Vojna baza Sjeverna djetelina na otoku Kotelnij jedna je od najnovijih ruskih vojnih baza, u jednoj od najnegostoljubivijih sredina na planetu. Kompleks u obliku trolista - u bojama ruske trobojnice - prima 250 vojnika i ima dovoljno zaliha da prežive više od godinu dana, bez ikakve pomoći vanjskog svijeta. Iznad Sibira, šest vremenskih zona istočno od glavnog grada, bliže je Aljasci nego Moskvi.
A baza na Kotelniju jedna je od tri nove ruske baze iznad 75. paralele i dio Putinove demonstracije sile na Arktiku. Ruska vojska priopćila je kako je u posljednjih šest godina izgradila 475 vojnih objekata, od zapadne granice sa zemljama NATO-a do Beringovog tjesnaca na istoku.
Samo kontroliraju - naoružani do zuba
U Sjevernu djetelinu, ruska Sjeverna flota uselila je 2016. Osoblje se ne mora suočavati s oštrim vremenskim uvjetima jer je čitav kompleks zatvoren i povezan. Jedina samostojeća građevina je mala pravoslavna kapelica.
"Naša baza provodi radarsku kontrolu, nadzire zračni prostor, osigurava sjeverni morski put te eliminira onečišćenje", opisao je ulogu baze zapovjednik taktičke skupine Sjeverna djetelina na otoku Kotelnij, bojnik Vladimir Pasečnik. No itekako su spremni za puno više od pukog promatranja i čiščenja okoliša.
Baza je već opremljena obalnim obrambenim raketnim sustavima te protuzračnim raketnim sustavom Pancirov, koji je posebno prilagođen Arktiku da bez ikakvih problema radi i na temperaturama od -50 stupnjeva Celzijevih.
Ruska vojska kani dodatno učvrstiti svoj položaj i pokazati zube svima koji bi željeli ploviti sjevernim morskim putem testiranjem polarne verzije protuzrakoplovnih sustava S-400 kao i postavljanjem dodatne zračne obrane na obližnju kopnenu bazu.
Više od petine nafte i plina
Misija baze je zaštiti ruske interese na području koje brzo postaje geopolitičko žarište sukoba.
Arktik nije ni plamenom rata zahvaćena Sirija, a ni eksplozivna Ukrajina. Zasad. No, uskoro bi taj daleki Sjever mogao postati novo žarište sukoba Rusije i Zapada budući da otapanje leda ondje oslobađa pristup golemim prirodnim resursima, ponajprije nafti i plinu, do kojih će svi željeti doći.
Procjene govore da Arktik ima 22 posto neotkrivenih konvencionalnih zaliha nafte i prirodnog plina na svijetu. Također, ondje su i velike zalihe minerala i rijetkih metala. Ubrzanim otapanjem leda oni postaju dostupniji. Pitanje je tko će prije stići i zgrabiti ih, a osim Rusije koja je obgrlila veći dio polarnog kruga, ključna je i Kanada, SAD (zbog Aljaske) te Danska (odnosno Grenland) i Norveška.
'Regija koja će osigurati budućnost Rusije'
Putin je opisao Arktik kao "najvažniju regiju koja će osigurati budućnost Rusije" i stvorio novo ministarstvo za razvoj Dalekog istoka i Arktika. U dekretu predsjednika koji je objavljen nedugo nakon njegove inauguracije 2018. godine, Putin je planirao desetostruko povećanje brodskog prometa preko sjeverne morske rute do 2024.
Rusija istodobno postrožuje kontrolu na sjevernoj morskoj ruti, koja spada u ruski ekonomski pojas i smanjuje vrijeme plovidbe od Europe do Azije za 40% u usporedbi s rutom preko Sueskog kanala. Ovog mjeseca, Moskva je objavila da će strani brodovi koji će ploviti sjevernom rutom njih morati najaviti 45 dana unaprijed, dopustiti dolazak ruskog pilota na brod ali platiti veću tranzitnu pristojbu.
Kina se proglasila arktičkom zemljom
Ruska utrka na Arktiku uvelike se oslanja na kineske investicije s obzirom na to da je brza plovidbu sjevernom morskom rutom posebno atraktivna Pekingu. U srpnju 2018. Rusija je prvi put poslala tankere s ukapljenim plinom u Kinu sjevernom rutom, a u jesen je posudila ruske ledolomce kao pratnju konvoja kineskih teretnih brodova u Europu.
Većina plovila u sjevernoj ruti riskira da ostanu zarobljena u debelom ledu te ih mora pratiti ledolomac. Rusija je trenutno jedina zemlja s operativnom flotom za razbijanje leda. Međutim, to bi se uskoro moglo promijeniti: Kina, koja se već proglasila 'zemljom blizu Akrtika' prošlog je mjeseca objavila planove za izgradnju vlastitog ledolomca na nuklearni pogon.
Amerikanci zabrinuti
Američka vlada konačno primjećuje aktivnosti Rusije na sjeveru. Washington je nedavno isticao potrebu da unaprijedi vlastitu strategiju za Arktik, a obalna straža SAD-a također je svojim novim prioritetom navela izgradnju novog teškog ledolomca.
"Mislim da smo napokon počeli obraćati pozornost", rekao je kontraadmiral mornarice David W. TitleyCNN-u. "Arktik je načelno bio ignoriran u posljednjih nekoliko godina. Ali naši suparnici imaju ozbiljne planove u koje su uložili ozbiljne resurse kako bi naučili raditi na sjeveru. Zato tek sada vidimo, rekao bih prekasno, da se i u SAD-u javlja interes za ta područja", pojašnjava.
A prepucavanje nije tako bezazleno niti se svodi samo na trgovačke rute i ledolomce.
Prošlog listopada, NATO je izveo vojnu vježbu s 40.000 vojnika što je najveća vojna vježba u Norveškoj u zadnjih deset godina, a mjesec dana ranije Velika Britanija je najavila novu “Strategiju arktičke obrane” koja uključuje 10-godišnju misiju 800 britanskih komandosa u Norveškoj te četiri Tajfuna koja će patrolirati islandskim nebom. I SAD šalje marince na višegodišnje misije u Arktički krug te prijeti kako će arktičkim morskim rutama, namijenjenim trgovačkim brodovima, po prvi puta poslati i mornaricu.
Rusi će zauzvrat ove godine održati velike manevre. Vježba Centar 2019 u arktičkom arhipelagu Nove Zemlje i Novih Sibirskih otoka uključit će ono što ruska vojska naziva "ozbiljnim testom borbenih sposobnosti" svojih arktičkih snaga.
