati tešku bolest. Njegova sperma je dostavljena u 10 do 15 danskih klinika, a koliko je puta ta sperma korištena – Bower nema pojma. Upozorenje je poslao i švedskoj javnosti, jer značajan broj Šveđanki dolazi po spermu u Dansku, prenosi The Local.

'To je dio života'

Odmah po objavi ove vijesti, javnost se podijelila po pitanju kontrole sperme u bankama. Dok neki pozivaju na strožu kontrolu i bolja testiranja, neki govore da je sustav dobar ovakav kakav jest. Muškarce se testira na HIV, hepatitis i sifilis, te se podrobno ispituje njihova obiteljska povijest bolesti, no ako netko ne zna da ima genetički defekt – ništa se ne može učiniti.

"Postoji oko 8.000 nasljednih genetskih bolesti. Teoretski biste mogli testirati spermu na sve, ali to bi jedva bilo vrijedno truda. Svi znaju da rizik postoji. To je dio života", kazala je Elin Siljehag iz švedskog Nacionalnog odbora za zdravstvo.

"Koliko god pažljivo birate muškarca, nikad ne možete biti sigurni. Ista je stvar i s doniranom spermom – nikad ne možete biti potpuno sigurni. Sperma nije ništa drugačija samo zato što se nalazi u epruveti", kazao je profesor Magnus Nordenskjöld s instituta Karolinska u Stockholmu.

arti-201003110622006 arti-201104120181006 arti-201102010290006